i g g : PESISIR RENE ESEJE Prilog ,Orv. Hrv.“ br. 5. az > = —mmummu"mm——m_ ——=uumm=mmmm—=—=—=—=— =. autokratski ovoliko napredovati. Što će bit kas- nije trudno se domislit, ali se nadamo da će naš prijatelj, kad mu Bog dade vlast, oživit uspome- ne Ivana Groznoga. Svakako conte Lujo malo je uranio. Po svoj prilici u svojoj novoj mansiji mi- sli, da se: njezin djelokrug“ proteže i do Du- brovnika. Očekujuć kojekakvu izjavu ili ispravak u srpskijem listovima, gdje će conte Lajo Vojnović izjaviti, da on nije auktor rečenog entrefileta, 0 kojem se bavismo, mi za danas završujemo. Na- slov člančiću stavismo Dubrovački Srbi, sasvi- jem da u njemu nijesmo govorili o Dubrovčanima. Ipak.... neka ide! Mi nijesmo samoživci, pak rado dijelimo ono što imamo. Ako se kome milo zvati našijem imenom, neka iu bude. Ali reći će nam pomnjivi čitatelji, zašto ga onda ne zovete i knezom, kad se on tako potpisuje? Eh, jest is- tina, imate pravo. Pa premda je od conte do kne- _ga. velika. razlika, mi-mu dopuštamo da se pise kako hoće i nećemo zvat u pomoć austrijske 0- blasti, da ispitaju prave naslove Dušanova prau- nuka, kako što ih je on bio pozvao protiv ,Urvene Hrvatske“. Dalmatinski Sabor. Sjednica 25. Januara. — Zastupnici su se zakleli svi hrvatski, osvem autonomaša koji po- lažu prisegu talijanski. Zatim je presjednik javio dojavljene mu vladine izvjestitelje i podijelio do- pust zas. Lubinu. — Biankini pita zašto se nije urekao novi izbor radi odreke dra. Trumbića. Presjednik će odgovoriti u jednoj od došastih sjednica. Prelazi se na izbor tajnika, tinaucijalnog odbora, odbora molbeničkog i odbora za pregleda- nje rada Zemaljskog Odbora. — Prelazi se zatim na ovjerovljenje pojedinih zastupnika po kurija- ma. Jžiankini predlaže da te izbori, koji su na pretresanju i uopće svi izbori izruče naročitom odboru. Nabraja potanko mnoge nepodopštine, koje su se dogagjale prigodom izbora i kako je vlada uplivala na pojedine kotare. Spominje i ne- ke brzojavke koje su lećele za južnu Dalmaciju u izborim gradova.*) Veli da je verifikacija zajed- nička stvar sabora, a ne pitanje koje pojedine stranke. Biankina je prekidao Dr. Trojanović, po- vicima: Boka je srps«a! Sve su Srbi u Boci itd: Iza Biankina govorio je dr. Vale-Micheli Tomić, koji je napadao pravaše bez ikakva razloga. Narodu, veli, nije stalo do ove i do one politike, Narod pita kruha. (Dosljedno tome on će slijedit onoga ko mu kruha daje. Gosp. zastupnik misli vrlo neplemeni- to o narodu, kog prestavlja. Op. Ur.) — Biankini suzbija napadaje dr. Tomića na stranku prava, te govori i nadalje 0 uplivim vlade, koja da križićim, zajmovim i zakladam zavagja ljude. Odbija tako- gjer kritike dra. Tomića proti neodvisniw hrv. no- vinam u Dalmaciji. Govornik želi da se u nas bu- de razčistit posao o izborim kao u Engleza. — Iza odulje prepirke govori i autonomaš Salei, koji opaža u ime svoje stranke, da se i oni, a ne sa- ino pravaši moraju potužiti na zadnje izbore, te predbacuje Biaukinu da je god. 1880 pljesk o vla- di. (Biaokini: nikada!) **) Pri glasovanju, proti glasovim srba, talijanaša i narodnjaka, pada Bian- kimjev predlog, da se svi izborui spisi izruče po- sebnom odboru. Druga sjednica 27 Januara. — Nastavlja se rasprava o veritikaciji zastupnika, u kojvj sudjelo- vahu Biankini, Čingrija, Borčić, Milić, Machiedo i Salvi, Biankiniu je bila napokon oduzeta rijeć. Treća sjednica takogjer nastavak o istoj ra- proti čas. Biankinu. #*) Rečeni