Nijemac je za nas Slavene nekakvo antipatič-
no: biće. On je Švaba, Njoka, Patata i još gore,
čovjek bez talenta, bez poleta i ženijalnosti, tup,
tvrdokoran, silan, surov, brutalan. Stavljamo pik-
nju, da ne zabrazdimo u gore. Historija nas je dr-
žala za vjekove u opreci. Možda je to i dovelo
do ovakoga raspoloženja? I književnost naša, u
koliko se Nijemaca tiče, pronikuta je takovim du-
hom, dakako nešto u rukavicama. Njemačka kul-
tura! Njemačka literatura! to su u nas izrazi, ko-
ji dovode  potsmijeh na usta. Francesko!... e
to je nešto drugo! Sve što je fraucesko veličan-
stveno je, božanstveno, ženijalad. Franceska knji-
ga, znanost i umjetnost! Slaveg&, Hrvat nadasve,
nema za nju riječi! Kakva znanost njemačka ? Ta
Švaba nije sposoban za drugo nego da bude ka-
pural. Ovo i još mnogo i mriogo toga osjeća narod,
nadasve njegovi izobraženiji krugovi. Naravno da
i mi opet od Nijemaca primamo u drugoj mjeri,
što je dokaz koliko se naše težnje i narodni in-
teresi kose i koliko smo instinktivno jedan dru-
gome odvratni. Mržnja je koja ragja ovo silno pre-
zirtnje“t omalovaživanje, “mržnja plemena : i +rase.
Dokaz i u tom, što od nesrodnih nam naroda sve-
ga svijeta nama su najdraži Francezi. .. . . jer
niko kao oni ne mrzi tako jako Nijemce.

Ipak mnogo mišljenje što se je u nas o nji-
ma ukorijenilv, nije nego presuda. Mi u Nijemcu
imamo protivnika sasvim drugačijega nego li ga
gledamo i pomišljamo.

! Nijemaca imade danas u Europi preko 60
milijuda. Negda ih nije bilo toliko. Čitava istočna
Prusija od Labe bila je naseljena slavenskim ele-
mentom, koji je malo po malo evo već sasvim is-
čeznuo. Gdje su nekada gospodovali polabski Slave-
ni, tu se sada razvijaju pruski Junkeri. Njemačka
poplava nije se zaustavila na češkim Šumama, ne-
go ih je provalila, i danas mi imamo u samoj
Češkoj dva milijuna Nijemaca i to od onih naju-
strajnijih, koji će češkomu narodu biti uvijek od
goleme zapreke za ostvarenje češkoga državnoga
prava. Kako su Češi napredni i kulturni, to se
oni proti njima vrlo uporno bore, i na vrijeme, jer
da su još malo odocnili, bilo bi prekasno, Ipak je
ta borba vanredno teška. U Pragu lagano, lagano
naslagala se jedna slojina Nijemaca, koji po svim
češkim gradovima hitaju konce izmegju svojih na-
rodnjaka i krajeva čisto njemačke Češke. Ta je
rasa prešla i dalje u Moravsku, gdje gospoduje,
makar da ih je tamo mnogo manje, ciglih 600.000,
u čijim je rukama i kapital i radnja i trgovina i
inteligencija. I neprestano se šire, kao kada ulje-
na kaplja na platno pane, Već su prešli granice
češkog i zašli u slovačke krajeve, a zgornje stra-
ne eno ih na domak prijateljima Poljacima, u au-
strijskoj i pruskoj šleskoj, otkle ih pomalo istis-
kaju, do Poznapja, gdje od poljskog elementa pro-
lazi i kapital i vemlja u ruke novijeh došljaka.
Kroz Galiciju provukla se tanka nit Nijemstva i
ake je na oko sve poljačko i rusko. Biala je nje-
mački grad i rasadnik germaustva, a s druge stra-
ne u dalekoj Bukovini Crnovica sa njemačkim sve-
učilištem, njemačkom općinom i njemačkim gra-
gjanstvom, koje se širi po ovim bogatim poljana-
ma kupujuć posjede prezaduženih' i propalih po-

šalju se Uredništva.
tiskaju po pogodbi.

