mENHJERIENETEMNM E NRNsR€.
OORmm—mmmmm—m—m—m—m—m——m=mmR=m=_=m=m=mx=m=m==——m>=m i jRNNijlNSSSSSSSRISESPSSRNSNSNSSSD5q.
čeznuće za umjetnostima, kakove su glazba i pje-
vanje? Uspjeh one večeri u svakom pogledu uro-
dio je bio neopisivim nekim veseljem i radosti, a
z.vršio veselim plesom, koji je potrajao do sata
po ponoći. —X-'
Pogled po svijetu.
Izborna preinaka grofa Badeni napokon je
probila na javu, Ona ustanovljuje 72 nova zastu-
pnička mjesta, od kojih 2 otpadaju na Dalmaciju.
U ovoj kuriji biraće svi gragjani, koji su navršili
24 godinu. Veliki gradovi biraju samostalno a ma-
li sa seoskim općinama. Pokrajinskim saborima 0-
stavljeno je, da oni odrede kako će se glasovati.
Novi ministri. — Ministrom za Galiciju i-
menovan je Poljak dr. Rittner. Tako sad Poljaci
u Austriji imaju 4 ministra, Nijemci 6,a sve dru-
ge narodosti nijednog. Na novo ministarstvo že-
ljeznica imenovan je ministrom fml. pl. Guttenberg.
Thun otstupio. — Češki namjesnik grof
Thun bio je prisiljen da preda svoju ostavku. O0-
vo je jedna velika moralna pobjeda mladočeške
stranke. Ostavka 'Thuna došla je _megjutim vrlo
kasno, kad su se duhovi uzrujali raspravam, sabo-
ra. Badeni se nada, da će sada moći malo mirnije
pregovarati sa Česima u onim stvarima, o kojim
smo njihove izjave na koncu prošle godine opšir-
no prikazali našijem čitateljima.
Talijani u Africi. — Nekad se pod uskli-
kom fuori lo straniero! oslobagjala Italija. Ko bi
se bio nadao da će taj isti narod za četvrt vije-
ka dočekat, da mu Abisinci viču: fuori lo stra-
miero! Ovo i ništa drugo je moralka talijanske
tobož čovječanske misije u Africi. Sada je tamo
veliki rat, jer jo abisinski car Menelik sa svom
vojskom krenuo, da domovinu oslvbi od tugjina.
Ali valja reći i Talijani se junački drže. Opsje-
dnuti u tvrgji Macallč bez hrane i vode, dadoše
divnih primjera ustrajnojsti. General Baratieri sa-
stavlja svoju vojsku, pa kad je okupi započeće
pravi boj. Abisinci nijesu vješti modernu ratova-
nju, ali ima dosta Europejaca, koji su im se do-
brovoljno ponudili, da ih brane od osvajača.
Eumama=
Domaće vijesti
Dr. Gajo Bulat imenovan je presjednikom
Zemaljskog Odbora i Dalmatinskog Sabora. Dr.
Bulat prestavlja u nar. stranci — da tako rečemo
— skrajnju desnicu oportunizma. Inače je poznat
kao čovjek odlučan i jake volje, koji što zabije u
glavu mora provesti, puklo kud puklo. Pravašima
je veliki nepomirljivi protivnik. = M:
Dalmatinski sabor. — Prekojuče bila je
prva sjednica, koju je otvorio presjednik dr. Bulat
iza svečane službe božije. Dr. Bulat je komemo-
rirao uspomenu obajuh preminulih presjednika, 4
navlastito dra. Miha Klaića. Iza toga sjednica je '
zatvorena. Juče nije bilo nikakve sjednice. Druga
je danas.
Saučešće za Mlaićem. — | još sve jedno
traje veliko saučešće žalosti radi smrti dra. Miha
Klaića. Gradovi, općine, društva, jedan za drugim
slijede svečanim zadušnicama. Jednu takovu pri-
redio je i grad Zagreb, te joj je prisustvovalo sve
ono što on ima boljega na političkom, književnom
i gragjanskom polju. — Isto tako maše hrvatske:
općine odazivliu se na prosvjed spljetski proti za-
darskim demonstracijam.. Do sad ih je jur većina,
koje se prosvjedu pridružiše.
