Br. 80.
List izlazi svake subote. Cij Cijena. ma je snapisjčla € Olradišino lista : na godinu for.
Ea godine flor. 2:25; za Dubrovnik
3 ri pa godina A05. 5, na
j6 prodbrojen i za dolaato polugodište.
Opravdan prigovor.
Službeni organ hrvatske vlade, , Narodne |:
Novine“, nose u broju od prošle subote pod na-
slovom Neđosljedna politika članak iz pera njiho-
va glavnoga suradnika g. Janka Iblera, w komu
se bave spljetskijem ,Jedinstvom“ i dalmatinskom
hrvatskom narodnom strankom. Čim:su konstato-
vale, da u lanjskoj izbornoj borbi ovaj ,organ «-
mjerene narodnjačke stranke mnugo je goropad-
nije, i odurnije pisao, nego isti organ pravaške, da-
kle skrajnje opozicije“ i kako bi uz onako revolver
pisanje umjerenjaka ,moralo u društvenom životu
dalmatinskih Hrvata zavladati potpuno rasulo“ —
prelazi zagrebački list na onu za svakoga naivnoga
rodoljuba u ostalom čudnu činjenicu, kako Jedin-
stvo sistematski napada i grdi hrvatsku vladu u
Zagrebu, bana i sve njegove sumišljenjake, uopće
sve ljude s onu stranu Velebita — osvem ,obzo-
raša,“ tako da kad piše o onijem odno-
šajima na Savi, umjereni spljetski organ postaje
na oko najadlučnijim, najneustrašivijim i najbe-
zobzirnijim braniteljem hrvatskijeh pravica.
»Narodne Novine“ čude se kako gosp. dr.
Bulat odobrava to pisanje. ,Jer — veli od slova
do slova organ grofa Hedervarija — a mi obil-
nije prenosimo pošto znamo da s ovu stranu Ve-
lebita malo ko dolazi do ,Nar. Novina“) — nije
samy karakteristično, što Jedinstvo u najcrnjem
svjetlu prikazuje javne prilike i muževe saborske
većine u Hrvatskoj, nego i to što se isti list go-
tovo nikad ne upušta u kritiku svoje pokrajinske
ili centralne vlade, te već odavna, utanoč svome
imenu, ne dokazuje potrebu, da se Dalmacija pri-
poji Hrvatskoj, nego nasuprot priopćuje glasove
pojedinih javnih muževa u Dalmaciji, koji raspre-
daju o mjekim drugim konjelturama za buduć-
nost Dalmacije, a ne 0 sjedinjenju sa Hrvatskom.
Nije li potonji postupak samo konsekvenca onog
prvog? Ne nameće li se sumnja, da list, što no
sveudilj na svoj način govori o prilikama u Hr-
vatskoj, koje u prvom redu ne spadaju na nj, dok
se u velike čuva da kritizuje unutrašnje odnošaje
Dulmacije, na koje bi morao % prvom redu pa-
ziti, — ne nameće li se sumnja da taj list, po-
stupajući tako, ne zastupa stranku, koja ozbiljno
misli i radi 0 sjedinjenju, drugim riječima, da ta
stranka samo još pro forma u prvoj točci svoga
programa imade sjedinjenje sa Hrvatskom, a u
istinu ne samo da iz obzira na političku shodnost
ovo pitanje na stavlja na dnevni red, nego da
ozbiljno i ne misli na nj.“
»Kakvi motivi — završuju ,N. N.“ — gone
politički mezrelo čeljade koje upravlja Jedinstvom,
da bogumrsko ocrnjuje javno stanje u Hrvatskoj,
nama je sasvim irevelantoo, ali nam nije svejed-
no, što dalm, narodna stranka w istini misli o pi-
tanju sjedinjenja, pa bismo zato željeli dobiti na
naglašena pitanja autoritativan odgovor, kojega će
iskrenost djelima dokumentirati, Mi smo za sada
voljni vjerovati, da je dalm. mar, strauci ozbiljno
stalo do ostvarenja prve točke u njezinu progra-
mu, te da je, dosadašnje predstavljanje odnošaja
u Hrvatskoj u svomu organu samo za to trpjela,
jer nije uvidjela, da takvo postupanje nije u skla-
du sa glavnim ciljem njezine politike, a vrijeme
će i čini dokazati, da li se radi samo o politi
0 DUBROVNIKU 25. Jula 1898.
A HRVAT
Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ a Dubrovniku & dopib;
O E ialju se Uredništva.
broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da
tiskaju po pogodbi.