  

ljačkih i rumunjskih velikaša. i se da je Ni-
jemstvo u Bukovini osamljeni otbk, ali to je fikci-
ja, jer je ono s materom Germagijom u nekoj svezi
preko mnogobrojnih naselbinica posjednika, trgovaca
i činovnika u Galiciji, kojim mofamo još pridodati
silni židovski elemenat, vanredao prikladan za po-
nijemčivanje. Kod ove okolnosti ponjemčivanja ži-
dova moramo upozoriti na čudni slučaj silne asi-
milacije, koju naprama cijelom brojnom  židov-

skom življu od Frankfurta do y-a i Moskve
ima njemački jezik. Pregjimo nice austrijske
Poljske. U ruskoj Poljskoj po je Rusija sve
mjere, eda kakogod porusi Poljake: Nije uspjela
u toliko u koliko su Rusi od otih, i ako jači, na-

zadniji. U Varšavi na pr. rusifleiranje nije pošlo
ni koraka naprijed. Ali što ni mogli Rusi, to
ide za rukom tugjemu negospodujućemu elementu

— Nijemcima. Oni se neopazice uvlače u Poljsku; '

stvarajuć tamo eksistenciju sebi i sveme jeziku.
Bolnim potsmjehom čitamo, da je Lodz, veliki i na-
jidustrijalniji grad u Poljskoj , Poljski Manchester.“
Po starom geografskom pojmu biće, ali faktično
to je Manchester njemački i njemačkih židova, ko-
ji se takmi sa saskim Chemnitžom i sa Reichen-
bergom. Industrija reg bi da je prva etapa ger-
manskog napretka. Nijemac donosi svoju industri-
ju u naše krajeve, dobru :ili zlu o tome se sada
ne govori, podiže tvornice, u kojim Slaveni rade
niže poslove, a uz industriju evo i trgovine. Nu
to su još pojavi, i ako teški, manje pogibeljni. Kad
je uspio on se baca na selo i kad njemački seljak
uzme motiku u ruku. pak zakopa na slavenskome
tlu, koji je prodala lakoumna ruka poljskog ili ru-
skog vlastelina ili ti seljačka kuća srpska i hrvat-
ska, kojoj lijenost i piće odniješe imanje pa bubanj,
— e onda mora da zadrhta svaka prava slaven-
ska duša, jer se onom motikom slavenskome ple-
menu onoga kraja kopa grob !

Mi se ne šalimo, a da je tako pogledajmo
veliku, moćnu, svesilnu Rusiju. Njemačka drhće
pred njezinom strašnom snagom. Ali to je fizička
sila broja. Nijemstvo u Rusiji filtrira i dan i noć,
putem nevidljivim ; vojska Nijemaca koja bi od
junačkih Kozaka bila do noge potučena, ulazi ne-
opazice jedan po jedan! Onomadne se tužio neki
ruski otačbenik: ,Mi smo, veli, u Rusiji, napra-
ma našim Nijemcima gospodari. Ali to je na oko.
Ostavimo na stranu čisto njemačke gradove bal-
tičke Rusije. Naše tvornice u njemačkijem su ru-
kama, velike naše trgovačke kuće Nijemci su i na
našoj burzi vode se knjige njemački kao u Berli-
nu“. To je žalosna činjenice, ali istinita. Hajdemo
dalje. Najplodniji krajevi Rusije, oko Volge, Sa-
ratova i Crnoga Mora, pune su njemačkih koloni-
ja. Nijemaca je tamo već na stotine hiljada i svi
obično imaju jednu te istu povijest: došli su si-
romašni, kupili zemlje za nište, radili, štedili, mno-
žili se, istisli domaće, koji od njih nijesu htjeli
ništa naučiti i sada su oni gospodari. Nevjerojat-
no je kako se nijemstvo po Rusiji širi, od Moskve do
Kavkaza. Jer nas to boli, kao i Ruse, tješimo se fik-
cijom, i nastojimo se ohrabriti nadama, ali je teš-
ko. Ruski trgovački emporiji prelaze u njemačke
šake. Eno Odese i drugih gradova na Crnome Mo-
ru, gdje se spustila sva sila takovih Nijemaca, da-
pače i sam daleki Batum, kralj petroleuma, nije
mogao odoljeti njihovoj poplavi. Braća Rusi ne po-
kazuju ni iz daleka taku moć, jer se njihove naseobi-