Za konavosko polje. — Kot. poglavar
gosp. Toučić svršio je pregovore sa vlasnicima ze-
malja, koje su fodvrgnute poplavi konavoskug bla-
ta. Preuledali smo radnje što će se u ta svrhu
izraditi i možemo reći, da je nade; da će se po-
lje znatno popraviti. Neki misle da će voda sasvim
isčeznuti; što bi bila steta, ali to ne stoji. Na o-
no 7 jazova što će se raztvoriti i rasčistiti stavi-
će se svukud vrata, s kojim će se, uštreba li, ja-
neće biti filoksere sve donle,; dokle uzbude voda mo- |:
:ći dopirati. — Cijela radnja proračunana je na
84.000 fior., od kojih 500/0 daje država, 250/0 po-
krajina, a 250/0 vlasnici zemalja podvrženih na-
plavi i to u razmjeru
utjeraće se u 3 godine,
7.000 svake god. na 700 vlasnika, što ih imade u
dotičnom predjelu. Po svemu dakle sudeć prinos |.
nije velik napruma koristi, koju će ostale crpati | '
'naše Konavle. — (Ovom vijesti istodobno odgova-
ramo na neke prigovore, koji su nam stigli sa
strane nekijeh našijeh Konavljana, i koji, kako se
“nama čini, nikako ne stoje.
Hrvatskom bivši zastupnik i političar dr. Ante Sto-
janović. On je bio jedan od onih rijetkih ljudi u
narodnoj stranci, koji su unionist iz osvjedočenja.
Laka mu zemljica !
na slobodu iz belovarskih tamnica prvi osugjeni
gjaci i to njih četverica: Červar, Dabčević (Bo-
kelj), Divković i Maravić (pravoslavni Hrvat). Ve-
liko mnoštvo gragjana dočekalo ih je na zagrebač-
kom kolodvoru, te ih otpratilo u grad uz najsr-
dačnije ovacije. Za tim bijahu pušteni svi oni, ko-
ji su osugjeni na 2 mjeseca zatvora.
luke umro je od teške bolesti mladi franjevac 0.
Stiepan Gubić, koji je u svoje doba bio poznat
hrvatskom općinstvu pod imenom Mladi Nenad.
Bio je i naš saradnik. Mladi Nenad osobito je
šibao srpsku propagandu u Bosni, koju je bio
započeo sarajevski ,Napredak“. I inače zauzimao
se O. Gubić za hrvatsku stvar, pak je pravedno
da se njegovo ime sa zahvalnošću spomene. Po-
koj mu duši!
naprama istoj. Ovo 250/0
tako da ne dolazi . nego
Dr. Ante Stojanović. + — Umro je u
Na slobodi! — Na 18.0v. mjes. pušteni su
Zabava u Zadruzi. — 1 u nedjelju bila
je mala zabava u našoj Hrvatskoj radničkoj Za-
druzi,“ koja je bila tako dobro posjećena, da se
uprav nije moglo micati. Svršila je kasno u noći
u najboljem redu i raspoloženju.
Mali Nenad. — U Petričevcu kod Banje-
ti. Kazalište bilo je dupkom puno otmenjm op- \
ćinstvom. La morte civile lijep je predmet, koji '
potresa čovječjom dušom, ali čini se da piscu
nije haš najbolje uspio. Sardou je takogjer napi-
sao jednu ovaku dramu, samo što je kog njega
ženska, koja je za obitelj ,gragjanski“ umcla. Sar-
douov komad Odetle matkriljuje Giacomettijev čavs-
tvom, efektom i mislima, kojih amo nema baš izo-
bilja. Velika umjetnička vještina g. Draga potros-
tručila je vrijednost drami, osobito u onim prizo-
rima. gdje riieč pisca ustupa mjesto nijemom izra-
zu glumca. Čovjek pokajan, shrvan bolju, trudom,
osjeć+jem, a zabačen jer mrtav svijetu! Gosp. Dra-
go divno ga je interpretirao. Nekoliko puta bi
izazvan od oduševljene «publike. Uprava teatra
predala mu je vijenac i drugih zlatnih darova.
na Poljani.
Pišu nam iz spljetske biskupije: Amo
vrije i sva je prilika, da brzo i prekipi. latelli-
genti pauca.