plaćenik ,Jedinstva“, koji ima zadaću da tru- spravi, naime o ovjerovljenju zastupnika. Na 30 ov. mj. nije bilo sjednice. Jučer (na 31) bila je četvrta sjednica. Nastavlja se rasprava 0 ovjerov- ljenju. Bilo je, kako nam brzojavljaju, nekoliko vr- lo živahnih intermezza, koje će naši čitatelji op- širnije naći u zadarskim listovima, jer za nas je već kasno radi vremena i prostora. Naši dopisi. Drniš, 22 Januara. U pol dneva na 19 t. veselo se sakupljasmo Omladina“ drniška, da odemo i da zadnju počast pokažemo svom milom drugu, neustrašivom bodri- ocu O. Mihi Kotorašu. Kao da se je ista priroda pridružila veselju i zrelosti našoj; veselju, što je čas da mu dademo dostojnu počast, a žalosti, što iz našeg kruga bježi — u otaj dan veselo sunce svoje trakove spustaše a ni ćuh vjetra nije pomu- tio naše odluke; — te tako sakupljeni pogjosmo mirno stanu odlaznika da mu izlažemo svoju lju- bav, da mu zahvalimo na njegovu djelovanju. Oh kako nas je dika bilo vidjeti, kad sjedosmo za stol, preko četrdeset na broju, a svakom se na licu odrazivaše veselje i radost gledajuć na svog druga i prijatelja, — uzor-svećenika, čelik-rodo- ljuba. Pa ko da mu ne zavidi, kad sami cvijet o- mladine vidi da mu počast daje!?! Pa zar se je mirovalo, kad se je mlada krv ugrijala? Ne! Po- tla rujna vinca, uz izvrsni šampanjac pozdravi naj- prvi Prečasni grkokatolički biskupski vikar odlaz- nika, krasnim riječima, lijepim govorom, koji čim svrši burni , živio“ odzva se po dvorani, zatim di- že se veleu. gosp. Dr. I. B., te nazdravi miloj pa- čenici, našoj divnoj hrvatskoj domovini, iza koga zapjevaše bistri glasovi ,Ljepa naša domovina.“ Pa zar prestalo pjevanje i zdravice do mrkle no- ći 21 Uz neprestane zdravice Dr. Anti Starčeviću, Biankiniu, Prodanu, Trumbiću i dr. ispi čašu lju- bavi i zahvale, na ime cijele Drniške hrvatske o- mladine gosp. N. Z. A. odlazniku, gdje sa ljepim riječima zahvali mu na njegovu djelovanju za vje- ru i narod, izrazivši želju da i unaprijed stupa ne- ustrašivo pod žezlom ,Bog i Hrvati.“ Zatim zao- ri ,Starčevićeva davorija.“ Sve je teklo u potpunom redu i skladu, ta- ko da uz zvonki zveket čaša nije se čulo već pjevanje rodoljubnih pjesama i kad i koji usklik pšivio !“ Dok se je na zemlji spuštila mračna kopre- na, digosmo se i mi sa našeg stola, te u dugoj povorci sa milim odlaznikom progjosmo dva tri puta kroz grad pjevajuć rodoljubne pjesme uz gromko : živio Starčević, Biankini i dr., dok na- pokon ne ustavismo se pred ,Čitaonicom“ i tu lje- pim riječima pozdravismo se sa našim milim dru- gom, obećajuć da ćemo uvijek ostati vjerni vjeri i domovini, kao što je i on. Na 20 tek. a nas veći dio uputismo se put ' kolodvora za kočijom, u kojoj je sjedio mili odla- znik u pratnji prečasnog grčko-katoličkog bisk. vikara i našeg dekana, otkle oprostnim riječima pustismo suzam na očima, da ode od nas, al opet da se k nama vrati. — Fra Miho, ti odlaziš od nas, al uspomena tvoja ostaje med nama navjek. — Sjeme tvoje koje si posijao već plodi! — 8 Bo- gom — al nek ne bude zadnji s Bogom — povra- ti se opet k nama, jer taki nam se hoće, takih uzor-svećenika, čelik rodoljuba ; povrati se k nama ostavljajuć svagdje gdje budeš uspomenu, kakovu si ostavio ovdje! —1 tako se rastadosmo najmili- jim drugom. 