fnena, nijesu nam došli gosti i odaslanstva Čitao+ nic4 Kune i Trpoja. — Na 5 sati pobjed, svi čla- novi, odaslanstva Čitaonice Trstenika, i mnogo- brojao pučanstvo, svi nakićeni hrvatskom kokardom krenuli su do Crkve Matice, da se najprvo našim milim barjakom Bogu poklonimo, jer od njega je svaki početak; uz neprestano pjevanje brvatskih pjesama tako svi stupili do društvene dvorane, koja izvani bi obkoljena murem trobojnica i sla- voluka, a unutri tako fino nakićena napravljena i opskrbljena da se možemo šnjom dičiti i ponositi. Netom naš revni župnik blagoslovi društveni bar- jak; uz klicanje i pjevanje bi postavljen barjak na pristojno opredjeljeno mjesto; tad častni Gospo- din Presjednik, prigodnim pohvalnim slovom, istak- ne program našeg društva. pozdravi članove i go- ste, te proglasi da je naše društvo otvoreno. Pje- vanju, napivanju, oduševljenju i veselju ni kraja ni konca. U sred najvećeg veselja. jedan ganut- ljivi prizor iznenadi naše društvo: lijepa četa iza- branih djevojaka, crven kapom i narodnim odje- lom, trobojnim vrpcam nakićenim, stupi trijumfal- no u dvoranu, te uz srdačne riječi, pune rodoljub- nih ganutljivih izraza, poklanjaju Društvu veliki krašni ,bouquet“ napravljen trobojnim cvijećem, i tako oduševljenje, pjevanje i radost dogje do vrhunca. Megjusobnim veseljem, govorima i napit- nicam zabavi se društvo do 7 sati, a uz to bi op- ća rasvjeta, sa bengaličnim i vatrometnim igram. koje je zabavljalo općinstvo sakupljeno oko dvo- rane. Na opredijeljeni sat započne svečana veče- ra, na broju smo 40. U potpunom redu, redaju se mnogobrojna fina i ukusna jela, naše nas mla- de hrvatice veselo i brižljivo služe; oduševljenje i veselje izvanredno. Nastaju mnogobrojni govori i napitnice naših družinara; osobito nas je dirnuo i ganuo govor našeg vrijednog dn. Nika, u kojem sa vjerskog i rodoljubnog gledišta, nagovarao je sloga — mir — ljubav našem društvu i našoj va- roši — Bože ga usliši — takogjer do srca nam je došla napitnica mladog Kalafatovića, i naših če- ličnih Trstenjana. Napijalo se čitaonici Kune i Tr- pnja, i našim narodnim boriocima. Svima napose, i ukupno, naš presjednik odvraća i zahvaljuje. Već je kasno doba noći, ali naša mladež hoće da o- vjenča i zapečati slavlje. Uz fino društvo naših čla- nova i hrvatskijeh naših vili, započme ples, koji je trajao do duga; a na počinke pjeva se napija se i udara. Svak pun veselja, radosti i zadovolj- stva vrati se kući. — 'Tako svrši ili bolje da re- čemo započne slavlje našeg utemeljnog društva u našoj varoši, te smo tako i mi postavili maleni kameočić na veliku zgragju hrvatskog Doma; i učinili jedan korak na kulturno polje; i ubrojili se u kolo naših susjednih prijatelja Trstenjana, Kunovljana i Trpanjaca, uvjereni da naobrazbom dolazi se do posvjete, a prosvjetom do slobode, Osobita čast i slava našoj vrijednoj, vatrenoj, i radi njoj mladeži Janjine, da se je ovo društvo ustanovilo, a i posebnom odboru da je slavlje o- vako sjajno ispalo. Živjelo nam naše zaslužno U- praviteljstvo sa svima cjenjenima, članovima i mi- lim gostima! — Živjela naša