pariško tiapravilo je silnu detidnstracija u prilog senatu. Olimpijske igre — Nakon 2000 godina uspostavljene su opet grčke olimpijske igre u A- teni. Otvor je bio na uskrs, a prisustvovalo im je više od 30.000 ljudi. Prvi dan izagjoše dobitnici stanovnici novoga svijeta — Amerikanci. Talijanska vojska imala je više manjih okršaja sa dervišima i svukud je dobila. To je ponešto podiglo duhove u zemlji. Čini se da će Italija platiti Meneliku veliku ratnu oštetu pod naslovom otkupnine za zarobljenike. Ustaše na Kubi. — U zadnjem okršaju kod grada Pidor Španjolci izgubiše 800 vojnika. Suviše pošlo je ustašam za rukom, da izkrcaju iz Amerike pun parobrod ratne džebane. Car Vilim na putovanju. — Na povrat- ku iz južne Italije svrnuće se njemački car u Ve- neciju, gdje će se sastati sa talijanskim kraljem. Otale će krenuti u Beč, u kome već se čine veli- ke priprave, da ga što sjajnije dočeka. Domaće vijesti. Češka opera u Spljetu. — Čitamo u ,Je- dinstvu“, da je češka opera koja sada u Spljetu prestavlja, izvrsna u svakom pogledu. Smetanina Prodana Nevjesta potpuno je uspjela. \Uskršnji broj ,Obzora“ ima članak, u ko- me se zagovara koalicija 1li ti kompromis izme- gju staroga pravaškoga kluba i obzoraške stranke. Pošto jedinstvo opozicije nije se moglo provesti, ,Obzor“ bi bio sklon da se na nove izbore stupi na temelju nekog kartela. (Iznosimo samo suštinu ovog zanimivog članka. Ur.) Imenovanja. — Njeg. Svetost Lav XIII. imenovao je odlične i vele zaslužne bosanske ka- nonike dr. Antuna Jeglića i dr. Andriju Jagatića apostolskim protonotarima. Čestitkam mnogobrojnih njihovih štovatelja neka se i naša pridruži. Za gjake. — Valjani medicinar iz Stona g. Miho Jerinić sakupio je u knjižicu pod naslo- vom Slatke uspomene i Božićnja jabuka sve što se važnijeg reklo, učinilo i napisalo o aferi sa magjarskom zastavom i o kažnjenim gjacima. Ci- jena knjižici 83 novč. (s poštom). Pišu nam iz Spljeta: — Nadali smo se da će kogod javiti, al kad nije, evo nas. Kad se je čulo, da će se u Imotskome držati zadušnice peumrlom dru. Antunu Starčeviću, naš biskup br- zojavno zabrani svećenicima ove krajine da ne u- čestvuju istim. Nekoliko svećenika redovnih i svje- tovnih ipak pristupilo. Čujemo da su primili za to paprenu depešu, a biće i još štogod. Megjutim. — Živila Hrvatska! Pišu nam iz Sinja: — Provincijal naših m. p. 00. franjevaca, poznat u zadnje doba kao veliki protivnik pravaša, ponosi se, da mu je vla- da obećala graditi u Sinju novo sjemeniste i na mjesto 4.000 potpore da, će odsle davati 10.000, To bi bilo hvalevrijedno od vlade, kad bi se obi- stinilo, ali opet neki hoće da su to samo pusta obećanja iz poznatih uzroka. Eto ko dožive vidjet će! — I na nas je neugodan utisak učinila ona izjava O. Dra. Markovića. Znajte dakle da je dr. Marković jedan od najžešćih narodnjaka u franjev- cima, koji je dobrahno kriv, da su njeki po župa- ma radi svojih pravaških nazora izloženi raznim neugodnostima i kolorednicama. Zato uprav ime dra. Markovića nije nmi moglo doći na brzojavku pokonjemu Staromu. Jedna naša molba. — Naj ljuboznije