pouzdatiog izvota, da puške iz kojih su ef kei«
jomčari ubili one žandare bijahu one ista što ih
je ruski car tu skoro darovao Crnoj Gori. U ko-
liko se sijećamo po tumačenju ,G C“. plemeniti
vladar poklonio je ovo oružje za obranu Crne Go-
re, koja je sjeromašna kad nema odakle, da staro
oružje izmijeni novijem. Kako se vidi Crnogorci
ne čine baš najbolju uporabu sa velikodušnim ru-
skim darom.
Prosvjed iz Praga. — Sveukupna češka,
hrvatska, slovačka, slovenska i srpska omladina
što uči u Pragu objelodanila je u češkim novina-
ma ,Nar. Listy“ ,Čas“ i drugim o milenijskim ma-
gjarskim svečanostima ovaj prosvjed:
Danas, kada se po višem nalogu — ko-
jemu su se podložili neki biskupi odmetnici nema-
gjarskih narodnosti — služe bogoslužje po hra-
movima cijele Magjarske na proslavu hiljadogodi-
šnjega opstojanja magjarske države, proglasivamo
mi slavenska mladež praska, da proti tim prosla-
vam, koje su svojom slikom i tendencijom, teškom
uvredom nemagjarskih narodnosti, što najodlučni-
je prosvjedujemo.
Stojeć na stanovištu pravice i humaniteta
na stanovištu potpune ravnopravnosti narodono-
sne, političke, kulturne i socijalne svih naroda, u
dubokom razgorčenju osugjujemo bezgledni pri-
tisak i nepravicu, koje trpe u svim tim smjerima
nemagjarske narodnosti u Magjarskoj sa strane
magjarskih usurpatora političke moći.
Osugjujemo istini se opiruću moć Magjara
koja smjera na to, da prikaže Magjarsku, kao zem-
lju u kojoj su nosioci svega napretka i svega
kulturnoga i političkoga života sami Magjari a
nemagjarske narodnosti — kojim u istinu u sva-
kom pogledu napretka Magjarske, za prošlih tisuć-
godina pripada lavlji dio — kao da su samo infe-
rioni živalj, koji ne sačinjavaju nikakvih, socijalnih
ni kulturnih faktora.
Osugjujemo nasilnu šovinističku narodonosnu
politiku Magjara, koja se neosvrće ni na zakone
priznanih prava nemagjarskih naroduosti u Magjar-
skoj, lišavajuć ih i kao skupine i kao pojedine
privrženike istih i temeljnih prava gragjanskih,
te im tim onemogućuje sudjelovati u zakonitoj
mjeri u javnom životu — koja stavlja sve moguće
zapreke nemagjarskim narodima u njihovom na-
pretku kulturnom, lišavajuć ih sreds'ava, kao što
su školstvo, znanstvene i gospodarske institucije,
slobodno sastajanje i društvovanje itd. i koja ne-
moralnim uplivom divljeg svemoćnika demoralizuje
sve, koji nemaju dovoljnih sredstva proti toj de-
moralizaciji.
Za tv pak moraju biti milenijske svečanosti,
sjedne strane da zabašure te utiske, krivica, ne-
pravednosti i nasilja, s druge strane prikazati isti-
nu tih laži, da su nemagjarske narodnosti u Ma-
giarskoj sa tim svojim političkim i socijalnim sta-
njem zadovoljni. — Prosvjedujemo odlučno i je-
dnoglasno proti tim svečanostima njihovoj slici i
njihovoj tendenciji, što je sve dubokom uvredom
potlačenih nemagjarskih narodnosti u Magjarskoj
a u isto doba i svakog osjećaja pravice i ćudo-
redja.
Pridružujemo se ovako k prosvjedu drugova
bečkih, .iinomostskih, hiogradskih, bukareških i hr-
vatskih akademičkih gragjana praških, i proglaši-
vamo svoju potpunu abstinenciju od svečanosti
milenijskih i izložbe budimpeštanske, te ćemo u
krugovima nama prisutnim raditi proti svečanosti-
ma i izložbi, i stati na stanovište proti svakom
pisanju o istim u českim novinama.
Gradska Kronika.
Lične vijesti. — Od utornika do četvrtka
boravio je u gradu službenom svrhom brigadijer
iz Kotora general Manojlović.
Jubilej. — Sutra će dakle m. p. starina
O. Lujo Uceellini proslaviti 50. godišnjicu svoga
misnikovanja. Osvem našeg biskupa nrisustvovaće
svečanosti i svečarov neput presvi. Uccellini bis-
kup Kotorski.
Pir. — U ponedjelnik vjenčao se gosp. Lo-
vro pl. Ivanišević sa krasnom gospogjicom Jelkom
Žagar. Sretno.
