Nego Bog ga pedepsa, 4 ne vidi jadan. Užu- tio ko čafran, očigledno gine, pusta bezsanica sa- vest ga peče. Ne pomagaju mi Morfeus ni baba Tode, ni preklinjanja kalugjera, jer mu neman u- šao u krv. Kaza mi susjeda da po noći u snu pjeva : pAl mi moje zdravlje kvari nOvo kleto strašno mesto nGde je grdno mučen stari planjskog leta živet presto ! Oj porušena kulo! oj svjetioniče, vi mu po- mozite, Vi! Za danas dosta. Usudi li se Leso pojaviti ona- ko još jednom u ,Dubrovniku“ i ovako po srpski sramotiti naše prve ljude, kojim nije dostojan oputu odriješiti, riječ mu dajem da ću u druge diple zaguditi, jasniji biti i još ga javno spome- nuti. ,Uomo avvisato mezzo salvato.“ Bič. Pogled po svijetu. Austro-Ugarska nagodba. — Ovih dana prekinuti su privremeni pregovori izmegju Au- strijske i Ugarske vlade radi obnove nagodbe. U- garski ministri povratiše se u Budimpeštu. Iza uskrsa doći će austrijski ministri u Pešta, da se pregovori nastave. Nijemac priznaje federalizam. — Pro- šle sedmice izišao je u ,N. Fr. Presse“ članak za- stupnika i češkog zemaljskog podmaršala Lipper- ta, u komu pobijajuć teoriju češkog državnog pra- va, dopušta ipak da bi moglo doći do federalizma u Austriji. Cijela njemačka ljevica, kojoj pripada i Lippert prosvjedovala je protiv ovoj teoriji, ko- ja zadaje udarac njemačkom jedinstvu u Austriji. ,N. Fr. Presse“ morala je da ublažnje utisak spo- menutog članka. Po tom se vidi koliko su Nijem- ci skloni, da šta popuste Slavenima. U raspravam Car. Vijeća potužiše se mnogi zastupnici da se u Galiciji gradi mnogo nepotrebnih željeznica iz državnog poreza, dočim ima zemalja (kao Dalmacija) koje još nijesu že- ljeznicom svezane. Zastupnik Biankini u kratkom ali oštrom govoru opomenuo je vladu, da se već jednom prene i uradi što za Dalmaciju. Engleska vojska napreduje put gornjega Nila na Drviše. U Crvenomu Moru iskrcat će se če- te indijskih urogjenika da podupru ekspediciju. Vlada će uzeti za ovaj rat 1/2 mil. šterlina na egipatski zajam. Sve su vlasti odobrile taj zajam osvem Franceske i Rusije, čije odobrenje do brzo će slijediti. Njemački car otišao je u Genovu, a otale će u Napulj, Siciliju i Veneciju. U ovom zadnjem gradu sastat će se sa talijanskim kraljem. Vijest da bi mogao tome sastanku prisustvovati i rumu- njski kralj za sad se pobija. Iz Venecije vratiće se Vilim Il. preko Beča kući. Ovo putovanje ima po- litičku svrhu. U Italiji nijesu još na čistu hoće li mir ili ne. Kralj Menelik pitao je ratnu otštetu od 1 mi- lijuna šterlina, a Italija neće da na to pristane, jer Menelika smatra svojim vazalom. Čini se po tom da će se rat nastaviti. Ministar-presjednik de Rudini nema u komori potrebitu većinu za uzdr- žanje svoje vlade, pak se drži jako oprezno, da ne dogje do nove krize. — General Baldissera br- zojavlja da će se opkoljeni Adigrat moći održati. Iz Napulja polaze dnevnice nova pojačanja. — De Rudini pozvao je redom sve poslanike u Rim, da vijećaju s novom vladom. Domaće vijesti. Belovarski kažnjenici koji odsjedoše po & mjeseca puštani su iz zatvora. Megju njima na- lazi se mladi spisitelj Hrvat muhamedovac Os- man ef, Hadžić. Tom prilikom došlo je do velikih ovacija. Zatvoreno je više demonstranata, Neki su navalili na policiju, koja je htjela doček preprije- čiti i rastjerati. Tomaseov spomenik otkriće se koncem maja u Šibeniku. Čujemo da se spravlja mnoštvo islefnika ia Italije. Nikolajevićev nasljednik. — ,Novo Vre- me“, list koji stoji blizu vladinih ljudi doznaje da će nasljednikom pok. saraj. mitropolita Nikolaje- vića postati zadarski episkop Milaš. Ako se to do- godi niko