mo- limo cijenjenu , Katoličku Dalmaciju“, da se već jednom ostavi bockanja i zabadanja u nas, bilo preko svog uredništva, bilo preko svojih tobož-do- pisnika. Nama nije nimalo milo voditi po listu po- lemike radi kojekakvih nuzgrednih osobnih sitna- ija i to jo s listovima, koje bi imao s nam u- zajamno veživati zajednički rad za slobodu i jedin- stvo domovine i za osviješćenje Hrvatstva. Radi toga ne odgovaramo. Ali ako hoće, mi joj može. mo lako dokazati, da sve ono što nama u grijeh upisuje — ako je zbilja grijeh ne odobravati neke | Mtivati & one strane Velebita — mi i u njezinim stupcima viđjesmo. No opet govorima, najbolje bi bilo da nas pusti u miru, kako i mi puštamo nju. Tako će, ako ništa, biti manje prepiranja i škan- dala. I ovako ih je odviše. Gradska Kronika. Lične Vijesti. — U četvrtak prispio je u grad savjetnik i školski izvjestitelj gosp. Vuković. Vjenčanje. — Danas će se vjenčati dra- žesna gospogjica Mimy Ciurlizza kćer gosp. Lovra Ciurlizze sa mladim vojničkim liječnikom drom Wol- fom, bratom vrloga našega rodoljuba, odvjetnika dra. Wolfa u Zadru. Sretnome paru i naša srdač- na čestitanja ! Propovjednik. — U četvrtak odijelio se od Dubrovnika korizmeni propovjednik O. Ivančić, praćen mnogobrojnim prijateljima i štovateljima. Otišao je u Zadar. Ne velimo mu: s Bogom! ne- go: do vidjenja! Izletnici. — Na uskrs po podne prispio je u Gruž Lloydov parobrod Metković sa 52 izletni- ka, koji obilaze Dalmacijom. U utornik proslijedio je put Kotora. Mlada misa. — U ponedjelnik u Maloj Braći rekao je mladu misu 0. Ilarijo Lešić Misa je pjevana od djece a Juravi otpjevao je naš pri- jatelj i vrli Hrvat g. Nikša pl. Ghetaldi. Stanko pl. Saraca. 4 — Odlična i opće štovena obitelj našega g. Dr. Ugja pl. Saraca bi- la je poražena teškom vijesti, da mu je brat u- mro Stanko, u Rotkizanu, gdje je otišao, da u o- biteljskom krugu provede uskrsne blagdane. Stan- ku pl. Saraca bio je čestit i veoma dobar čovjek. Pokoj mu plemenitoj duši, a obitelji naše sažaljenje. Nadina Slavjanski. — U ponedjelnik, u- tornik i srijedu dalo je društvo Slavjanski tri vo- kalna koncerta. Premda je društvo sastavljeno od dosta dobrih sila, ipak radi manjeg zbora, svak ko je lani čuo zbor oca gje. Nadine, priznaje da ga ova još nije dostigla. Prve večeri bilo je dosta svijeta, dočim druge i treće veoma slabo. Druš- tvo je u četvrtak krenulo put Boke. Andrea Hofer. — U srijedu na 11 ura u jutro prošao je ispred grada parobrod , Andrea Hofer“ sa Namjesnikom, koji je pošao u Roku, da se pokloni Njemačkomu (aru, koji će tam)» stignuti na svojoj jabti ,Hoheazollern“, Sinoć je ,Ho- henzollern“ prošao ispred Dubrovnika put Mletaka. Doznajemo da je pok. Marko Gjivanović, dubrovački milijoner koji je umro u New-Orlean- su, ostavio općim nasljednikom svoga neputa gosp. Nika Gjivanovića sudca u Ljubuškom, a uz to spo- menuo se je cijele svojte, nekijeh prijatelja, pak i same službe, kojoj namijeni priličnu nagradu. Nesreća. — U srijedu u veče inžinir iz Trebinja gosp. Emanuel Straka sa svojom gos- pogjom dogje u Dubrovnik, da štogod kupi, a po podne odveze se u kočiji kući. Blizu Trebinja su- sretnu kola s teretom pokrivena pokrivalom, ko- je nekako padne na zemlju Jedna žena te se bli- zu nalazila podigne pokrivalo i poda ga kočijašu. To megjutim poplaši konje od kočije, u kojoj se nalazio nesretni par. tako da su trčali bezglavce sunovrativši se u jednu provaliju. Jadna gospogja ostane na mjestu mrtva, a muž joj i kočijaš za- dobiše veoma teških ozleda. Trešnja i ,Dubrovnik.