dična mladež i kras- ne nam hrvatice, na kojim, uz slugu i ljubav, le- ži, čast, slava i budućnost ove varoši. Živjeli! Pogled po svijetu. Pokret u Engleskoj. — Ove sedmice dr- žao se u Londonu veliki meeting za Armene pod presjedništvom vojvode od Deswonshire, koji je g. 1876 presjedao i historičnom meetingu za Bugare. Samijeh načelnika gradova bilo je nekoliko |stoti- na. Prihvaćena je resolucija, kojom se obvezuje podupirati vladu u njezinim koracim za Armene. Čini se da engleska vlada neće moći odoljeti zah- tjevu javnoga mnijenja. Ruski car nalazi se još u Darmstadtu. Po- sjetio ga je Vilim II. i Nikola mu je u Wiesba- denu vratio vizitu. — Novije vijesti hoće, da neće Šiškim nego knez Voroncov-Daškov postati Loba- novljevim nasliednikom., Iz Italije. — Vjenčanje princa od Napulja sa Jelenom crnogorskom obaviće se u intimnome krugu bez velikih svečanosti, a to da se dogje u susret želji javnoga mnijenja, koje veli, da neće parade, dok hiljade braće čamu u ropstvu u Africi, === Domaće vijesti. Šime Ljubić prof. 4+. — U ponedjelnik umro je u Starome Gradu umirov. ravnatelj hrv. arh. muzeja i akademik Šime Ljubić u 750j go- dini svoga života, upravo kad bi bio slavio 50- godišnjicu ogromnog svoga rada. Šime Ljubić bio je jedan od onijeh nčenjaka, kojim ne znaš hoćeš li :se više diviti njihovoj učenosti ili prekomjernoj radinušću, pred kojom se čudiš kako ga nije ubi- la, Naš list ne bi imao prostora, kad bismo samo u kratko htjeli pobrojiti naslove njegovih historij- skih i arheologijskih djela ! U numismatici bio je europskog glasa tako da su strani učenjaci njemu se za savjet obraćali. On se je bavio nešto i po- hitikom u koliko je prijanjao uz obzoraše i amo uz narodnjake, ali inače bio je Hrvatina od gla- ve do pete sa svim svojim osobitostima koji će mit ostavit ugodnu tispomenu. Hrvatska u njemu | gubi velikog učenjaka, koji je za našu kulturu i našu povijest neizmijerno zaslužan. Vječna mu sla- va i spomen u potomstvu ! Sprovod mu je bio uz veliko saučešće. Jugo- slavensku akademiju zastupao je umirovljeni i «aslu- žni spljetski ravnatelj i arheolog prof, Frano Bulić. Pišu nam iz Stona: — Molimo javite, da pri- godum smrti g. Marina Bandura časna obitelj Ljuban položila je u Javnu Stonjsku Dobrotvornost10 kr. U ,,Hrv. Pravu.“ čitamo izmegju ostalijeh lakardija na koje se ne osvrćemo, da je naš u- rednik prigodom negdašnjeg raskola brzojavio: u- drite po Starome i Franku. Ovo je izmišljotina, koja zajedno sa svim ostalim što se prosiplju do- kazuje, kako se neka čeljad nedostojno služe ime- nom dra. Antuna Starčevića, eda onaj njegov auk- toritet i štovanje što ga uživa u narodu izrabe u svoje lične svrhe. Ali da to ne ide za rukom do- kazuje držanje svih čestitih pravaša po hrvatskim zemljam, koji svojom glavom misle, pak umiju razli- kovat uvjerenje i patrijotizam od reklame i komedije. Zvonimir u Beču. —- Hrv. Ak. druš. Zvo- nimir u Beču šalje nam javno zahvalu svijem o- mijem listovima koji su mu list slali bilo na po cijene bilo pesplatno za društvo god 1895 | 96. Srpska propaganda. — Kotor 18 Okto- bra: — Posokoljeni