Pogled po svijetu.

_, U Turskoj. — Turska vlada čini sada zad-
nji i najveći pokušaj, da uspostavi mir u svojim
zemljama. Na Kretu je poslan 7a guvernera krš-
ćanin, knez Samosa. Osvem toga i u Anatoliji u-
vagja promjene. Veliki vezir izjavio je. da bi to
već bilo davno gotovo, ali da Eropa svojim upli-
ćanjem daje povoda da se nezadovoljnici bune.
Sultan je rekao, da uplićanje Europe čini se nova
križarska vojna. Grčka radi koliko može da umiri
pučanstvo, ali ovo dobrovoljno ide na Kretu u u-
staše. Mnogi drže da, ako Turskoj sada ne pogje
za rukom, da se održi, da joj je odzvonilo.

Politika Austro-Ugarske. — Makar da
se već davno zatvoriše delegacije još uvijek poli-
tički svijet raspravlja o izjavama grofa Goluchov-
skog. Premda je mir za sad osiguran, izgleda i-
pak da se naš ministar vanjskih posala u svakom
važnom istočnom pitanju misli istaknuti vlastitom
inicijativom. Kallay je nazvao Austro-Ugarsku bal-
kanskom državom. Tako se prije nije govorilo.
Ova riječ znači sve. Slaveni cijene da će Austrija
biti samo onda čvrsta i jaka kada bude slaven-
ska država ili bolje: skup slavenskih država. Go-
spoda Nijemci i Magjari to ne razumiju, zato
tjeraju sasvim oprečnu politiku.

Magjari sa njihovom izložbom prolaze veo-
ma lošo. Dva mjeseca da je otvorena, a još nika-
kav brat pije došao u pohode, Šaka bečkih demo-
krata i to je sve! Vlada na sve načine nastoji da
dolazi svijeta, pak se službeno organizuju izleti, u
kojim se seljacima daje badava hrana, stan i pu-
tovanje. Na taj način postignut je prvi milijun
posjetitelja.

Bavarska i Njemačka. — Bavarski pre-
stoljunasljednik princ Ludvik posjetio je njemač-
koga cara, da mu obrazloži svoj prosvied proti
poznatoj zdravici u Moskvi, u kojoj je on figurirao
kao ,pratnja“ princa Henrika pruskoga. Njemački
listovi drže da je ovaj incidenat više sasvim za-
vršen i da se budući bavarski kralj smatra uvijek
njemačkim knezom.

===

Domaće vijesti.

Umoljavamo naše predbrojnike da se požure
sa pretplatom. Sramota je reći da neki još nijesu
ni lanjsko namirili! Mi nijesmo zaslužili takog
ponašanja sa strane rodvljuba Hrvata.

Osuda ,,Pensiera Slava“, — Ob ovoj o-
sudi o kojoj se bavi naš današnji zadarski dopi-
snik suvišno je da i riječi progovorimo. Nadomet-
nućemo samo da je ona i u nas svakoga iznenadila.

Demonstracije proti Jagiću. — Radi to-
ga "što je Kallaju odobrio ,bošnjaštvo“  napraviše
hrvatski gjeci u Beču Jagiću veliku demonstraci-

ju, koja ga se nemilo kosnula Hrvatski gjaci u
Gracu izjaviše se solidarni sa Bečkim u brzojavci
njima otpravljenoj, u kojoj Jagića nazivlju ,uče-
njakom izdajicom roda i jezika“.

Izbori na Visu. — Prošle sedmice obavili
gu se naknadi izbori na Visu u trećem tijelu. Na-
rodajaci i talijanaši združiše se proti pravašim i
pobijediše. — K.? Talijanaši pišu da su dobili
oni, a narodnjaci da nijesu nego oni. Pravaši su
očuvali čisto hrvatsko ime.