Slika Rafa Pozze. — Imali smo prigode
da vidimo sliku neprežaljenog našeg dr. Rafa kne-
sa ziiića, še a za koe cu pteje 6 Ivo
ca ' učinjena ugljenom uno
je uspjela. Čestitamo mladome M iletanta. I
— Na Tjelovo držale su obične
procesije, na Pilama u jutro, a glavna u Gradu
na Krasno vrijeme učinilo je, da je ista
ispala uz veliko saučešće puka.
Dr. Gjuro Berić, — Javljaju nam iz Gru-
da čestiti liječnik dr, Gjuro Berić, koji je do
bio općinskim liječnikom na Kuni, ponudio se
IKEENCREKIM
na og v og
N, Wronowskoga, Pobvalno |
=
Zadašnice, — U potadjelnik dežahu se u
Gospi zadušnice za pok. nadvojvodu Karla Ljude-
vita, kojim prisustvovahu sve mjesue oblasti. —
U utornik mjesna ženska Preparandija sa vježba-
onicom obdržavala je u crkvi Isusovaca posebne
svečane zadušnice sudjelovanjem cijelog učiteljs-
kog osoblja i pitomica. Kroz misu su pitomice,
o slavjanskoj glazbi, uz pratnju vrijednog učite-
fa g. Marcocchie pjevale crkovne pjesme, a velč.
kateheta gosp. Pivčević izrekao je prigodni govor.
Put oko grada. — U ponedjelnik počela
je radnja puta oko grada u Posatu. Taj put po-
dat će novi život gradu, osobito u ljetno do
Osvem toga čitav predjel od Kapelice do Greba
Žudioskijeh dobiva na položaju. Ovaj će put, na-
damo se, postati jednim od najmilijih šetališta ra-
di svoga hlada. I onako ono što je bilo učinjeno
da gragjanin odahne, izgubismo krivnjom općine.
Uprava Teatra. — Na biranju nove upra-
ve našega teatra izabrani su u istu gg.: Ivo Avo-
skani, Stijepo Bravačić, Ivo Jelić, Ernest Katić i
Božo Mičić.
Neće da razumiju! — Nekakav ,Srbin“
iz Dalmacije u podliska , Dubrovnika“ slavi uspo-
menu dr. Vlaha Šarića, čije srpstvo u zvijezde ku-
je, premda smo mi pisali i svak u gradu zna, da
je pok. dr. Vlaho bio ne Srb nego Autonomaš, 0-
vako oni u svakom pitanju, pak je opravdano ono
naše: da ,Dubrovnik“ piše za Srbe u Srbiji, a u
koliko je pošteno varat njih koji ne poznaju naše
prilike neka sude sami.
U ,Bosanskoj Pošti“ izašao je odulji dopis
izleta muskog pjevačkog d ruštva iz Sarajeva, u
kojem se veoma simpatično i s entuzijazmom go-
vori o Dubrovniku, Lokrumu i našoj okolici.
Diskoras na Poljani.
Ivo. Hoćeš li da ti pripovidim jednu pripovijes ?
Vlaho. — Je li od onijeh: ,,Bio je krali i kraljica.. “?
Ivo — Ne, jednu druga, di attualita.
Vlaho. — Neka čujem!
Ivo. — (Kaha! kaha!) Bilo je vrijeme kad se u gradu
Pljesnavcu živjelo mirno, skladno i na domaću, oliti
kako bi mi u Dubrovniku rekli, na našu. Malo po
malo nasuljalo se tamo neke čeljadi, koju nijedan
pravi Pljesnavac ne bi ćio ni u putu sresti. Neki od
ovijeh na razne i nepoštene načine stekoše velik di-
nar; našlo se Pljesnavaca koji su se stali klanjat di-
naru a zatim i njima, što više koji su im dali svo-
je ime. I tako ovi dogoni danas hoće da su oni pra-
vi genuini Pljesnavci! I rebuškalo im. Dobavili su
Ližizadnjića, koji ih u svemu sekonda., Pravi Plje-
snavci znadu tanko po tanko kako su ovi novi Plije-
snavci stekli svoje biće i kako Ližizadnjić svojijem
imenom čini butigu, ali te se stvari na dvoru ne po-
znadu i ono što sjaje svijet uzimlje za zlato. Ova
klika stavila se s dinarima oko mladosti, koju šteti
susidijama ećetera, anci da se zaboravu stara sra-
motna djela pretengja kadgod činit od gospara. U
Pljesnavcu gledaju, smiju se i muču, Ima tamo je-
din folj koji hi kad i kad tegne i reče svojijem gra-
gjanima kako hi nije sram držat se take kumpanji-
Je. Onda su oni našli nekakvo stvorenje da hi bra-
ni za dobre dinare i da suje svakoga ko krene u
njih. I onomadne učinili su jednu od onijeh njiho-
vijeh porkarija (cose da galera!) i kad je neko na
to aludo, niko živ nije mogo trpjet ovega plaćeno-
ga kučka, koji je laju a pil non poso.,..
Vlaho. — Meni se para da je ti grad jakon blizu Du-
brovnika.
Ivo. — On je od pravoga Dubrovnika onoliko daleko, ko-
liko se ovi novi Pljesnavci od pravijeh Dubrovčana.