1 oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ m Dubrovniku s. dopis
Za oglase, sahvale i ost plaća se 10 novi. po retku, s oglasi koji se više puta
Rukopisi se ne vraćaju. Listote nefrankirane ne prima ni uredništvo ni prava, '

ne ne množe po neruskim gradovimagdje je moguć '
ruski upliv nego njemačke, sve isto kao kod Fran-

ceza, koji su okupirali Madagaskar za svoje veli-
ke prijatelje Englese i Nijemce, koji su tamo u
velikom broju navalili i svu će korist za se iscr+
piti, kao i u Tonkingu.
Ovo veliko širenje Nijemaca, ova neka sila
koja bi mogla biti i blagotvorna, ako se izgubi u
slavenskom moru, ali koja je smrtonosna ako se
održi, djeluje na sve strane. € Americi i ne go-
vorimo jer nam je predaleko, ali evo ni sami la-'
tinski narodi, mnogo žilaviji od našeg, dosta pute
ne mogu da mu odole. Valja megjutim razlikovati.
Nijemac pije dobar da ponijemči koliko da istisne.
On teže asimilira domaće, nego što se sam mno+-
ži novim pridolascima i tako ubija domaći eleme+-
nat. Eno nam na pr. tobožnjeg talijanskog Trsta;
ikoji je danas sa svom svojom iredentom na pola:
njemački grad. U Parizu imade Nijemaca već;
1100.000, a biće ih zacijelo mnogo više, ali ih Francezi '
kriju. Oni neponjemčuju franceze, te sile neće ni-
kad imati, ali oni ostaju Nijemci, novi dolaze, ra-
de, obogaćuju se, množe se i tjeraju starosjedioce.
U tome je njihova snaga. Skočimo sada na pro-
tivnu stranu, a u naše susjestvo. Eto nam Ugar-
ske. Magjara, velikih i silnih,. koji;nam . toliko
jada zadavaju. Nijemaca u Ugarskoj ima danas
blizu 2 milijuna i svakim danom se množe novim
kolonijama. Najplodnije ugarske zemlje njihovo su
vlasuištvo, od Požuna do Solnograda, gdje se drži
stara i jaka naselbina Sasa. U Budimpešti je. ma-
gjarština doduše službena, ali ostruži samo malo
koru, nalaziš na sve strane nijemštinu, koja se za _
sad krije, da tim sjegurnije uspije. I ovdje kao
svukud drugovdje u njemačkim je rukama indu-
strija, trgovina, a zatim i štampa, jer magjarski
židovi, koji svoja imena za 50 novčića pomagjara-
ju da ugode vladi, to su pak već gotovi Nijemci,
na koje Germanija može uvijek računati. Niz Du-_
nav protežu se njemačke seljačke kolonije duboko
u Banat, koji su na pola osvojile i ištisle domaći
srpski elemenat. Novi Sad, Sombor, Pančova itd.,
negda čisto srpski gradovi, danas su njemačkih trgo-
vaca, a sela srpska svojina Prusa i drugih Nijemaca,
koji su marljiviji od naših seljaka, a znanij:,- šted-
ljiviji, umjereniji, Ni tu ne prestaje granica njiho-
va prodiranja, jer ih eno već u Srbiji po plodnim
krajevima Morave, dapače pregjoše Dunav i na ve-
liko čudo upustiše se u koštac sa istim žilavim
Rumunjima, čija je narodna upornost proverbijal+'
na. Tamo se opet sastaju sa suplemenjačkim pa-
selbinama u južnoj Rusiji, o kojim smo malo pri-
je govorili. Smiješan li je Magjar sa svojom silom
i bahatošću, s kojom nas tlači, mješte da 86 za-
jedno sa okolo stojećim plemenima od mogućeg
dušmanina brani, On je potocima krvi izagnao Ni-
jemca, svog političkog gospodara, na vrata a ovaj
mu ulazi kroz prozor, preobučen od čednog po-
ljodjelca, sluge, zanatlije, trgovčića, da na ovaj
način preotme upliv, što ga je za čas izgubio.
Dolazimo napokon na ljutu ranu našu, na:
hrvatske zemlje. Banovina danas trpi od prevlasti
Magjara, ali ovi su joj, po našem mnijenju, etno-
grafski potpuno neškodljivi, Ono nekoliko nasel-
binica u Slavoniji stvorenijeh svom silom nijesu
nego oponašanje Nijemaca, koji su samim Magjarim
stali za vrat. Magjari nas mogu još teže pretiskati
nego sada. Nijemci u Hrvatskoj nemaju naprotiv ni-