Rasprava u Spljetu. — Na 30 pr. mj.
počela je rasprava proti optuženicim radi afere u
spljetskoj gimoaziji u noći od 8 i 9 februara
1895. Rasprava se vodi tajno.

Proti polemiki. — Doznajemo da su neki
m. p. svećemici iz grada i iz okolice i prijatelji
koli naši toli g. urednika ,K. Dslm.“ sami se za-
uzeli i zamolili ga, da obustavi napadaje na ,C.
Hrv.“, koji su bili, po samom njihovu uvjerenju,
dosta netačni. S njihove strane vrlo pohvalan ko-
rak, a nadamo se, da u ime sloge, neće ost:ti ne-

plodan.

I to su Hrvati! — Neki mladi studenti u
Zagrebu u želji da se kakogod istaknu, združiše
se sa srbićim koji ih proti Hrvatstvu svakako iz-
rabljuju. lok je žaliti ovaj pojav, valjalo bi se
pitati, da li i naša stranka nije štogod kriva, da
su je neki malodušniji mladići ostavili. Njihovo ve-
liko srpsko-hrvatsko slavenstvo u ostalom nije oz-
biljno. Znamo iz iskustva da ovi razbučeni ,pan-
slaviste“ postaju poslije valjam politički činovnici
i naprave dobru karijeru, jerbo se, kao Veliki Slo-
veni, protive ujedinjenju .....naše male Hrvatske.

Pir. — Pišu nam iz Sinja da se je čestiti
Hrvat g. Josip Delić vjenčao sa gji.com Viktori-
nom Miotto iz Spljeta. Sretno.

Za nove izbore, — Ministarstvo je Nare-
dilo općinama da sastavljaju lisnice got kurije za
izbore zastupnika na car. vijeću. U ovu kuriju
apedaju svi muškarci koji navršite 24 godine i u

gnoj općini gdje šivo od 6 mjeseca,

 

 

razbolio se teško od upale pluća.

u karocam kroz grad knjaz crnogorski Nikola I.
sa svojum pratnjom.

u Gruž parobrod Andreas
snikovicom i gosp. namjesnikom. U srijedu poho-

Vlaho. — On! su sregi lizali koga su bolje mogli. U
neku imaju i razlog. Njihova su čeljad.

Ivo — Čujem da će ih brzo vrag odnijet.

Vlaho. — Koga? Srbe?

Ivo. — Ne Srbe.

Vlaho. — Ah! .

Ivo. — Pa što se ludove veseliš? Kako koji tako gori
Taki je naš destin.

Vlaho. — Jes ma ne mogu vigjet onu karavanu da mi
se pripoteživa po gradu i da intrigava.

Ivo. — Koju karavanu ?

Vlaho. — Nju! Što suto njeziniposli? Imo bi joj on ri-
jet, da strji doma. Svak se smije, jer ne zna....
komu će poljubit ruku.

Ivo. — Kako oni Solinjanin. Govoru da nas Hrvate mrzi
kako hudobe. Da može, utopila bi nas u žmulu vode.

Viaho — logjenjava se koliko može. Mnogi je čuo nje-

Nadbiskup barski presvi O. $. Milinović

 
  
    
  
 
  
 
  

 

 

Gradska Kronika.

Na prolasku put Cetinja prošao je juče

Lične vijesti. — U pre prispio je
ofer sa gjom. namje-

dio je g. namjesnik škole. U petak otputovaše put
sjevera. — Ima više dana da u gradu boravi zdrav-
stveni izvjestitelj dr. Ivanić i viši tehnički savje-
tnik Hinisch u službene pohode. —  Prispio je

 

novi porezni nadzornik g. Juričević.

Zadušnice. — U utornik držahu se u st0-
noj crkvi zadušnice za pok. cara Ferdinanda u pri-
suću svih oblasti.

Kanonizacija. — U nedjelju bijaše sveča-
no kanonizovanje novoimenovanih kanonika preč.
gg. du. Pera Bielića, dn. Joza Crnice i dn. Iva
»emava. Srdačno čestitamo.