\čkoj nedosljednosti, ili o političkoj neiskrenosti.“
* *
*
— Proprio le ragioni di Perpetua! govorio je
u sebi don Abbondio, na teške i nepobjedive o-
paske milanskoga nadbiskupa. Taman razlozi Per-
, petuel zaboravljajuć — pise Manzoni — da ovo
suglasje izmegju svoje služavke i Karla Boromeja
hoće reći mnogo protiva njemu.
Ovaj nam je pasus iz pripovijesti koja ne
umire došao na pamet kad smo čitali ove nena-
dne prikore ,Narodnijeh Novina.“ Taman onako
kako je u svoje doba pisala i ,Crvena Hrvatska“ !
Pitanje aneksije ostalo je za naše vladinovca sa-
mo pro forma, niti se oni za nj ozbiljno zauzim-
lju, kad iz prikrajka backaju pitanjem, kako bi to
bilo kad bi se Dalmacija sjedinila sada s Bosnom
Oni su sjedinjenje sa Hrvatskom doista n+pisali
za svoj program, ali se toga me drže i za nj ništa
ne rade. Nije nego prosti politički švindel našijeh
vladinovaca kad ne prestano napadaju vladu u
Banovini, a šute o svim koracim vlade u Dalmaciji
i Beču, koja bi ih imala prije interesirati Da, Na-
rodne Novine imaju u tom. pogledu potpuno pra-
vo i mi se ne žacamo te naše mnijenje ovim jav-
no i priznati,
Uz silne filipike i navale što ih organ na-
rodnjaka siplje ua zagrebačku vladu, jeste li čuli
da je on ikada prigovorio što vladi bečkoj ili za-
darskoj? Pohvalna bi bila ora obrana naše braće
preko Velebita od invazije magjarskog i magja-
ronskog vpliva, kad bi joj odgovarala i druga o-
brana za Dalmaciju. Zar je zbilja u nas sve tako
dobro i poćudno, da ne treba pera umočiti ? Ni-
kada narodna stranka nije bila austrijskoj vladi
poćudnija, nego otkad šnjome vlada pokrovitelj
spljetske željeznice i Topich-Rismondovijeh parv-
broda gosp. dr. Bulat, a nikada nije :hrvatstvo
naše pokrajine veće progonjeno i zatajivano. To
je dokazala gjačka rasprava u Spljetu. ,Narodni
List“ osvrćuć se na nju, i prispudobio je stara
vremena kad su učenici u Hrvatskoj Dalmaci-
ji smieli pjevati hrvatske pjesme, kad se u
školi čitao i tumačio Preradović, Mažuranić, sa da-
našnjom dobom, u kojoj se to smatra teškim po
litičkim zločinom. Da gospodo, našoj djeci u na-
šoj, Dalmaciji, u našim školama nije dopušteno
biti Hrvatom niti svoj jezik nazivati hrvatskim i-
menom, pod prijetnjom kazne i isključenja, a na-
ši vladinovci, dok to mirne duše gledaju i šute,
ne stide se napadati svoje drugove u Hrvatskoj, u
kojoj, ako nije štogod bolje, neće barem biti go-
re nego li je kod nas. Ne samo, nego ako denun-
cijantim pogje za rukom uštrcati sumnju, da se
pod tim našim hrvatstvom krije možda kakvo pra-
vaštvo, onda su naši narodnjaci prvi, koji vzimlju
mansiju komesara, pak se svijem niškijem i nepa-
trijotičnijem srestvima služe, da to ,zlo“ iskori-
jene. Mi imamo dan na dan dokaze kako se u
Dalmaciji sa strane Beča nastoji svaka ideja, sva-
ki pokret za sjedinjenje sa materom zemljom u-
ništiti, ili ako ne uništiti, a ono vzgajanjem i po-
dupiranjem protivnijeh misli paralizovati. Pak na-
ši narodnjaci, ne samo da proti tome ništa ne ra-
de, niti svoga glasa podižu, nego dapače svojim
postupanjem u poslu sjedinjenja ove ciljeve još više
podupiru i učvršćuju, Sav se Balkan budi, miče, ra-
dil Istok vri, navodi se kupe, dogovaraju, traše svo«
Za oglase, sahvale i ost. plaća se 10 nova. po retku, a oglasi koji se više pata
Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.
ja prava. A šta radimo mi? Dalmacija sretna i bla-
žena spava i sniva, jer ona nema ideje koja bi je
razgrijala, ona nema pitanja koje ju zove i čeka |
nNarodne Novine“ imaju dakle pravo. Samo
što su njihove opaske promašile adresu. Nije gosp.
