On rodio, toli u hrvatstvh cijele Dalmacije, A Đu« lićev auktorativni sud vrijedio je mnogo više, ne- go li laskanja plaćenika i mameluka, I..... što bi dalje duljili? Ovakoga čovjeka nije mogao da podnese ni šarenjak ni neprijatelji. Kopali su se dakle lagumi onom umjetnošću i o- nim srestvima, s kojih neki ljudi u Dalmaciji po- staše glasoviti, a rad kojih je narodna stvar toli- ko nazadovala. Našla se žalosna prigoda, u kojoj je Bulić izišao nevin i kao gragianin i kao uzgo- jitelj, gdje je on šam bio žrtva i ta se prigoda uzela kao baklja, koja je imala da podpali odav- na postavljenje mine. One su pukle: Bulić se vra- ća opet u privatni život. Možda će prvaci kakove stranke — koji, popla- šeni pred javnijem mnijenjem, sada za Bulićem him- beno suze rone, — i ovo zabilježiti u anale svojih stečevina. Mi im ne zavidimo. Frano Bulić doživio je sudbu našega dra. Gjura Pulića. Nego onda su bila druga fremena. ,;._. . U toliko Bulić nije ni- šta izgubiv. Hrvatska nauka obogatila se drago- cijenom stečevinom muža, koji će sad još više ra- diti na znanstvenom polju. Ali hrvatski narod i hrvatska mladež izgubiše jednoga uzgojitelja — a kakova, to će budućnost pokazati. Živio Bulić! Pogled po svijetu. Otvor Željeznih Vrata. — Njeg. Velić. Franjo Josip I. u prisuću rumunjskog i srpskog kralja, zatim zajedničkih, austrijskih i ugarskih ministara i velikog mnoštva naroda proglasio je otvorenje t. zv. Željeznih Vrata kod Oršove, su čim promet po Dunavu dobiva veliku zlamenitost. Zdravice koje su se tom zgodom izmijenile izme- gju trijuh vladara naglašivahu najtoplije megjusob- no prijateljstvo. Kralj je za tim pošao u pohode u Rumunjsku, gdje su ga oduševljeno dočekali. O- vaj posjet u Rumunjskoj ima politićki značaj. Domaće vijesti. Opomena. — Približa se evo i svrha go- dine, a još mnogi predbrojnici nijesu namirili svo- je račune. Molimo ih da ne kasne, jer nam stva- raju mnogu poteškoća i da nam prištede ove ne- ugodne opomene. _.. Posljedice spaljenja zastave. — Svak se još sjeća simpatičnog gjaka g. Frana Paprato- vića, koji se je lani za rasprave u poslu spaljenja magjarske zastave svojim krasnim gvorom onako udlikovao. Iza kako je odsjedio 4 mjeseca u za- tvoru, bio je ovih dana svrgnut sa časti časnika u reservi i degradiran; na prostoga vojnika. me Tučnjava. — Sve novine pišu, da je u Ne- inju došlo do prave bitke /izmegju jedne ma- arske i h e regimente. Magjari da su na te pucali oštrim nabojima i da je general stvorio sve oficire dotične regimente. Ova vijest kola u novinama s reservom. Ne znamo u koliko je istinita. Mlada misa. — Naš prijatelj bogoslov gosp. Jerko Andreis, čestit i vrlo dobor mladić, reći će 4 ov. mj. na Blatu od Korčule svoju mladu mi- sti. Sretno! Željeznica. — Čuje se, da će se već do ine početi graditi željeznica iz Spljeta na gra- tu Bosne. — Glasovi, kako se čini dosta pouz- i, uvjeravaju opet, da se u visokim krugovima ogbiljno proučava, kako će se ratna luka u Tivtu željeznicom spojit s monarkijom. Tako bi je može biti. vidio i Dubrovnik. Hrvatsko kazalište u Zagrebu. otvorilo je hrvatsku dramatsku školu za uzgoj mladih gluma- ca. Predavanje će se držati u Glazbenome Zavodu. Hrvatski tamburaši u inozemstvu. Pi- šu nam s Rijeke: Brožov je ,Album koncertnih komada“ za tamburaške zborove svojim sadržajem iznenadio ne samo naše tamburaše, nego je svr- nuo opća pužornost glazbenog s na naš na- rodni instrumenat Ono što se prije nije niti sa- njalo da bi se na tamhuricami mogli slični koma- di proizvesti kao što su: ,Moj san“ , Pod sla- vjanskim krovom“ , Molitva mornara“ , U posav- skoj šumi“ to je Brož izveo i tim sve naše tam- buraše o na