“ — U pretpro- šlom broju javismo, da je na 25 marta bila jaka i trajna trešnja, koja je dosta čeljadi probudila. Tako je pisala i ,Smotra“. ,Dubrovnik“ megiu- tim niječe to sve i govori da nije bila nego sla- ba trešnja, podmećuć nam, da smo stvorili jednu .... bumbu! On je ovdje rekao dvije, jer svak u gradu, koga god zapitaš, kazaće ti, da se je tako zatreslo, da je skočio iz postelje, a ako u- rednik ,Dubrovnika, nije ništa čuo, može bit da je on sad tvrda sna, što je veoma zdravo za bolesne živce. Neka ga siromaha! Tuže nam se s Konala: — Onomadne jedan domobranac malo nakresan, u društvu sa svojim JAMIE skladnim Srbićima, zadirkivao je po Konalu prolazeću čeljad, megju kojom i nje- e djevojčice. tedeiatajna Ovo nije prvi put da se to dogagja, pak mo'imo pol. vlas, neka učini nt t Ra osmim FLN rs e g ovijem stranama, se uprav eh vi- di. — Jedan s Konala. iq Otvoreni dopisi okorjelim dužnicima. Gosp. Ivan Batistić Blato, — Kad ćete nam poslati ono 6 tior. i 80 novč, koje nam dugujete za list? Gosp. Pero Soldo Mostar, — A Vi fior, 10? Gosp. Ivan Leušić Stol»c, — A Vi fior. 18:50? Gosp. Vuko Brajević Pločice, Gruda. — Vi takogjer M. Zagreb. — Molimo Vas sa onu prot« | plata od 11 dor, #9 nordi Vide de veleme | slovima, a e cijelim seimao a P9R0O late što su nam za list dužni, neka narod vidi eh "ima rodoljuba i neka prosudi ovako Zubci Grab, dne 5 Aprila 1896. Bog je stvorio čovjeka da se muči trudi i da sve podnosi ustrpljeno što na nj dogje, istina dobro je pretrpjeti svaki napadaj i uvredu, ali vazda trpjeti i mučati to ne valja, jer kad čovjek se i na prvu pozivnicu ne odazove već se smatra kao krivac. Dakle eto dogje vrijeme da se moram odazvati na vrlo žalostna izazivanja i na \ koja se već trpjeti ne mogu. 'Vrlo je teško da bi se već i Bogu ražalilo, kada jedan. pravedni čo- vjek koji živi teškim trudom i muči se kao crv da prehrani sebe svoju djecu i u opće cijelu o- bitelj, te napadnut i na van na svake mogu- će načine, valja da se brani od onih ljudi koji zaista neće da znaju da ima Bog niti duša, niti da se jed- noč mora mrijeti, već misle da ako imaju svojih ne- koliko lira što su im stari doranili, da su oni sve mogući ida ih ne smije postići nikakova nezgoda. U njihovoj obijesti, zloći, neuljudnosti, i nenavid- nosti, gledaju i na svake moguće načine nastoje upropastiti siromašnog čovjeka, koji nastoji i želi truditi i raditi da živi pošteno. Daklen ja ovdje neću nikoga grditi ni pso- vati, Bog sačuvo jere nijesam se tomu naučio, je- dino ovim hoću da se svijetu izjadujem, kako ne- vino stradam i što sam svašta na pravdi Božijoj pretrpio, što se još slićna nigdje