dragocijena izjava, koja nata čisto i bistro otvrp-
gjuje ono što smo mi uvijek pisali: da je amo naše
srpstvo stvoreno iz hrvatskih odmetnika pravoslav-
ne vjere. Rusi, Englezi, Bugari, Grci prelaze u 0-
vo zadnje doba na katoličanstvo i ostaju svejed-
no Rusi, Englezi, Grci i Bugari. Sami naši Srbi
straše se, da bi se jedinstvom crkava mogli pohr-
vatiti. Dokaz da oni nijesu nipošto pravi nego
umjetni, novoskovani Srbi.
Mi se ne mislimo upuštati u meritornu ras-
pravu samoga pitanja 0 sjedinjenju crkava. Ako
se bude našla zapreka, koja će smetati uspjehu,
njoj će biti ime politika. Pravoslavna vjera, kako
smo lijepo vidjeli, izvorno je političko srestvo pro-
ti Hrvatima. Srbima ne trebuje političkih društa-
va gdje je srpskih crkava i srpskih popova. Vjera
je postala obilježjem narodaosti, izvor _ narodne
,Svijesti“, pak zato vidimo Srbe, koji. inače ne
vjeruju ni u palicu, kako se znoje i brane ,svoju“
vjeru — sveto pravoslavje od Rim-pape i latin-
skih popova. To je posve naravno, jer cijelo isto-
čno vjersko pitanje nije nego politika.
To nas u ostalom ni malo ne čudi. Samo
jesu vjetom posrbljeni pravoslavni Hrvati, došljaci
su, a svakako su u manjini, kad nam ti Sibi bu-
du išli u tom na ruku, ond4& ćemo im vjerovati,
prije jok. Oni išta slogu u Z grebu gdje ih je do-
šlo pet ili šest, da psuju Hrvate ! Tamo su sprav-
ni da s njima po pola dijele! Ali u Dubrovniku,
Boki, Lici, Bosni, Srijemu, Slavoniji gdje ih ima
malo više, tu neće da dijele, tu je sve njihovo. Žao
nam je da se našlo nekoliko sinova hrvatskih ro-
ditelja, koji im u tom idu na ruku.
Mi ne dijelimo narod na dva naroda. Mi smo
iznimka u historiji i u etnografiji. Jest, Srbi i Hr-
vati jedan su narod, ali su dva plemena, dvije
prošlosti, dvije političko-narodne težnje, a možda
i dvije kulture. Mi nećemo da se za ljubav sloge
odričemo svoga i pretapamo u pleme koje se po-
kazalo nesposobnijim i usprkos svoj tobož-sl»bodi
mazadnijim i koje nas gleda iskorijeniti. Mi ima-
mo sve uvjete za naš narodni i državni opstanak.
Radimo oko toga da se u djelo provede. Prije ne-
go sami ne postanemo Hrvatskom, mislimo da ne-
mamo ni prava ni dužnosti bavit se s pitanjima,
kojim u ovom stanju ne možemo ništa doprinijeti.
kanata ti& tnaju gs rado. Boje političke ina i 16-
ma, samo kad je pri izboru zastupnika, pače 'se
kadkad i direktno da
ispane vladinovac, i ako mu
ne pogje za rukom Hoće li ovi ispast? možda i
neće. — Treći je —
bričina, i kad si rek
sve. Nit bi figurirao
jer se boji neprilika.
u oči udara kako ga
nema čistog izraza nit kretnje ugledne; nit se
izticao a nit se o čem ogriješio. Nosi po_štar
sku: crnih bječava i škriljata klobuka; koraca',
ukočeno al mu je naravno; vanjštini nemaš da
prigovaraš, a de internis non judicat praetot, Ht-
vat je i dušom i tijelom, al nit radi nit glasuju
a prvi kažu u trojki — -do-
dobričina, 0 njemu si kazao
u salonu a niti u &
Nadbiskup ga voli, i svima
voli. — Sad je Biskufu s
vladom, i Vladi sa Biskupom da se pogode:
će od ove dvojice. — Možda je sve drugačije nb-
go li mi pišemo, a pisali smo na temelju glasina;
ako se varamo nećemo se čudit jere: gli estri
sono i gran moventi!
x
Župa, 9 Jula. *
Ovih dana slijedilo je kod nas brojenje du-
hana, kog se ove godine usadilo preko milijun
'Tijem se samo slabi hrvatstvo i hrvatska državna
ideja na veliku korist onijek, koji su uprav proti
toj ideji podigli i poduprli....one Srbe i drugove
našijeh zagrebačkijeh mladića, o kojim govori mo.