naši ,Srbi“ uspjehom svoje politike u današnjoj srpskoj eri, u Dalmaciji, da- doše se na posao. da i u Kotorskoj gimnaziji ove godine odvažnije svoju ideju proširuju. Rek bi, da je za to osobita čast zapsla profesura Kosta Ku- lišića (onoga, koji se je ovjekovječio kao nadzor- nik pučkih bokeskih škola), i prof. Petrović-Nje- gušića. Znamo .,..... sve! — Nije nam na- mjera danas se potanje ob ovemu baviti, samo na- tucivamo, da ko ne misli, da se ne znade svačiji plao. Drugi put, do potrebe, opširnije. — (Ne ,do potrebe“ nego odmah, jer ako se i tamo počela u- vlačiti srpska propaganda, dobro je da je iznese- mo, dok je na vrijeme, da nam se mladež ne za- vagja i ne pogazi staru bokeljsku predaju. Ured.). Biskup Flapp poznati talijanaš u Poli u korizmenom ophodu držao je u jednom hrvatskom mjestu Istrije hrvatsko slovo. Nekoliko talijana izazvalo je radi toga veliki škandal vičući pred crkvom: morte ai Croati! Ni prama svom pokro- vitelju nemaju obzira, ako pisne narodnim jezikom. Gradska Kronika. Lične vijesti. — Prispio je u Dubrovnik crnogorski ministar pravde i naš Dubrovčanin dr. Baldo Bogišić, te će se sadržati nekoliko vremena. Marin Bandur. 4 U noći od petka umro je u gradu nenadnom smrti Marin Bandur veleposjednik i za mnogo godina načelnik Stona. Pokojnik bio je dobar Hrvat, te je kao takav zadnjih izbora izjavio se da je za pravaše. U nedjelju uz gau- češće mnogobrojnog gragjanstva i pokojnikovih prijatelja bijahu ukrcani njegovi umrli ostavci na posebni parobrod, koji ih je ponio u rvdno mjesto, gdje mu je, kako nam javljaju, priregjen veliki sprovod. Laka mu zemljica! Žalost. — Našega odličnoga gragjanina i Hrvata, dubrovačkog vlastelina veleuč. gosp. dra. Ugja pl. Saracu i njegovu obitelj zadesila je teš- ka nesreća. Nakon duge i teške bolesti umrla je njegova skladna i dobra supruga gja. Kate pl. Sa- raca u 460j godini života. Jučer joj je bio sjajan sprovod uz saučešće mnogobrojne gospode. Vječni pokoj pokojnici, a uglednoj obitelji i naše sažaljenje | Isto se ponavlja za gosp. prof. Gjura Devi- ća kome je prekojuče umrla starica majka u 83. godini života. Nase sažaljenje! Još o Konavoskijem vezovima. — Pri- godom velike izložbe narodnijeh Konavoskijeh ve- zova što ih je na kot. učit. skupštini izložila uči- teljica gjica N. Balarin, povela se o njima riječ u našim i tugjim novinama, pak u našem listu, u komu smo, izmegju ostaloga, dali mjesta i jedno- mu dopisu s Grude, gdje se govorilo, da gii ca Balarin one vezove nije svojom rukom izradila. Nego pošto smo se s kompetentne strane sami informirali, to, u hator istine, moramo izjaviti, da jica Balarin, tek izašla iz preparandije, morala te najprvo da prouči sama za sebe narodni vez i njegove vrsti, koje prije nije poznavala. Posve je naravno da su joj u tom bile na ruku naše va- ljane Konavoke, pošto su one jedine mogle da joj svoj vez ukažu, ali ona je poslije sama majveći dio radnje svojom rukom izvezla, uredila i saku- pila onu bogatu nomenklaturu i učinila sve što je bilo potrebno, daona narodna umotvorina pobudi onu pažnju koju zaslužuje, pak je