I. na što zaori trokratni Živio, po za česa Pre svjetli Gospodin Presjednik stisne svakomu rulu i tim svrši ovo slavlje, koje će se spominjat u sudbenim analima ovoga grada. U večer pak ovo je slavlje bilo zapečaćeno veličanstvenim sobetom ta. čast Presjedniku pri- regjenim od Gospode “Činovnika Okružnog Sudi- šta i Državnog Odvjetničtva. Pri šampanjcu tedale su se nebrojene naz- draviće sve ljepše jedna od druge. Dugo bi bilo i samo napomenuti 6 čemu je ko govorio i za to ću se ograničiti na sami govor Prislušnika Dr. Štambuka, koji je u ime omlaćine takim zanosom, takim krasnim, naravno hrvatskim govorom, po- zdravi o Gosp. Presjednika, da \i se reklo da je to stari parlamentarac u govorničivu dobro uvježban. I odgovor Gospodina Presjednika, ako nije bio ljepši, nije u ničemu zaostao za onim Dr Štambuka. Odgovorio mu je takogjer tako lije- pom hrvaštinom, da se moglo odmah razumjeti da je to čovjek koji je gojio hrvatsku knjigu, ko- ji ljubi hrvatski jezik, koji je preživio medju hr- vatskim nafodom. + Na pomoći, pošto otpratismo Svečara kući, rastadosmo se i ostavši u nami najbolja uspome- na tako &večanog dana. Omladinac pravnik. Pogled po svijetu. ' Obnova austro-ugarske nagodbe. — Ima nekoliko dana što ugaiski i austrijski ministri pre- sjednici, financija i trgovine vijećaju oko obnove austro-ugarske nagodbe, kojoj ove godine rok is- tiče. Mnogo je opreka s jedne i s druge strane na- vlastito što se tiće trgovačke i obrtničke strane. Opet radi kvote zajedničkih poslova nijesu ni ma- lo složni. Austrija bi htjela povisiti kvotu na raz- mjer 62:38, dočim Magjari neće nego 66:34. Radi toga vijeća se već više dana. Politički i trgovački svijet s interesom prati ove predradnje ministara, og; Sudišta Brčića, i Njegove Preuzvišenosti Mi- istra Pravosugja, Vrhovnog Čuvara Pravice, te akluči svoj govor pozivljući sve mazočne, da za- jedno š njim zaviknu trokratni Živio N. V. Naše- mu Premilostivom Cesaru i Kralju Franji Jozipu koje će: se nastaviti u Budimpešti. Zatim, kad ; sve bude gotovo izabraće se zajednička komisija od 15 članova sa svake strane (5 gospodske, a 10 ; zastupničke kuće), koja će nagodbu još jednom pretresti i uputiti parlamentima na odobrenje. Do- tle Badeni se nada, da će nešto uglaviti sa najja- čom opozicijom, sa Česima. Češki sabor. — Mladočesi su pomudili osta- lijem stranifama kompromis na biranja u odbore, po kome oni traže za sebe u svakom odboru na- ostalim strankama većinu od 1 glasa. Nijem- su odbili taj predlog, u Mladočesi su zaprijeti- li ne prime li ga, da će se oni poslužiti svim stttvima, što ih kao većina imaju na raspoleženju. . Rusinske stvari. — Badeni je na muka- ma. radi Rusina, koji su u Galiciji od njega bili i odviše pritisnuti, Kako je poznato onotpadne bila je u u deputacija, da se potuži vladaru na nezakonitosti zadnjih izbora, koja nije lijepo pri- mljena. To je Rusine još više uzrujalo va Dade- _ ni-a, Ali sada stižu glasovi, da su pofedina rusin- ska okružja izjavila nesolidarnost sa odaslanstvom deputacije. Radikalni Rusini vele, da sa ove izjave maslo vlade. Kako se vidi odnošaj