Zatvoren kalugjer. — Zatvoren je u Mo-
staru iguman Mihajlović, jer da je krivotvorio 0-
poruku pokojnog trebinjskog načelnika Čerovića.
1 udovica Čerovićeva s istih razloga je zatvorena.
Značajno. — ,Srpski Glas“ ustao je najo-
dlučnije na obranu zadarskih talijanaša u poslu
demonstracija proti Klaićevu sprovodu.
Diskoras
Lujo. — Bon giorno Vlaho, jesi li bio u teatru u če-
tvrtak na serati?
Vlaho. — Kako nijesam! Dovuko sam se i ja i
po svijeta. Ma sve sam se čudio št) sinjilika,
oni jedini palak u pepianu bio prazan
o — Prazan je svegi. Gospar Matij + našo je, da na-
ša orkestra stonava strahovito (a nijesu mu stona-
vali naši voti koji su ga učinili za konsiljera) i da
njegove fine uši ne mogu to trpjet i zato je učinio
zavjet, da ra teatar više neće vigjet.
Viaho. — Ma što mi govoriš ? !unque i on se razumi-
je u mužiku ?
o. — Altro! Čućeš ga na prvomu konćertu što će ga
dat u teatru za de+pet nama autonoma-ima. On će
zapjevat onu romauzu Vesela je Srbadiju“, Matej
će ga akompanjat na violivu, & Pilato na violoncellu.
Imaćem« sto gusta. Kad bude avizaću i tebe i Iva.
Vlaho. — Nemoj manjkat. Tokaće me onu večer poć u
teatar da bi zno saložit mutarac. Adio Lujo! Dru-
=== amm==—=
Gradska Kronika.
MRKI.
Obćini, družtvima. zavodima i pojedincima
koji. izkazaše zadnju počast našemu premilome
Dr. MIHU KLAIĆU
harnim i ganutim srdcem blagodarimo.
Zadar, 15 Siečnja 1896
Marija Klaić supruga
je
L aj
Luj
doo rod . o ništa novo?
: u vu
Dr. Poro Klaić sinovi Luj 1 — Ništa nego da je Gjuuta nell' affare delle ca-
Ljubo Klaić serme dala razlog rikoisima gospara Iva i gospara
Boža i pisanju ,Crljene“ i auulala onu sedutu komuna-
Lujo Klaić b
ujo 4 brat la. Frano je subito poletio u Zadar za akomodat poso.
Kate pl. Khuepach Vlaho. — Dunque je ,Crljena“ pisala istinu ? Ako vi-
Pavle Liftner sestre 3 ev pozdravi ga i reci mu neka se napi-
Dr. B. Luzardo zet. ME ia
Knujiževnost.
Lične vijesti. — Došao je u grad čuveni
franjevac O. Zubac, generalni vizitator ovoga re-
da, iza kako je nekoliko dana boravio u našoj 0-
kolici. Sadržaće se nekoliko dana.
Došla je! Došla je! A ko? Ta ko drugi nego na-
ša Matica! Primili smo snop knjiga, naravno xa šad sa-
mu listovi, jer u nas još nije počelo razdavanje članovi-
ma. Pa da vidite kako su lijepe 1 Prugovorićemu u došas-
tom broju, a u toliko preporu: o Hrvatima da se požure.
Promaknuće. — Financijalni vježbenici
gosp. M. Siminiatti i K. Milić imenovani su kon- JAVNA ZABVALA
ipijentima. Sretno. ko
eiplje os | | Srim onim koli su se a teškoj nesreči Mala
Samoubojstvo. — U utornik oko 11 ura nas je zatekla, gubitkom ljubljenog muža i
u jutro ubio se iz paške Adolf Valenta _c. i M. AVRAMA
časnik kod mjesnog topničkog zapovjedništva. pr tan)
se zatvorio u magazin oružja, tako da su morali priiašii ii zi Io
razlomit vrata, te su ga našli na zemlji rasmr« | bolovanja i pogreba miloga pokojnika bijahu nam
ljubezno pri ruci, izrazujemo
a ——m—=—
T Hrigodom
no na uhar
skane glave. Govore da neizlječiva bolest, od koje
je trpio 15 godina, nagnala ga je na ovaj korsk,
— U četvrtak po podne bio mu je vojnički spro- '
vod iz voj. bonice, kamo je tijelo bilo preneseno.