veseliji od ,Srpskog Glasa“, koji ne vi- di ure, da mu se episkop Nikodem makne s očiju. Talijanaškim listovima u Dalmaciji stoji tako na srcu sudbina Talijana u Africi, da hrvat- ske novine ne smiju pisnuti o njihovu porazu, da ih ove po puljišku ne napadnu trivijalnim uvre- dama. U pr. br. donesosmo objektivan članak 0 talijanskim stvarima u Africi, gdje dokazasmo, da narod koji se juče oslobodio, nije pravedno da ide dizati tisućgodišnju slobodu drugome narodu. ,Dal- mata“ iza kako nas je posuo kitom njegovih mi- risavih komplimenata, završuje: ,E questo gior- nale, che insulta (?) cosi bassamente (?!) i dolori di nazioni civili, & scritto da preti e inspirato da preti!“ Zatim pita kako ovo može trpjet presvi. biskup Dr. Marcelić. Za umirenje Dalmati reći ćemo mu, da ,ques- to giornale“ non č nč scritto nč inspirato da preti i da je prava istina što poručismo Talijanim u Africi. Ovo isto poručujemo i izrodim u Dalma- ciji: fuori lo stawiero! — Razumije li nas ,ll Dalmata“ ? Mladi ali daroviti Vrličanin Milan Bego- vić izdao je u Zagrebu u Dioničke Tiskare svoje Pjesme. Lijepe su! Na mnogome mjestu naći će se još tragova početnika, ali vidi se da u mladog pjesnika klica prava pjesnička žica. Barun Chlumetzky. — Ovako je ime no- vome parobrodiću, što se je ovih dana porinuo u Lošinju, te će poslovati na pruzi Dubrovnik-Ston- Metkoviće. Drugi je parobrod takogjer gotov, ali još mu nijesu našli zgodno ime, Opet dakle Barun Chlumetzky! Ne znamo ka- kvijeh sveza ima hrvatski Dubrovnik sa časnim i- nače vogjom hrvatožderske njemačke ljevice. Što će u našijem vodama parobrod čije ime prestavlja nam jednoga od najžešćih protivnika slavenstva? Zar ovom novom nijesu mogli kakvo drugo ime nadjenuti? Drugi nije još imenovan. Mi predlažemo da ga nazovu , Barun Banffy“ i tako će se se uzdr- žati ideja dualizma s ove i s one strane stonj- skoga kanala. Gradska Kronika. Večera. — Mjesni financijalni i carinarski činovnici u gradu i Gružu prirediše u utornik u veče sjajnu večeru u Hotel de la Ville u čast novo imenovanome financ. savjetniku Tacconi. Stavnja. — U ponedjelnik i utornik grad je bio pun mladosti naše i zdvorne, koja je došla na stavnju. Prvog dana uzeto ih je mnogo, dru- gog samo pet. Propovjednik — Hvaljeni propovjednik O. Ivančić koji u Gospi propovijeda na talijans- kom jeziku, držao je na Blagovijest riječ hrvatski. Crkva je bila tako puna puka, da se skoro nije moglo dihati. Trešnja. — U srijedu u jutro na 3 ure čula se je jaka i trajna trešnja, koja je dosta če- ljadi probudila. Kućarina. — Gospodari kuća koji nalaze, da su previše oporezovani novom kućarinom neka učine na vrijeme, svaki napose, svoje utoke, gdje će izložiti razloge koji se tiču jedino njihova bi- ća. To je najbolji način. da se što postigne. U Car. Vijeću već je bilo tužba o pretje- ranoj kućarini. Zast, Biankini napravio je oštar i temeljit upit na vladu. Nadina Slavjanski, — Društvo Nadine Slavjanski dolazi u Dubrovnik na 31, te će dati prvi koncerat u Bondinu Teatru drugi dan Uskrsa, Iz Sudnice. — Ovih dana bile su na sudu dvije zanimive raspravice, prva proti župniku Kli- ševa velč. g. dn. Niku Zlovečeri, koga je tužio je- dan žandar radi uvrjede poštenja, &. druga proti gosp. Franu Gollu ,Lloydovu“ &gentu u Gružt takogjer radi istog prekršaja. Velč, Zlovečera bi riješen od optužbe i proglašen nevin, a g. G osugjen tri dana pivi pretvorenih u 12 ču Prošle sedmice na 16 o,m, bila je jot jedn pikantna rasprava proti Iva Bijeliću 1 družini što su pokrali i pojeli neke kokoši. Ima ih 8 osugje- nih od 1 sedmice do 4 mjeseca teške tamnice. Novi članovi kot. šk. vijeća. — Za du- brovački kotar imenovana su gg. prof. Lujo Kla- ić i prof. dr. Josip Posedel. ,Oba Hrvati!