marljivo učenje i gojenje na- šug milog instrumenta koji je već i preko granica prodro put, Kako nem je u 1 sojrad vrijeme znato, koncertovao je hrv; tamburaški z! pod ravnanjem gosp, M. Pejnovića u Brusselesu u prvima salon-restauracijama na opće udivljenje svih slušatelja tako, da sve ta novine 8 ve- likim zanimanjem pišu o našoj tamburici, Prošli je tjedan koncertiralu opet druga tamburaška dru- žina pod vodstvom gosp. I. Krmpotića u Dreade- nu, i to u (,Cunzert haus zu Borse“) jednoj od pr- vih končettaih dvotena u Drosdenu, | tatnošnji listovi vrlo se pohvalno izrazuju o našim instrn- mentima i na više mjesta spomenuše našega V. G. Broža, koje je naš instrumenat do slave podi- gab. "Treći hrv. tamb. zbor pod vodstvom g. V. Mayera, proputovao Kranjsku, Štajersku, Gornju i Dolnju Austriju upravo triumfuje u prvim gra- dovima Moravske i Češke, te ebodreno veoma do- brim uspjehom proputovati će i do Berlina, gdje takogjer nije naša tamburica nepoznata Spomenu- ti nam je, što svim tamburaškim zborovima na čast služi, da je uz tamošnji jezik i hrvatskim je- zikom razpored tiskan. Tako i valja, tamburica je hrvatski instrumenat, skladbe su u hrvatskom du- hu skladane, te nam se ne treba sramiti ni u tu- gjini našeg jezika. Gradska Kronika. Kraljev imendan. — Sutra, na kraljev i- mendan, biće u stolnoj crkvi održana svečana služ- ba božija u prisuću svijeh oblasti. Na preparandiji. — Na mjesto prof. B. Korlaeta došao je na c. k. mjesnu prepsrandiju učitelj gosp. Zuviteo. Dobro došao! Doznajemo da je Vlada naredila e. k. kot. Poglavarstvu neka sklopi već ugovorenu pogodbu, s kojom dubrovačka crkva prodava ono svoje do- bro na Pilama kod Danača za gradnju velike pre- parandije, koja bi imala početi što prije. Vlada će kako čujemo potrošiti u tu svrhu oko 100.000 f. Početak školske godine. — Ovijeh d»na opaža se onaj obični pokret po gradu radi mno- žine mladosti jednoga i drugoga spola, koja dola- zi na školu, praćena obično od svojih roditelja. Izlišno je preporučiti mašim ocima, da za svoju djecu zabilježe materinski jezik svojim pravim hr- vatskim imenom. Vanredni parobrod. — U petak prispio je u našu luku vanredni parobrod Ug. hrv. druš- tva, pun žita za velike mline gosp. Iva Jelića. U domobranstvo. — Prekojuče obukli su se naši dobrovoljci, a prekusutra će ostali domo- branci. Ovi će po svoj prilici u novim kasermama završiti svoju službu. Ne bila im teška! Pohvalno. — Prigodom smrti gosp. Nika Franičević-a bi podijeljeno mjesnom dječijem za- kloništu od gosp. Paska Joba kruna 6. — Opet tužbe na redarstvo. — Tuže nam se: ,Prekojuče je redar Gebauer sekvestirao faki- nu Ivu Kiju i družini platu za prenos robe, koja je već bila izmegju njih i vlasnika pogogjena, sa- svijem da u Dubrovniku nema za fakinadž nika- kve tarife. On je nalazio, da mu je vlasnik odviše dao. Platu je naravno morao povratiti fakinu. Je li to pravo?“ — (Naravno da nije. Jednom pogo- gjeno i onaj koji plaća zadovoljan, ne ulazi ga vi- še niko. Očekujemo u toliko ispravak. Ur.) Novi hotel. — Čitamo u ,N. Fr. Presse“, da će se Hotel Imperial na Pilama otvoriti već ovog decembra. Došao je upravitelj hotela gosp. Tauber, koji se od nekoliko dana živo zauzimlje za sve što je potrebito, Prispjele su i dvije par- njače, s kojima će se proizvagjati električno svi- jetlo, pak su već u hotel uvedene. Za njih se na- dogragjuje posebna zgrada. Odgovor na ispravke. — Na one silne ispravke, koje smo iz Općine primili i u pr. br. priopćili odgovaramo ovoliko : Kad smo doznali, da se Općina protiv nas obratila na c. k Državno Odvjetništvo, mi smo se pobrinuli, da pokupimo sve podatke i svjedočan- stva našijem