8 Bogom fra Miho, uzor svećeniče, čelik-ro- doljube. S bogom kličem ti, opet na ime cijele drniške hrvatske omladine, tvoj prijatelj Zvonimir. Kotor, 24 Januara Amo smo puno zaposleni zbog općinskih iz- bora. Radi se neumorno, Srbi, talijanaši lege i kruhoborci predvogjeni od Dra. Kvekvića i Iva Giunia, nastoje iz petnih žila da osiguraju većinu u sva tri izborna tijela. ,Srbi“ rade kod svojih je nak politički život, po tom što su se i sutonomadi, ko i pravaši tužili na izbore; piše, da su se u it gvenati jednovjernika hrišćina u ime: svetog npravosla- shodne naputke — bez platno — u "ime svog pravaškog (?!?) osvjedočenja ibani se po kafanam, da je za nj treće tijelo osigurano. Dakle za treće tijelo jamči Giunio; za drugo sveto pravoslavlje, a za prvo nazovi klub , Unione Cittadina“ koji na sramotu ne samo srpstva, dali i u opće svega slavenstva, ustrojiše u Kotoru kotorski srpski žnika Iva Giunia, o opstazku ,Unione Cittadina“ na sablazan potomaka, a da li na diku potpisa- nijeh — oni će znati najbolje. Svjedočit ć& koliko kotorski ,Srbi“ s gosp. Giuniom ljiibe“ svoj mate- rinski jezik! — Molimo dopisnika ,Dubrovnika“ da bi nam kazao, koje je njegovo mišljenje u 0- vom predmetu. Ovo su ozbiljne stvari, di se raz- mišlja o njima. — Do vidjenja! Pogled po svijetu. Češke stvari. — Nijemci su izjavili, da ne sudjeluju nikakvoj raspravi o mladočeškoj adresi. Konservativci pako načelno joj se ne protive, ne- go opet svojim predlozima i zahtjeyima malo po malo otkrnuli bi joj svaku vrijednost, — Badeni nastavlja dogovaranja sa mladočesima. Govori se da će biti brzo imenovan ministar za: Češku i za- to mjesto označuju dra-Herolda. Svakako vlada u velike pazi na češge Nijemce, jer o njihovu drža- nju ovisi stanovište cijele ljevice, što će ga zau- zeti prama vladi u Beču. Antisemitizam napreduje usprkos svim mjerama novog kabineta i mnogi već misle, da je Badeni raspustom bečkog zastupstva učinio jednu veliku pogrešku. Nema sumnje, da će do brzo antisemiti u općinu u još većom broja. Po tom bi Austrija mogla naići na velike poteškoće, prigo- dom obnove trg. ugovora sa Ugarskom. Izmirenje ugarskih stranaka potpuno je promašilo cijelj, Predlozi grofa Appony vse. samo što nijesu bili primljeni, nego se od onda: razbu- ktala takova stranačka strast, da će Magjari teš- ko moći proslaviti svoju izložbu onako mirno ka- ko su misljeli. Istodobno otkrilo se mnogo neči- stih posala, što ih počniše vazni veći i uplivniji magjarski političari, zlorabeć svoj politički polo-. žaj u vlastite svrhe, za kojekakva poduzeća, grad- nje, koncesije itd. Kako se čini, ova milenijska godina neće biti triumf magjarizma. Englezi su zabrinuti — Zadnji dogagjaji na Istoku i u Južnoj Africi zabrinuše englesko javno mnijenje, koje se pita, kako bi to bilo, kad bi se Engleska najednom našla osamljena ? Njo- me nema spasa nego u moru i u pomorskoj sna- zi, zaključuju državnici i nalaze, da sadašnja en- gleska flota ne odgovara potrebama, ni brojem ni kakvoćom. Velika se agitacija vodi u to ime i po- sebna ad hoc sastavljena društva prave propagan- du, da se vladu prisili neka brodove gradi. Svi veliki arsenali u Engleskoj rade bez prestanka, pak će ovih dana turiti u more 4 nove ogromne oklopnjače. Englezi hoće da njihova flota nadmaši flote kojih mu drago drugih trijuh država skupa, i onda, vele, bićemo sjegurni. Novi savez, — U Beču, Berlinu i Parizu prosuo se glas, da su Rusija i Turska sklopile sa- vez za obranu i navalu poput onoga od g. 1883 i da će mu se pridružiti i Franceska, Još se no zna, je li to istina, ali moglo bi nešto biti, jer se ove države drže veoma prijateljski.