Ma to nije kvestijon. Kvestijon je za obaznat: ko
je kriv? Je su li ovi manigoldi što su došli u tugju
kuću širit se i zapovijedat kako u sebe doma? Je-
su li one ludorijice od P'ljesnavaca, što ih potežu
za nos kako beke? Je li kriv Ližizadnjić što su ga
isali na ono mjesto s kojega uz gori liže koga bo-
e može, a niz doli prdeca kopitom kako mazga?
a govorim: ne! Krivi su Pljesnavci koji take stva-
ri podnosu i koji su bili toliko brestužni i ovoj ćur«
malji obučenoj od gospara dopustili, da uzme ovo-
liku potolast.
Vlaho. — Imaš razlog. I mirita će ime Pljesnavaca, a nji-
hov grad zvaće se Pljesnavac, oli kako bi talijani
rekli: Il paese della mufa, u komu svaka predršti-
na biće tratan od gospara a svaki gospar insolen-
tan od plaćenijeh galijočina Uomo avvisato |
Ivo. — Tako je! A sad mi reci što ima novo?
Vlaho. — Počeo je opet pisat dn. Andro Muratti.
Ivo. — Ne čudim se, skopijala je vrućina. ler altro ja
bi ga svjetovo da g kupa.
Vlaho. — Ancora una! Što hoće rijet da Frano ovega
puta nije hodio za pročesijunom ?
Ivo. — Jerbo je ovo jedini put kad ne može hodit pod
baldakinom, Ja sam od opinioni da bi se u ovoj pri-
e imala sa njega učinit eccesion. Onaki čovjek]
a ti se klanjam! -
Vlaho. — Adio Ivo!
JAVNE ZAHVALE
U pteteškoj žalosti u koju nas zavede rana
smrt naše neprežaljene kćeri i sestre
ViINKE
ne možemo, a da ovijem putem iz svega srca ne
zahvalimo, svoj onoj gospodi prijateljima i znan-
cima, koji su se na koji mudrago način pobrinuli,
da nam bol i tugu ublaže.
Osobitu dužnost smatramo da izrazimo naj-
tedačniju našu zahvalnost C, K, šenskomu Prepa-
randiju, koli Uglednom Profesurskom Zboru, toli
Plemenitim Pitomkinjam Zavoda, koji se toliko
zauzeše; C. K. Velikom Gimnaziju i Ravnateljstvu
,del Circolo Filarmonico Raguseo“, koji prisustvo-
vaše sprovodu i koji učiniše sve moguće, da nam
nezaboravljenoj pukojnici sprovod čim sjajniji ispane
Dubrovnik, 1. Juna 1896.
Jerko Chirighin, otac
Filo hin r' Botteri, mati
Frane, Stijepo, Antun i Ivan, braća
Potpisana zahvaljuje se najdublje i najiskre-
nije svijem koji su mi pokazali svoje saučešće za
smrt moga preljubljenoga supruga |
PERA
ali osobito prestovanome gospodinu Luju pl. Ser-
ragli koji je poćastio svoga vijernoga radnika na
način kakvog doista nije bilo primjera u Dubrov-
niku, zatim M. P. dn. Ivu Ferramti, obiteljima
Serragli, Radulović, Pulić, Gozden i Soltikiewica
it.d. koji su svojim rijetkim iskazima prijateljstva
ublažili moju veliku žalost.
Vječna im hvala!
U Dubrovniku, 30. Maja 1896.
Maro udov. Peko
Dr. A. Barkanović
Specijalista za bolesti od oči
doći će u Dubrovnik na 26 Juna
i sadržaće se do 2 Jula, "*
Šešira, Odijela i Crevalja, naj-
bolje vrsti uz jeftinu cijenu ku-
puje se kod
M. Mitrovića
svako vrsti galanterie, mirisa i šivaćih strojeva.
1
!
Žurite se Vinogradari!
jer će se do brzo rasprodati sva
VELIKA ZALIHA
najboljih štrcaljka za Peronosporu
,A USTRIA“
iz tvornice Frana Nechville u Beču
| na prodaju kod
GJURA F. KOVAČEVIĆA |
vinotršca u DUBROVNIKU
Prodala bi se stara villa
dubrovačke vlasteoske obite-
lji Stay. Ova se nalazi u jed-
nome od najljepših .polo-
žaja bajne dubrovačke okolice.
Sada je otkrita, no moglo bi se
sa malo troška popraviti i ko
bi to učinio imao bi villu kak-
ve je teško na daleko naći ra-
di svog romantičnog položaja i
zgodna smještaja. — Potanje
obavijesti pružiće Uredništvo o«
voga lista.
Ljetnik sa Kupalištem >
u MLINIMA u ŽUPI na moru!___
Udoban stan sa 4 sobe i
kuhinjom. i
Unajmio bi se najmanje
za cijelo ljeto. A
Pobliže obavijesti kod Uredništva, :*..