Put oko grada. — Primamo iz grada:
Kako bilježka kaže, čini se da će odmah kod mo-
sta pred vrata od Pila okrenuti u Posat. To bi
bila velika grdesija za pročelje samih vrata grada
i njegovih glasovitih mira, te se čudimo kako Op-
ćina i čuvar starina nijesu prigovorili takovom
nacrtu. Ipak je na vrijeme, neka ti pozvani činbe-
nici se zauzimu da se popravi linija novoga puta
koji bi se imao svratiti u Posat baš gdje put na
Posat počinje i gdje se uz Posat čini ugal, tada
vožnja bi slijedila na novom putu bez nagrde mi-
ra i pročelja vrata od grada. Starine se imaju
čuvati ne samo u bitnosti, nego i u izgledu jer
stranci koji bi došli proučiti ib i razgledati, čudi-
li bi se takovom vandalzmu koncem devetnaje-
stog vijeka. Mi smo našu dužnost učinili — X,

Svetkovina na Grudi. — Čujemo da će
biti sutra na Grudi velika svečanost zaradi ime-
novanja grudskog dekana kanonikom. Iz grada ide

Glazba.

Općinska biblioteka — Ovo mlagjahno
zavedenje, što će do brzo postati vd časti i kori-
sti našemu gradu napreduje danomice sve na bo-
lje, te već sada čim se još nalazi u prvom zamet-
ku, uživa pripomoć ne samo od ostalijeh gradova
naše pokrajine, nego se i cijelo slavenstvo ganut-
ljivim načinom odazivlje pozivu grada, u kojemu
se najprvo začela misav o slavenskoj uzajamnosti.
Tako se ovijeh dana sjetiše naše knjižnice slavna
uprava ć. k. velike realke u Spljetu, koja pokloni
svoju zbirku ,Programa“, onda P. N. gg. Vit. Ću-
dina, Prof, Gaspezini, Prof. M. Lucijanović, Mons.
Vit. L. C. Pavišić i Prof. Zarbarini (koji pokloni
40 komada knjiga) sa vlastitijem i twgjim proiz-
vodima. Svijem hvala na lijepom daru, a u svoje
vrijeme nadamo se, da će se potanko iznijeti štv-
god su pojedini zavodi i razua gospoda darovali
na po se.

Pohvalno. — Prigodom smrti gjice. Esther
Hoppa bi podijeljeno mjesnom dječijem zakloništu
od gosp. Frana Rakos kruna 4, a prigodom smrti
gje. Luise Radulić iz Stona od gg. Ernesta Bo-
navija kr. 10, dr. Antuna Pugliesi kr. 10, Pera
Kosovića kr. 10.

,Wurmbrand.“ — Agencija u Gružu moli
nas da ispravimo da će biti kogod drugi, a ne 0-
na prosuo vijest, da će ,Wurmbrand“ u buduće
dolazit u gradsku luku.

 

Diskoras na Poljani.

[vo. — Evo ga, duše mi! Bjež, čuvaj se, ako te vidi,

Vlaho. — Mene? Ti si bio provodić, Pak isto je više
pasalo in prescrizivne ! Ma reci bolje : evo hi!

Ivo. — Imaš razlog, višebroj. Tanto & vero da se ne mo-
že uprav ni znat ko se broji,

Vlaho. — To ti je kako ona od lulata, znaš li je?

Ivo. — Ne znaw, koja?

Vlaho. — Pripovij: do mi je Duje Svalatrin. da je je+
danp"t hodio jedan Solinjanin u pokon ega biskupa
Marka u Spljetu, Ovi Solinjanin bio je čovjek d.-
bro stojeći i prijatelj s biskupom Ulazi i nalazi
s njime Bulata gje sjedi, a on onda gleda jednoga,
gleda drugoga pak će ti biskupu: ,Prisvitli, veli,
koga ću poljubit u ruku ?“ Biskup Marko, dobra
duša, razumio je kud ta ide i stanuo se smijat.