izmegju Rusi- na i Poljaka nije se ni malo: poboljšao, Rumunjski pokret. — Ovih dana bio je u Rumunjskoj vogja ugarskih Rumunja Lucacciu. Rumunjski ministar presjednik dojavio mu je, da radi obzira visoke politike što prije otigje iz ze- mwlje, & kad su ovaj nećkao i kad su mu njeki htjeli prirediti banket, tad mu. je zaprijetio mini- star, da će ga dati prognati ako ne posluša. Ovo je megjutim samo ,ua jeziku“, radi politike, ali u sveu“ je drugdije, jerbo je Lucacciu taj isti , danbio pozvan na objed — u istoga ministra = Nesigurnost u Srbiji. — Čini se kao da su Englezi uprav zamrzjeli Srbe. Iza onih straho- vitih članaka velikih Engleskih listova proti Srbi- dl itamo sada, da je Engleska odredila, da 4 \ njesina istočna pošta ne prevozi više preko Srbi- je. uego preko Bugarske i Rumunjske, jerbo da v Srbiji radi hajdučkih provala nije sjegurna. [im je srpska država izgubila više stotina hilja- da dinara. Zlatni glad. — Velika pobuna bila je ovih dana u južno-afričkoj republici Transvaal. 'Tamo su. kako je poznato, veliki zlatni rudnici. Repu- blika je neodvisna država u rukama Boera (Bu- ra), starinom Holandeza. Ovi Buri bijahu ljuborni na svoju vlast, a Englezi lakomi na zlato, koje burska država u svojoj utrobi krije. Englesko južno-afričko društvo Chartered Company, kome je na čelu t. zv. kralj dijamanata milijuner Cecil Rhodes, inače prvi ministar engleskog južno afri- čkog posjeda, odaslalo je ekspediciju vojske pod drom. Jamiesonom, da provale u Transvaal. Oni su to učinili, ali ih presjednik republike Kriiger, dan po novu godinu dočeka i hametom potuče, a Jamiesona zarobi. Doznalo se da je Engleska podupirala ovu ekspediciju i ona je morala sebe desauvirati, ali njemački car čim je doznao za pobjedu Bura, brzojavno čestitao je presjedniku Transvaala. To je strašno ogorčilo Engleze i oh- ladilo odnošaje izmed Londona i Berlina. Očito je, da Engleska hoći da zagospoduje Afrikom. U ekspediciji Jamiesona bilo je sinova prvih engles- kih lorda, koji su zarobljeni. Eoglezi od Johannes- burga (drugi grad rep. Transvaal) pobuniše se i sabraše vojsku plaćajuć svakom vojniku po 1 šter- linu na dan i hranu. Buri se i na njih spremaju s vojskom, ali ako budu potučeni, najplodniji pre- djeli Afrike dopastiće u ruke Engleske. Da se to ne dogodi govori se dapače i o jednom rusko- njemačko-franceskom savezu proti engleskoj pre- ponderanciji. === Domaće vijesti. Našijem predbrojnicima. — Godina je minula, a mnogi od našijeh predbrojnika.- nijesu podmirili ni staru, premda se to imalo učiniti u- naprijed. Ovako ne valja. Mi imamo trošaka za izdavanje lista, pak je reda da se ti troškovi pla- ćaju, a otkud ako ne od pretplate? 