Pritog Crvene Hrvatske br. 48. krajevima ne vidiš ništa do sgoljnih Srba, a koju godinu dana prije mogao si ih sitnozorom tražiti. Tako su Srbi iz bijelog Beograda pošli u Slavo- niju pa Bosnu i Hercegovinu, a odovle u Dalma- ciju i Hrvatsku (banovinu). Za njekoliko godina ispuniće se nadripročanstvo jednoga skromnoga Srbima, koji je jednom Hrvatima u društvu ovo reko: ,popnite se na zvonik sv. Stjepana a Ža- grebu; ono što vidite oko sebe, to je hrvatsko, a |. ostalo sve srpsko.* Mi smo mu zahvalai, da nam je uopće i toliko po svom veledušju ostavio. 1 ta- ko ko nezna nek znade, da je velika Srbija već gotova, podijeljena na okružja itd., nu još nije doba, da se dovede pa svijetlo. Srpski prorok re- če, da će to biti i prije nd se mi nadamo. Da se pripravi javno mnijenje po svijetu is- daju se knjige i zemljovidi, gdje Srbiju šire pre- ko gora i dola i od mora do mora, u njoj žive Srbi, Bugarci, (Gopčević je prekolani dokazivao da su i Bugari Srbi Op. Ur.) i srpsko pleme Hr- vati, koji nose ime od gore, dakle je to samo mjesno a ne narodno ime. Pa je ,človjekoljubec* Bog'bio toli providljiv, da je Srbima dao ime, ko- je sva ta tri plemena u sebi krije. Ko ne zna nek čuje : u imenu Srb nalaze se Srbi, Rvati (srpsko pleme) i Bugari! Pa to još priopćuje novosadski zabavno poučni list , Javor!“ I to spada med no- vosrpske izume ! Nu kao što je to pitanje ,novosrpsko“ po- sve novo, te nema ništa na što bi se oslopilo u prošlosti, tako su i sve tvrdnje neosnovane, izmi- šljene i naivne, koje samo mogu zabavljati usijane mašte. Sadašnjost ne smijemo iz sadašnjosti ili čak iz budućnosti stvarati, nego izvagjati kao nu- ždan i naravan pošljedak bližoje i daloje prošlo- sti. Tako i dokaze koje za sadašnjost postavlja- mo, podnipošto ne smijemo ostaviti bez dokaza iz prošlosti, a osobito ako se tiču povjesti, knji- ževnosti i stečevima jednog naroda. Samo prošlost i dokazi iz nje potičući, mogu te uvjeriti o va- ljanosti jedne tvrdnje, koja radi o narodu i naro- dnosti u sadašnjosti. Mi to činimo što kroz povjesna dokazivanja i člancima o književnosti, pak jasno i očito mo- žemo kazati: Hrvatska bila je jednom od mora do Drine i od Dunava do Bojane, a imamo i do- kaza k tome, To Srbima naravno ne prija, jer ove dokaze oboriti ue mogu, a još manje naći sličnih za se. Oni hoće dakle sadašnjost po sadašnjosti iz- vagjati. Može se i to u njekim slučajevima, pa- če u njekima se može samo tako raditi, nu glav- no je, da imadeš opet valjane dokaze. Reče mi jedan Srbin: ,kada se bude u kakvom budućem kongresu, iza rata krojilo države, neće se niko ni obazirati na to, što se je Hrvatska prije tisuću godina protezala do Bojane, nego će se uzet et- nografske karte, pa pošto u Bosni i Hercegovini i u većem dijelu Slavonije i nema Hrvata, to će se ove zemlje jednostavno priključiti Srbiji 1“ Na- ravno to je rečeno po novosrpsku. Njeki Niketić, isdao je u Srbiji zemljopis sa škole, u kojima se Srbija i preko Hrvatske proteže, a naravno, da su tuda i Srbi, Takvu kartu misli onaj Srbin ,bu- dućem“ kongresu podastrti. A evo ova njegova ,izjava* dovoljao je svjedočanstvo, kako se Srbi padaju tek preko dru- gih vlasti dobiti ove zemlje; to oni u opće pri- svaju. A što onda, kad bi se strane vlasti ma je- dnom počelo sanimati za Hrvatsku, koju sada malo ko pozna, pa do malo zavire u njesinu po- vjest ? Što onda ,& budućim kongresom ?