Bulat vogja hrvatske narodne stranke, Njezin pra-
vi vogja stanuje u Zadru i zove se drugijem i-
menom.
*
Nego ako su prigovori prekovelebitskih vla-
dinovaca, našim upravljeni, sasvijem umjesni, mi
bismo se htjeli okrenuti prama njima pak ih upi-
tati: a što ste pak vi, koji takogjer sačinjavate
vladajuću većinu u zemlji, uradili da se životno
pitanje sjedinjenja Dalmacije sa Hrvatskom što
prije kraju privede? Vaš sabor, vlada i ban no-
se i danas u svome naslovu ime Dalmacije, pak
jeste li ikad ikakva koraka poduzeli, da se to pra-
vo ne smatra irvnijom sudbine, nego stvarnim po-
sjedom Hrvatske? Kada li se je vaša stranka sje-
tila, da u sabornici na Markovu Trgu ne sjede i
braća iz Dalmacije, kojim je jedino tamo zakoni-
to mjesto ? Je li hrvatska vlada, koja ipak raspo-
laže mogućnijim srestvima od nas Dalmatinaca,
još ikad pokušala, da zapita od Austrije ono, što
ju ide ne samo po narodnom i državno-historičnom
pravu, nego i po samoj nagodbi, koja je za
vas izvor svih hrvatskih sluboštiva ? Što ste kao
braća naša učinili do sada. da se ovaj naš tužni i
teški položaj promijeni i ponravi ? Jeste li vi sa-
mi u svakoj prigodi branili vaše hrvatstvo, ili i vi
dopuštate da se to hrvatstvo tjera i progoni iz
straha da ne bi bilo pravaštvo ? Korite, i pravo
imate, naše narodnjake što mne dižu svoga glasa
na obranu hrvatskih pravica preti našoj pokrajin-
skoj i centralnoj vladi, A kada ste vi i vaši za-
stupnici u Zagrebu i Pešti podigli svoj glas proti
samosilju, svojatanju i nepravednim pretensijama
vlade magjarske, koja tako postupa s vama, kao da
vas smatra svojim županijama ?
*
* *
Mi se nadamo da će nam pisac ,Nar. Novi-
na“ odgovoriti na ova pitanja, pa dok čeka da mu
naši narodnjaci u shvatanju prve tačke svoga pro-
grama, biva sjedinjenja Dalmacije sa Hrvatskom,
precizuju svoje žalosno stanovište, mislimo da će
vam on kazati svoje, isto tako tužno i nevoljno
kao što je njihovo. Ako, braćo, budete čekati da
vam Nijemci i Magjari dopuste, da radite oko je-
dinstva i slobode hrvatskoga naroda, mi ćemo pri-
je svi pomrijeti, i naši sinovi, i unuci i pratnuci,
ali toga dana doživjeti nećemo, Ovo bi bila naša -
poruka i spljetskome ,Jedinetvu“ i zagrebačkijem
»Narodnijem Novinama“, poruka koja-u današnjim
nesretnim okolnostima stranke prava znamo da
nema onoga auktoriteta, ali njezine riječi sadrža-
ju neosporivu istinu. Pa u tome samo i sastoji ja-
kost našijeh argumenata proti megjusobnim pri-
govorima vladinovaca s ovu i s onu stranu Vele-
bita. Svakako ako je i bilo osobnih rasmirica i
nesporazumaka, većina stranke prava, nije načelno
zabasala i pogriješila, pak ona jedina u Hrvatskoj
ima zato i pravo, da ovako progovori obim stran-
kama, koje uz isto narodno ime odavaju tako pro-
tivne tendencije, na veliku štetu probitaka naše-
ga naroda,