Mislimo da je hrvatskoj omladini namijenje-
na posve druga zadaća. A značajno je da izmegju
hrvatskih listova zagrebački srpski prijatelji utekli
su se na obranu jedino spljetskome ,Jedinstvu.“
struka, ali suša nam prijeti. Vrijedni naši seoski
glavari bili pri ruci financ, poštovogji u brojenju
duhana, ali začudno moraju besplatno da budu
na raspoloženje svaki put kad treba duhan pre-
gledati. Je li to pravedno i po zakonu ? Ovako je
svukud. Seoski glavari moraju da hrane svoju 0-
bitelj sa svojih deset prsta, pa kad dogje doba
pregledanja duhana, onda ostavi svaki posao neka
leži, pa hajd za stražom od kuće do kuće. A ko
će mu nadoknaditi trud i gubitak? Preporučamo
čas. Biankinu, koji se brine za naš narod, neka i
za ovo providi. — Do malo slijediće procjena ko-
likoće duhana. U komisiji ima biti jedan član op-
ćinskog upraviteljstva, ali naši upravitelji razumi-
ju se u gojenje duhana koliko i mi u kineški je-
zik. Molili bi zato Upravu Otkupe Duhana, da
zazove u komisiju. mjesto opć. prisjednika, glavara
sela u kom slijedi procjena, to žele svi koji satle.
— Ljetina kod nas ide srednje, osjenča ima do-
sta, u nekim mjestima pojavila se peronospara li
lozi. — Od zdravlja dobro, ali to ne. isključi
E #1. A1... HMiaAknika
imat kako ga imadu Dubrovnik i Gruž, roje
=
Pogled po svijetu.
,, Teška li je nagodba s Ugarsk
M OISE Badeni morao “I MC ije:
, da nastavi pregovore za nagod Vs
Ucarskom, koji još nijesu svršili, a Bnz sara,
kada će. Neduju Magjari ni zere. — Već su ode
predvigja da će izložba imati veliki deficit.
, Kriza u Italiji. — Minista i
E ee kore htio je umanjiti vojsku i
| j a on dad . .. .
odole mini žošcije. poto i rr pazi
1 o pe EE Rudini na čelu, ministrom
injskih je staci i
Visconti-Venosta, horac za poveke via e
, Habsburgi i Orleanci. — inji
Marija Dorotea zaručila se je s Poeni v
francesko prijestolje knezom Eilipom Orleanskim
, Njemačka i Franceska. —
žedjteraji pariškoj izložbi od s Tamni Ori
ose oj se je to najugodnije dojmilo, — Prigodari
u počast kineskom potkralju pucao je je-
dan o
LPE činovnik put Faura, ali ga nije
nam dolazi na smijeh, kada slušamo ili čitamo, ka-
ko se ovi isti ljudi pred katolicima i muhamedan-
cima zaklinju, da u njih vjera ne ulazi u narodnost.
===
Dubrovnik, 17 Jula.
Oni neki mladići u Zagrebu (a nema ih mno-
go) što su se regbi sdružili sa Srbima, našli su
se uvrijegjeni na opasku kojom smo popratili nji-
hovu brzojavku u Beograd, pak nam odgovaraju
kroz spljetsko , Jedinstvo“, koje zadovoljno što je
u tom pismu bilo nekoliko napadaja na pravaše, na
Nar. List.“ i ,Crv. Hrv.“ požurilo se — ne gle-
dajuć na tendenciju — da ga bez reserve štampa.
Mi nećemo da toliko zamjeramo onijem koji
se dadoše na nekakve saveze sa Srbima, a oni pak
najmanje imaju razloga, da nas kore sa straukom
prava, nas koji smo se prvi upitali nijesu li baš
neki ljudi iz nje, svojim ponašanjem, bili krivi, da
se u mladež počela uvlačiti malodušnost. Nećemo
g ovim mladićima ni da raspravljamo o njihovim
načelima. Poznamo ih. Oni su u Zagrebu počeli
venstvu, 'slogi "velikoj ljubavi za hrvatstvo. Svaki
Srbin tako govori kad se sastane oći u oči sa
Hrvatom. Ouaj čas po njemu regbi .Hrvat nema
većega prijatelja. Oni mladi studenti povjerovali
su i pošli su za njima. Nijesu ni oni prvi. llirstvo
Jugoslavenstvo, Srpstvohrvatstvo, Balkanstvo svje-
doči, da su se i naši stariji znali prevariti, pak mi-
a a se sa Srbima na bratski način može do-
oge. — a da će se natjecati ugledni Pavao Zanki. i
s ui Mi bi htjeli reći tim mladićima: Dobro. bismo se bili čemu nadali u o e.