* Naopako | (Svršiće se.) Pogled po svijetu. ŽU austrijskim delegacijama na interpala. clju Bilinskoga glede Bosne odgovorio je ministar Kallay. Ministar reče da iseljivanje Muhamedanaca nije toliko koliko se kaše, nego au ga većinom srpske novine razbučile. Iseljivaju se same, kaše, ljudi koji su radi željeznice itd. ostali bea posla kao kočijaši i prevogači, satim mali posjednici jer ih ne moše hranit dio što im ga kmet dava. Na» pokom kasso je da su proučavanja za gradnju že- ljeznice iz središta Bosne na Spljet već dovršena, i da traju dogovori izmegju dvajuh vlada, da se ta gradnja isvršis: |) : i ++ Poljaci: neće za: sada s ljevicom. Plener.:je bio podnio predlog za umanjenje poreza malim obrtnicima, a oni;su protiv predloga, jer, kažu, on bi. doveo Plenera u kabinet. Predlog Javorskoga da, se predlog. povrati .poreznomu _ odboru. bio; je ipak odbiven sa 40 glasova većine. — Bizmark doživio je prošlih dana silaih 6- 'vacija kad je prolasio kroz Berlin, Gragjanstvo pozdravljalo ga je svukud ushićeno. Govori se da će brzo u sabor da pobija trgovački ugovor s Austrijom. — Ministar izvanjskih posala u Rusiji Giers bio je u Parizu, gdje je posjetio presjednika re- publike i ministre. Franceski listovi vele da je njegov posjet potvrda zbliženja Franceske i Rusi- je, dok njemački ne pripisuju mu nikakve vašžno- sti. Iz Pariza pošao je Giers u Berlin. — U Španjolskoj bila je mala ministarska kriza jer su njeki ministri istopili iz kabineta. Canovas u dogovoru s kraljicom popunio ga je odmah. — Na 19. o. mj. odkriven je kod Slivnice spomenik bugarskim vojnicima. Tom prigodom po svim većim mjestima proslavili sa svečano uspo- menu na ovaj sjajni dan u bugarskoj istoriji. — Kongres austrijskih biskupa svršio se. Kongres držao se tajno. Biskupi izdali su paatir- sku poslanicu u kojoj najviše se bave školskim pitanjem i naglasuju svjetovnu vlast pape. — Prošle subote izišao je ukaz, kojim se zabranjuje izvoz žita iz Rusije. — Govori se da se je brazilijanski diktator Fonseca odrekao vlasti radi silnih ustaških*pokreta. Domaće vijesti. — Ponovo umoljavamo svu p. n. gs. predbrojnike, koji još nijesu isplatili da se požure. Tako će listu prištediti mnogo ne- prilika. Ovih dana šaljemo onim, te nam još nijesu isplatili dopisnice, u kojim je tačno zabilježeno koliko su isplatili i ko- liko im još ostaje da isplate. Preporučamo im najtoplije da se odazovu pozivu, inače prave upravi lista velikih zaprijeka u iz- davanja. Uprava ,Crvene lirvatske.“ gosp: Erszmo Barčić upravio je na bana vrlo va- &nu interpelaciju radi riječkih dogagjaja. Barčić o- crtao je tanko po tanko stanje Hrvata ma Rijeci i dokazao kako je Rijeka čest Hrvatske, a kako Magjari na Rijeci silom stvaraju talijanski ireden- tizam. Osvrnuo se na dogagjaje, te su se zbili prigodom kraljeva dolaska i pa to Bto hoće sad da uradi župnik Bedini, da istjera naime glagolicu iz crkve. Govor Barčićev učinio je avakomu najbolji utisak. Lijevica ga je pozdravila zanosnim živio ! — Hrvatsko akad. društvo ,Zvonimir“ u Be- ču izabralo je na svojoj glavnoj skupštini novi u- pravni odbor i to : presjednik je Isa Velikanović medicinar, potpresjednik Zlatko Kučenjak medici- par, tajnici Rudolf Wagner međicinsr i Melko Čin- grija. pravnik, blagajnik Radoslav Čubelić medici- nar, knjizničar Milorad Medini uč, fil, novinar Petar Pavićić veterinar, samjenici Šimuo Tudor | Dragutin Altman medicivari. ,— Na prvom glavnom sijelu društva sa potporu ubogih dalmatinskih djaka na sveučilištu | u Zagreba odabrani su sa nova upravu : presje- dnikom don Baro Poparić uč, fl., tajnikom Milan Mangjer pravnik, odbornicima Bojić. prav- nik i Petar Franćeski farmaceut, a | kom Ivan Žavola pravnik. - žal WA * — Hrvati ujušnoj Dalmaciji € Ornoj Gori. U br...40 u članku. Dubrovčani, jenu. li