1 zato mi u- vijek velimo, da najveći neprijatelji opstanka na- šega lista nijesu ni Srbi ni Talijani, nego oni Hr- ' vati, koji ga primaju, a ne plaćaju. Ti nam najvi- še štete nanose. Mi ih dakle molimo da više ne kasne, a one koji su platili, da se požure s go- dinom 1896. Dalmatinski sabor. — Kako je poznato, sabor se imao sastati na 11 ov. mj. Nego u to došla bolest i smrt dr. Miha Klaića, pa mnogi po- sli, koje je on imao u svom opsegu, nijesu mogli biti na vrijeme pripravljeni. Radi toga odgogjen je sabor do 23 ov. mj. Bez sumnje je, da će bit imenovan novi pre- sjednik. jer dr. Kvekvić ne može voditi saborske poslove. Tri se imena pronose: Dr. Ivčević, Dr. Bulat i Vuković. Svakako morat će se popunit još jedno mjesto na Osboru, a ako bi Ivčević bio pre- sjednikom onda dva. Na mjesto Odborovo čujemo da narodna stranka misli metnuti zast. dr. Valu- ./ : ; i . iskaže svoje saučešće u općoj žalosti za gubit- Micheli-Tomića kao zdrastvenog izvjestitelja. Ovo zasijedanje biće u svakom pogledu za- nimivo — ako se ne obistini druga versija : da će se naime sabor samo sastati, da se konstituira Zemaljski Odbor, a onda da će se odgoditi. Ako se ovo ne ispuni, onda bi sadašnje zasjedanje bi- lo veoma zlamenito, Povodom Klaićeve smrti pi- še ,N. List.“ da je on bio preduzeo zadaću, da kao presjednik sabora blagotvorno upliva oko slo- ge. I ,Jedinstvo“ viče za slogom, ali njegova slo- ga čini se da znači abdikaciju, a to više sloga nije, Sada su dva kotara prazna: Trumbićev i Klaićev, pak će se u oba još ovoga ljeta obaviti naknadni izbori, _ Novi list. — Vala niču kao gljive! Samo što je ovaj put porasla otrovna gljiva na buništu nesloge zadarskih Talijana, Odavna ima da je u Zadru potajni razdor. Jedni pod vostvom načelni- ka Trigari pripadaju starim autonomašima, a dru- gi, mlagji, nezadovoljni Trigarijevom opotunističkom politikom hoće, da su Talijani ultra, Bilo je po- srednika koji su nastojali da do razdora ne do- gje, ali zaludu, Novom godinom osvanuo je novi organ ove mlade čisto-talijanske frakcije, , Corrie re Nasionole“, koji će braniti interese talijanske narodnosti (ne više talijanskog jezika kao jezika kulture) u Dalmaciji. Sada stari , 177 Dalmata“ vi-' če da je to (per diol) i njegov program, Tako će' se oni boriti oko istoga pak nas to tje- ši, da nijesmo mi sam čiste, i (ako se tako može reći) ,nečiste“. No list biće od gj ono što je u Trstu , Indipen- dente“, a ,Dalmata“ će zastupati pravac s Mat> tina“, koji se novom godinom početverostručio na čudo svojijeh malobrojnijeh potbrojela, Ne tre- ba ni ivati, da se ,, Corriere Nazionale“ svo- jom talijanskom narodnošću «w Dalmaciji izvrgava salsa prjh oablnjh lud i, koji Imamo u Zagrebu, . Srbi na čudu. — Radi otkrići pri raspra- vi proti , Mitrovitzer Zeitungu“ izgubiše glavu vla- dini Srbi u Hrvatskoj. Njihovi vogje zastupnici Milekić i Gjurković bijahu proneseni auktorima takovih gadnih, podlih i uvredljivih članaka proti Hrvatima, da u istoj vladinoj stranci megju ne- kim Hrvatima počelo je kipjeti, kako se mogu 0- nakovi ljudi trpjeti u hrvatskoj sredini. Sam bani pokrovitelj Gjurkovića, bio je nekako izložen. S tog razloga nastojalo se na sve načine da se stvar za- bašuri, ili barem izvrne. Uredniku »Mitrovitzer Zeitunga“ koji je pred sudom odao tajnu prijetili su i on je u Mitrovici proglasio, da je lagao. Na- pokon su našli i nekakvog Jovanovića iz Zemuna, koji je u ,Narodnim Novinama“. izjavio, da je on pisac članka ,Die Nation auf Puff.