dogodilo ni vi- djelo niti čulo nije. To heću Vas Gospodine V. P. da pitam, da mi odgovorite kroz ovo javno gla- silo, koje sam Vam zlo učinio, te me napadate i haidučki me napastujete. Evo već punih sedam mjeseca, da Vi Gospodine V. P. ne radite d ništa, nego na sve moguće načine nastojite me upropastite. Dakle molim Vas odgovorite mi kad Vas ovako iskreno pitam, što sam Vam uči- nio, jesam li Vam što ukro, izmamio, kuću Vam zapalio, špijao Vas, imbruljao, kao što Vi Gospo- dine V. P. meni sad činite. Odgovorite mi samo jednu m |leukost da sam Vam učinio, e ako kaže- te istinito: učinio si mi to ili ono, & vjeru ti ga- dajem da ću s kapom u ruci pitati u Vas za 0- proštenje, što baš Vi Gospodine V. P. ne bi ste bili toga dostojni, ma eto učiniću samo ako mi odgovorite, te uzimate što. Ta čovječe Bog ti pamet prosvijetlio, ako ja gradim u Mrcinama ono malo kućice, da otvorim butigu, pa što zato, ne gradim na tvom trbuhu, niti na tvojom očevini ni djedovini, nego na svo- mu, mučim se pošto nemam drugoga zanata. Daklen ako ti je do toga buduć da imaš ti butigu pa si se moguće prepanuo da ću ti ja u- grabit tvoju,trgovinu, pa se bojiš da ti ne bi dje- ca pomrla od gladi čovječe boži mije to tako. Ja iz tvoje butige neću niti mogu nikoga ?grabiti za vrat da silom dogje kupiti u mene, gdje koga vo- ija bude, ondie će i kupovati, ta jadi te ubili va- _ lja da svak živi ne možeš ti sam liti živ na svije- tu. Svak sa svojom nofakom pa što komu Bog da. Evo ovdje u ovom malomu i siromašnomu mjestu Grabu ima sedam butiga sve vrata u vrata pa živimo svi i to u miru i u ljubavi, ako nemamo bogaštvo kao i vi ono fala Bogu kada bar neodvi- simo od vaše milosti. O moj Gospodine V.P. Va- ma se nije potreba bojati, da ću Vi ja što naško- diti pošto vi se računate u tisuće i tisuće, ma to što su vam stari doranili, a vaše tečevine ne bi ste imali sigurno niti za solad šibica. A_ja _pri- znajem da bogat nijesam, ali isto mogu od srca Bogu zahvaliti, da sa mojim trudom mukom i ve- likim nastojanjem u moje kratko vrijeme sam do- bro uspjeo, i što imam mogu reći: moje je, ja sam stekao pošto mi nije ostavio Petar, piti Pa- vo, pa zašto da mi gavidiš, jazuk ti bilo. Ja kra- sti ne smijem, kalašiti ne dadu, špijun naučan biti, da molim te što bi ti samnom zah- tjevao; ti bi po svoj prilici želio da se ja zabijem u tikvu pa da ne vidim sunca ni mjeseca, e neće Bog toga. Srce mi se od jada trese koda pomi- slim što si ti Gospodine V. P. u ovo sedam mje- seca meni skrojio, koliko si puta prouzrokovao, da se moja gragjevina obustavi i dovodio čete te- bi sličnih, da nas biju drvljem i kamenjem, mi- sleći da v" zm te o al hi je jalov posao, najpo u tvojo, zlobi nagovo- rijo si Članka dže, da kupi Parokiju cijelu, i da svaki kuće domaćin dogje na Mrcine da mi se zabranu ostaviti vrata na kuću. Adžo bogme va- | kj u činio isto kao i ono kad se peo na žu- e grane; jadni ljudi skupili 86 svi preko sto ljudi ne znajući zašto ih čauš zove, te kad su razumjeli zašto su došli, ostali su svi kao izvan *) Uredništvo no usimlje za ovo nikakve odgovorno» i = fi