Hrvati žaboravili smo spomenuti dvije soamenite potvr- de za ime hrvatsko u jušnoj Dalmaciji i Ornoj go- ti, koje ćemo ovdje iznijeti. Jedna je Gundulića u vojeci kralja Leopolda LZ — Hrvatski sabor. U ponedjeljak zastupnik NG | udio poslaniku franceskome da će poći ako po- slanik želi u svoju semlju (tj. u Dubrovnik) da ondje sakupi 3000 Hrvata i Albanaca za službu francuskoga kralja. Ovaj Gundulić koji je u svo- joj domoviui htio sakupit vojnika. Hrvata bio je sin pjesnika ,Osmana |“ Druga potvrda nalazi se u, knjizi Šćepana Mitrova Ljubiše : : ,Pripovijesti czuogorske i pri- morske“ (u Dubr. 1875) gdje na strani 64 (u pri- povijesti ,Skočidjevojka“) kad se o tom_ govori, kako su še njekom prigodom proti Torćima zdru- žili Mlečići, Crnogorci, Paštrovićani i Arbanasi o- vo čita: ,Nupanu Mlečići s jedne, a Srbi i Hrva- ti s druge strane i poženu Turke do Bušata i t. d.* Dakle veliki Srbin Ljubiša tvrdi sam'da Or nogorci i Paštrovčani nijesu samo Srbi nego i Hr- vati. Da se nije možda sarekao ? — U Zadru. ustrojilo se društvo nazvano »Pučka knjiga.“ Cilj mu je potporom Vlade, Zem. Odbora i raznim doprinescima tiskati i ra- zdavati knjižica za prosvjetu naroda i to od 4-6 na godinu. Članovi su Društva: a) Utemeljitelji, koji _na jedanput ili na ro- kove kroz jednu godinu isplate 6 fior. b) Pribrojnici, koji plaćaju 50 nč. na god. Općine, društva i javni zavodi postaju ute- meljitelji ako isplate 10 fior. u jedanput. 5 — Jugoslavenska akademija izdala. je koji- gu: Listine o odnošajima ismegju jušnoga slaven: siva i mletačke republike. Skapio i uredio Š. Ljubić. — Gja. Gabrijela Gaj rogjena Štaadosr po: znata pod pseudonimom 'Hortetise | pravila lje na hrvatske gospogje pismo u kojim ih pogivlje đa rade odlučno, da narodi duh prožne našim dra: štvom. Gospogja Gaj potpunim pravom kaže, da su majke, i ljubovce na to najprije pozvane. Ona ovako -završuje : I “) Evo predloga, po kojim bi se moglo ustrojiti društvo : 1) Društvena matica u Zagrebu, kad sredi- šte duševnoga života. 2) Podružnice u svim gradovima Hrvatske, Dalmacije, Bosne, Hercegovine,. Istre. 8) Uzdržavanje društva dobrovoljnim prino- sima od 1-10 fior., prama imetku i zvanje. | 4) Kazne od 2-10 nač. zi one članove, koji bez potrebe upliću strane riječi u govor. 6) Izdavanje lista ,Glas naših gospogja,* koji će sadržavati modu i gospodarstvene članke. 6) Izdavanje inih knjiga za kućanstvo i zabavu, i Prijevod svih izvrutnih dijela tuzemstva i inozemstva. Posebni društveni zadatci : a) Društvu je svrha promicati narodni duh; jezik i običaje. b) Srestva k tomu ima prije svega nasma- gati uzorna dijelatnost članova. a e) Potpomaganje djevojačkih učiona u na- d) Ponovno uvagjanje narodne nošnje pri, javnim i svečanim zgodama, e) Uplivanje na Israelićane u Hrvatskoj, koji svojim njemčarenjem (uz hvalevrijedou iznimku) na put staju narodnomu poletu. Valja ih predo- biti ga narodnu stvar, da tako svojom duševnom | gospodarstvenom snagom u prilog rade narod; nomu razvitku. 8 Tu sam osnovu sastavila na bršu ruku, a savršenu izradbu prepuštam vještacima, kao što i poziv, da se ustroji patriotička gospojinsko družtvo. Prepcrućujem svim hrvatskim i jugoslavenskim no- vinama, da prijevod te osnove uvrste u svoje, li- rodnom duhu. stove, kako bi tako potpomogli moje djelovanje i učinili uslugu domovini. Hortense, — Kako je poznato štovanome općinstvu, izmegju raznih sveučilištnih društava, kojima je avrha pomagati uboge djake, ima i ovo naše druš- tro u potpora siromalnih i vrijednih dalmatinskih djaka.* Od pomenutih društava naše je va o —