zo drma i šovenima što branimo | imao bi svojega vogju, radi dobrih odnošaja sa
Sitni o . s svačijih, pak i zajetiola njegovim članom, a možda i Zmajevićevo
: ime, veli jemenište svog pravug re g
EIA sadašnjost i budućnost. Vi idete s a drugi ga ne e i e e :
na srp sastanke, brzojavljate na svećanosti ko- | Ne8go vraćajmo se mi na podloženu trojku. U sai
Jova regotijno proti našijem zemljama it.d. i to | 1 — kaže svijet — tri su uradio . a
o Dii m A jesu li vam, molimo vas, | župnika. Jedan je apostol i mućemik: čovjek. e
NINE RUMA da će oni pripoznati | ćemo reć, svestranog-iznunja, nu čovjek učen koji
ia, do e ti ili barem da se neće pro- | je giwaaziju, tilosotiju i bugoslovje dovršio odli-
Nis i prsti hrvatsko državno pravo | kom. Zaregjen, slali ga med hrišćune, tu je i da-
stani MEAN Sei sli o vaš SREO sto je sjelo kršćanske općine. On
N nikada 0- v, č vrši jeri
- devi O: do na jednu stranu vas lijepim kudeć E 0 m imi ti
o raza, ovamo se kupe oko beograd- običajima, i tu za to trpio sa strane hrisćana. Do
ei l ćenika aja MENE koji dive O 009 nije imao nit župničkog stana, morao sta-
Zagreba & dan_pripovij vas | lovač u najmu ; & za neku nes i da-
nema, Mi o iii jezik i da ste vi srpski izrodil | na& blagodati povišenja šipak peto, ea a
EE M drugori u srpskim listo- | 8 uživaju zakonom od godine 1885; jer. tu župu
a soo svojim političarima i ne o- | C. K. Vlada smatra fratarskim patronatom. Vele
oubojni rad proti aspiracijama P je VJ al svugda nit narodnjake ne trpe;
MNO narodnjak je u kakovim predjelima nekomu
30 Riti i g. i pojave u Za--| šoran. Prilika ipak, uz sva ova svojstva, kojimi
pt Mio bii sven smućuje | nadodaj 1 uzorno ponašanje, ako je i u trojki, ne-
sr p toga ima i će ispast. — Drugi je takugjer učen: filosofiju i
ge Mia Beograd eo leset puta gore, theologiju svršio odlikom: i danas se bavi čitanjem
oi a poi imaju neke slabosti, | filozotičkijeh i thevlogičkih radnja; ušiva velika
i SJA EE ME hrvatskom na- | ugled u župi, jedino u vršenju dekanatske službe
NL: : = Hrvatske za koje | kažu da se sitmicami bavi, i pravaškim župuicima
a mai moramo još više ra- | & takovi su svi u njegovom dekanatu, izim jedno-
nadoknadimo ono što se u ga, pravi neprilika bez potrebe, za to župnici de-
Zagrebu i drugdje radi lične taštine pokvarilo, | +
Kad nam Srbi — oj u ovjem somljama, u koliko ni« | no 4 pogodno dopažiku | pljuju oke koa i"
Naši dopisi.
Zadar, 8 Jula *)
Po smrti preč. kanonika Nagjakona Barba-
lića otvorio se natječaj i na mjesto jednog kano-
nika u zadarskoj katedralci. Kažu da je sila na-
tjecatelja; a vele da je već trojka na presidijal-
nom stolu visok. Namjestništva. Govori svijet da
se njeki natjecali samo da dokažu da žive; a nje-
ki da se nadali, pomoću protekcija, da će bit i-
menovani: a njekoliko ih da su uvjereni o svojim:
zaslugama, te se natjecali. Nas neće zapast i za
ta .ier sa niiasmo. iiatilecali. a nii jecali
mo i najzaslužmji i tako ,ne Me pa Mo
našu ćud ne bi trpjeli. Nije moguće begenišit, va
se begenišit ne dade: al na svijeta je svakojakih
ljudi, povlagjivaju i onda, kad bi imali ustat ma
otpor. Ipak, u ovomu, nesto nam je žao, a to je:
da imenovanjem novoga kanonika neće Biskugij :
ništa sleći, jed ički i PA
» Jedino će kanonički sbor imat jedno-
ga doktora više u svojemu krilu. Nadali smo ge
dana svrsila je gjačka pljetu.
rasprava u S .
sun državnog odvjetnika koji je + trajao Ji
ranitelji porićuć sudu kompetentnost da sudi u
SVe]_ protista u kome bi, po njima, imao suditi
mo porotni sud, pak se svi odriču obrane, U
- elju u jutro proglašena je osuda. Optuženik
gle je nevini, a Vučić i Fontans
Pi e na 6, a drugi na 6
tamnice, Vučić je megjutim već odsjedio