tvrdnjama. To nam je lijepo pošlo za rukom. Za svaku glavnu tvrdnju imasmo dobar broj' fakata i svjedoka. Jednu samo pogriješismo, a td da je oni spomenuti redar pobirao, izmegju osta- lih, i onu pristojbu za čišćenje ispod kočija na Pilama. To mu se još nije bilo dalo, Ali za sve drugo mi imasmo tvrde dokaze. U to stiže glas da Uealedno c. k. Drž. Odvjetništvo nije udovoljilo želji Općine i ta su naša svjedočanstva postala suvišna, jer ljudi koji bi, pozvani od Suda, pod zakletvom bili istinu rekli, merado se sami izlažu u javnost po novinama. Is toga razloga nama je skoro i žao, da želja naše Općine, koja je išla za tim da nas dovede na optoženičku kIpa, da velju njezina pobožna želja nije bila u na. Ali što nije mogla Općina kao Oblast, neka pokušaju pojedinci. I zato na ove smjele ispravke, koji počinju sa ,nije istina“, mi odgovaramo isto onako odrješi- to: jest istina! Jest istina i više nego smo mi rekli i upisali, kako dokazuje, izmegju ostalih stva- ri, i ona neka tužba, što je sa c, k. Poglavarstva otišla na Visoko Namjestništvo proti postupanju 0 kijeh organa u poslu pregledanja mesa i na- ćivanja dotičnijeh pristojba. Preporučamo općinskijem vijećnicima, da se zauzinu neka opravdane tužbe prestanu, a što no nis tiće, mi ić i tru pak 06 ne_ bojimo tužba ni općine mi njez ljudi. / Ovoliko na odgovor na one ispravke. Književnost Primili smo sa zahvalnošću: ' Bog i Hrvati, kalendar za god. 1897 izdala ga ti- skara A. Scholza u Zagrebu. Cijena 50 nč., pun lijepa šti- va i krasnijeh slika. Preporučujemo ga. CJIABOCIJEB ua upoc1aey gnIecroconae ot- KAVA Hoj Lopu H6UpeKAAHO BJ&ANJY \IYHA4KIK TOCIIO- Apu Dok oegee aoma METPOBHR IBECO- IA. Cujegao J. Cymaqeauh. Ha lHernmy y zona, lpu. Apacaono) IlIramsapx)x. 1896. — Ovaj se seronje ne gradena nego %se same eia. rtajii sa ivi pk u na svečanosti ,dvjestogodišnjice“. Slobvdno . pavanje ćirilicom 1 latinicom, ali nije slobodno mijenjati pravopis. —. . Di Nema sumnje, gosp. Sundečiću ova je Spomenica s pjesničke strane vrlo dobro ispala. OGLAS. Javlja se P. N. Gospodi Članovima , Hrv. Rad. Zadruge“, da će se u Nedjelju na 4 tek. držati u Društvenim prostorijama zabava na korist popravljanja društvenih prostorija. U Dubrovniku, 2 Oktobra 1896. Odbor. JAVNA ZAHVALA. Potpisana na ime ovog puka najljepše zahva- ljuie gosp. Ivu Stjepoviću-Mrnaru iz Luke, koji je obilnom pripomoći od for. 300 doprinio, da se na- mjesti dobnik na tek sagragjeni zvonik sv. Stje- pana, koju radnju izvela je poznata tvrtka braće Solari iz Pesariis (Udine) na potpuno zadovoljstvo. Ugledali se u njegovu plemenitost i ljubav prama rogjenoj grudi i ostali imućniji općinari! Uprava Općine Šipanjske U Luci, na 30 rujna 1896. Načelnik Romano Prisjednici: A. Palunko, I. ovoz, M. Mrše. Frano Supilo upravitelj, izdavatelj i orni urednik Tipografija Dragutina Pretnera u Dubrovniku, SVILA ZA PLESOVE 35 nč. do 14.65 metar — kao i crna, bijela i bojadisana Hen- nebergova svila od 35 nč. — fl 14.65 met. glatka, po- štrapana, karnana, izmuštrena damasti itd. (oko 240 raz vrsti u 2000 raz boja i nacrta itd.) slobodno porto i poreza u kuću. Uzorke na povratak. Dvostruka poštari- na za Švicarsku. Fabrike svile 6. HENNEBERG. (e. i k. dob.) ZURICH SAMO 3 Fior. NAJLJEPŠI I NAJČUVSTVENIJI SVEČANI DAR (USPOMENA NA POKOJNE) PORTRETI u naravooj veličini Po svakoj priposlanoj fotografiji. Garantirana najvjernija sličnost. Fotografija se ne pokvari. izragjuje ANTUN BREYCHA slikar u Dubrovniku. Za potanje obavijesti obratiti se uredništvu. BEĆKO HRANIO BRAŠNO za djecu f F. GLACOMELLI Finfhaus, Robert Hamerlinggasse 1 3830 u T E tkaiištomim Di JE SEE se Ni o root Da rade Im"