Ivo. — Kud ta prolazi!....

Vlaho. — Kako kud prolazi? Ovo ti pripo: ijedam što
se je dogodilo u Spljetu nazad deset godišta.

Ivo. — Čujem, čujem A u onoj drugoj kvestijoni komu
bi ti poljubio ruku ?

Viaho. — Ja? Ženskoj svegi valja nosit viši rispet, Ja
gam ti svegi bio galanat,

Ivo. — A što ti se para od mišijeh velikijeh srba? Jesu

U junaci, josu |

 

zina ruku. A je li to pravo?

Ivo. -- Danas je sve pravo. A što ćeš \učinit kad svak

muči. Tako ti je to kad žena obuče gaće. Adio
Vlaho.

Vlaho. — Adio Ivo,

JAVNA ZAHVALA.

Svijem prijateljima i znancima, koji
su mi pri nesreći koja me je zadesila gu-
bitkom mog nezaboravnog sina

KARLA CHICCA
bili pri ruci i tješili me, od svega srca
zahvaljujem.

Osobita pak hvala gg. Dr, Niku Svi-
locossi, Dr. Baldu Podiću, Dr. Abele Ser-
ragli, Ivu Jeliću, Dr. Peru Nikoloriću i
svijem koji su ili vijencima okitili lijes
pokojnikov, ili ga dopratili do zadnjeg po-
čivališta.

U Dubrovniku 29 Juna 1896.

Marko Chicco otac
za se i obitelj.

 

 

Frano Supilo upravitelj, izdavatelj i odgovorni urednik.
Tipografija Dragutina Pretnera u Dubrovniku,

Foulard-svila 60 uč.

do fior. 3.35 metar. — japanska, kineska. itd. najnoviji na-
crti i boje, kao crna, bijela, bojadisana HEN NEBERGO-
VA SVILA od 35 nč. do fior. 14.65 met. — glatka, po
štrapana. karirana, ismnostrena, damast itd (oko 240 raz.
vrsti i 2000 raz. boja, nacrta itd.) slobodno porto i p
reza u kuću. — Uzorke na povratak. Dvostruka pošta
rina za Švajcarsku. (N.o 2)

Fabrika svile G. Henneberg (ć. k. dob.) Zitrich

Fabrikacija
makina i aparata svake vrsti *
IVAN SCHINDLE&, BEČ-HIMBERG
Aparati i makine za ratarstvo, vinogradar-
stvo, kafane, mehane, mesare, slastičarnice,
bojadžije, sedlare, tapetate itd. kao i za go-
spodarstvo uz najjeftinije fabrične cijene.
Cijenici u hrvatskom jeziku sa više od 300
slika besplatno i franko. — Dopisivanje u
hrvatskom jeziku.
Neka se obrati neposredno na
[IVANA SCHINDLERA, Boč-Himboig.

Milij
vinovih loza iz neokuž/nih predjela oplemenjena na solo-
nis, riparia, portalis, rupestri& monticola, metalica itd itd
u velikom izvoru traženog grožgja za stol i za vino, kao
i neoplemenjenih amerikanskih ključi a prima, nudi za
jesen 18%6, preporuča se za naručbe na vrijeme da može
odgovorit pošiljkam.

Emanuel Mayr, posjednik ključica,

Marburg a/D., Donja Štajerska.,

 

 

-

 

 

Šesira, Odijela i Crevalja, naj-'

bolje vrsti uz jeftinu cijenu ku-
puje se kod

M. Mitrovića

gvake vrsti galantorie, mirisa i šivaćih strojeva.

Odijela i Crevalja

sa gospodu, gospogje i djecu kupuje se naj-
bolje vrsti i uz jeftinu cijenu kod

WE18$$i
nmEa>=aS>=E=