“ Sada ure- dnik ,Mitrovitzer Zeitunga“ izdao je izjavu, u ko- joj veli da Jovanović laže. jer da je rukopis član- ka, rukopis Gjura pl. Gjurkovića! Tableau! Zna- tiželjni smo što će sada Srbi u Banovini i kako će grof Khuen Hedervari oprati svoga miljenika. Gradska Kronika. Lične vijesti. — Čuveni propovijednik Dr. O. A. M. Miškov boravio je ovih dana u Dubro- voiku. — Ovdje je takogjer drugi poznati redov- nik O. A. Zubac, koji putuje da pregleda franje- vačke samostane. Za Konavosko polje. — Ove sedmice c. k. kot. poglavar g. Tončić boravio je više dana u Konavlima, u svrhu radnja oko uregjenja polja, pak je pregovarao sa vlasnicima zemljišta, koji i- maju posjed blizu rijeke. U Zadruzi. — Naša ,Hrvatska Radnička Zadruga“ baš krasno napreduje. Prigodom Klai- ćeva sprovoda ona se prvi put iskazala u javnosti, pak se svak začudio lijepom broju njezinih člano- va. Sada neki družinari kdpe da dobave lijepi svileni barjak, pod kojim će društvo moći odsele izlaziti. M U nedjelju uz veliko saučestvovanje članova, koji se interesiraju za sve.što se društva tiče, dr- žala se godišnja skupština. na kojoj je izabrano upraviteljstvo za god. 1896. Izabrani su: presjed- nikom Antun Miletić fotograf, blagajnikom Gjuro Kovačević vinotržac, tajnikom Bogoslav Medini stud. iur., a upraviteljima: Dr. Salamun Mandol- fo i Frano Supilo. Mlada misa. — U ponedjelnik rekao je mladu misu naš Dubrovčanin Dominikanac M Kne- go. Čestitamo! Vrijeme ove sedmice baš vučje! Do juče bura i studen, a juče osvanula susnježica s veli- kim vjetrom. Dosta nemoći po gradu, osobito po djeci. Pohvyalno* — Prigodom smrti gosp. Iva Adamovića darovaše dječijem zakloništu gg. Krišto i Ane Kurajica po 8 krune, a prigodom.-smsti gosp. dra. Miha Klaića darovao je u istu svrhu presvj. gosp. biskup dr. Josip Marcelić 20 kruna. Učiteljski zbor ć. k. učiteljišta i vježbaonice da kom vrloga mnža i vrijednog pedagoga i didakta gosp. Dra Miha Klaića, mjesto vijenca poklonio je ovomu dječijemu zakloništu 36 kruna. Teatar. — Ove sedmice vidjeli smo Sar- dou-ovu Andreinu i Schillerovu Mariju Stuart. Produkcij: Marije Stuartove nije nas zadovoljila, pak se nećemo prevariti, ako kažemo da je jedini g. Drago bio na svom imjestu. — U srijedu pak prestavljao se lijepi igrokaz Il 28 giorni di Cla- retta,“ novo za Dubrovnik. Velika reklama dovabi- la je dosta publike, koja se je do sita smijala. Možda je št6god bilo malo odviše — bar za Du- brovnik, ali... eto! Bilo pa prošlo. U četvrtak komedija ,7? figlio di Coralia“, lijep, potresni, komad, u kome se istakauo amoroso g. Baccani. Šteta što je, radi zime bilo malo- svijeta. Sinoć se davala Niobe, a večeras je serata g. Baceani i prestavljaće se glasoviti Sudermannov komad ? Onore. Prosječno može se kazati, u teatru vrlo iha- lo svijeta. Zašto? Nešto zima, poznati već kolna- di i apatija publike. Novom predhrojkom obe: vaju se i neki novi komadi. JAVNE ZAHVALE. 0 Božiću potpisana Uprava primila je £. 10 (deset) od blagorodne gospogje grofice Saminiatelli. — f. 20 od dobrotvora gosp. I. Amerlinga; — f, 10 od časnog društva Drago sa jedu vu u Tosiry, = 4 6 od g. Marka Tomalenić :— .