“ kliče »Duhrovnik“, koji se ljuti što nijesu imenorali je- dnoga Srba, pošto Srbi, kako je poznato, u ovom kotaru sačinjaju najmanje stoti dio pučanstva. Khuen Hedervary u Dubrovniku ? U »Dubr“. čitamo da je Hrvatski ban bio na 18 inco- gnito u gradu sa grofom Bethlenom, te da su na 19 otputovali za Sarajevo. ,Narodne Novine“ od 23 ov. mj. javljaju, da na 21 ban i banica vratiše se iz Italije. Opet tužbe na skaline od Jezuvita! Molimo gragjane neka pogju i prigledaju onu skalinatu, koja se nalazi u takome stanju, da je pogibeljno po njoj ići. Ako stoji do općine, neka jednom na- pravi, ako ne, neka providi. Bezočnost. — ,Dubrovnik“ hoće da sve- čanost sv. Josipa prikaže kao da je ispala: u sr- pskom duhu, dok vas grad vidio je da na tradi- cijonalnom oblazu s barjakom oko grada za gla- zbom nije bio niko od braće, jer je glazba bila srpska. Orlando mješte da se stidi za svoje gospo- dare, koji ga plaćaju, da u ,Dubrovniku“ piše la- ži, on je toliko beztužan, pak se u zadnjem broju ruga g. Ivu Jeliću, koji je poznatim zauzimanjem u gradoji kazerma učinio, da općina prištedi 21.000 fiorina ! Nama je pravo, a mislimo da je i gosp. Je- liću, što Orlando ovako korisnu stvar uzimlje u šprdnju. To dokazuje koliko je Srbima stalo za interese ovoga grada. One škandalozne dražbe, koje je Zemaljski Odbor morao ukinuti jasno sva- kome svjedoče, kako Srbi raspolažu općijem ime- tkom. Nama je pravo da se tome svemu Orlando smije. Pitanje ukusa i... poštenja. Orlandova šala nije ipak potpuna. On zna da naši Srbi nijesu vješti jedino u gragjevno-dražbenim poslima, nego i u tkalačkoj iodustriji. Za herce- govačkog ustanka dobrovoljni engleski komiteti slali su ustašam svilu, koja bi se nekom magič- nom moći pretvarala u vrećine i kočeti, dok bi dospjela do ,kosovskih osvetnika“. Jerbo...do- movina prije svega! Živjelo srpstvo i oni koji su na jadnoj hercegovačkoj raji, te se za slobodu bo- rid. 4... mastili bradu! Ovijeh nama treba, da rade ,za dobro du- brovačkoga puka !“ U toliko upozorajemo Orlanda, da drugi put kad misli zakinut gosp. Vlaha Degjulli presjed- ništvom ,blage uspomene“ dubrovačkog pomor- skog društva, pogje prije u gospara Nika Boško- vića, koji je zajedno s prvijem bio u direkciji i- stoga društva i neka njega pita hoće li i što će pisat u tom predmetu proti gosp. Degjulli. G. Bo- šković će mu najbolje umjet pripovigjet su čim se tu može napasti i obijedit ovaj općeljubljeni i štovani naš zastupnik, Za danas... dosta! Diskoras na Poljani. Vlaho. — Jesi li lego u ,Dubrovniku“ kako oni žučlji- vac piše da bi valjalo dignut Orlanda isprid Luže i Miha Pracata u Dvoru i stavit na njihovo mjesto , gospara Vlaha DeGiulli i Iva Jelića come“i bene- fattori del popolo ? : Ivo; — Aja! Ne valja mu. Ja bi proponjo bolju. Na mje- sto Orlanda neka stavu profesura Šeukela is Vije- _ne, & na mjesto Miha Pracata pokonjega Ali-pašu is Stoca, jerbo ova dvojica indirettamente bili su najviši dobročinitelji Srpstva u Dubrovniku, Vlaho, — Kako ? Ivo. — Pitaj Orlanda ! mamzLNENRNVO . Otvoreni dopisi okorjelim dužnicima. * Gosp. Ivan Batigtić Blato, — Kad ćete ati ono 6 ori $0 mova koje nam dugajote ota va Gosp. Pero Soldo Mostar, — A Vi flor. 10? Gosp. Ivan Leušić Stolic, — A Vi flor. 13:507 kobi ai Vuko Brajević Pločice, Gruda, — Vi takogjer Ovako ćemo bez-obsira nastaviti, eli ne samo po- četnim slovima već cijelim imenom pozivati naše stare duž- nike koji nikuko meće da nik narod vidi ko su najveći neprijatelji ovoga