posve praved- no, da joj se za to njome izrazi priznanje i hvala. Pohvalno. — Prigodom smrti gospogja Ka- te pl. Saraca bi udijeljeno na uhar siromaha od g. Eugenija pl. Saraca kr, 20. od g, Eorika pl, Saraca kr. 20. Obitelj Boža Bacich kr. 20. Obitelj Vlaha DeGiulli kr. 20. Obitelj Ernesta Katić kr. 10. Obitelj Kowarz kr. 10. g. Artur pl, Saraca kr. 20 g. Mato pl. Zamagoa kr. 15. g.gja Mile Giacomelli kr. 8. g. Vlaho Jastremsky kr. 4, Diskoras na Poljani. Lujo. — Sava molim te reci mi ti. Svakoga sam pito što su oni puntini u pasanomu diskorsu Iva i Vlaha i niko ne zna. Sava. — Hajde bolan, huncuti, lopovi, koji oće :da nam slavu obruče a ne vjeruj, srpskoga ti imena i bras- tva ti moga. Lujo. — Za brastvo č& facile, ma ja ne znam ni što i- mam vjerovat ni ne vjerovat. Sava. — Pušti ih neka lažu do mile volje! Lujo. — To je sve lijepo, ma ja bi ćio znat što to lažu. Sava. — Lažu k4 lažu, srpskoga mi Dubrovnika ! Ja se samo čudim kako su mogli obaznat, kad smo se zakleli da se ima mučat. Lujo. — Aha! vidiš..... Dunque ste se zakleli ? Sava. — A što ćeš? Luda glava a nesretni jezik pak je omaklo, ama eto kad sam se izustio valja da ti pri- povidim, ma ćeš se zaklet da ćeš šućet. Lujo. — Parola d' onore! Sava. — A, kakva parola d' onore to mi ga valja ! Ku- ni se ti meni srpskom vjerom, ako hoćeš da ti ka- žem. Lujo. — Va bene. Dunque srpske mi vjere ! i Sava. — Tako!4A sad čuj. (Šapće mu na uho . . . .. Mina or tipe heoiš ii os PI i poi ) Lujo. — Da sad? Sava. — To nijesu tvoji posli. Ma nikomu ni riječi znaš. Lujo. — Ajde ne šokaj, Sava. — Srpske ti vjere? Lujo. -— Srpske mi vjere ! JAVNA. ZAHVALA, Pri golemoj nesreći i nenadoknadi- vome gubitku premilog našeg oca MARINA BANDURA primili smo toliko iskaza i saučešća, da ganutim srcem ovim putem svakome bez iznimke izrazujemo naše najiskrenije za- hvale, uvjeravajući svakoga o našoj vječi- toj harnosti. Ston, 20 Oktobra 1896. Ante Bandur sia za se, brata, sestre i ostalu rodbinu. Interesant«n je u današnjem broju iskaz sreće od Josipa Hecksebera u burgu. Ova je kuća kroz svoje brzo i tačno plaćavje osvuda dobivenih iznosa takav glas stekla, da se na današnji njezin inserat upozoriti može. Upozoruje se p. n. gg. trgovci na oglas B, Šver- ljuge na zadnjoj strani lista. Mponorn se na oglas glasovite tvornie tambura J. Stjepušina u Sisku. Ova tvornica stekla je radi svojih solidnih i izvrsnih radnja zavidan glas po svim krajevima gdje hrvatska tamburica ciliče. Frano Supilo upravitelj, izdavatelj i orni urednik Tipografija Dragutina Pretnera u rovniku. SVILA ZA PLESOVE 35 mč. do 14.65 metar — kao i crna, bijela i bojadisana Hen- nebergova svila od 85 nč. — fl 14.65 met. glatka, po- štrapana, karnana, izmuštrena, damasti itd. (oko 240 raz. vrsti u 2000 raz boja i nacrta itd.) slobodno porto i poreza u kuću. Uzorke na povratak. Dvostruka poštari- na za Švicarsku. Fabrike svile 6. HENNEBERG. (c. i k. dob.) ZURICH kao lednik_ zreliji vw. nadg Traži SEO čovjek, koji bi bio valjan i sposvban, da nadzire ra- dnike i donekle upravlja jednim povećim poslom. Potrebno je znanje čitanja i pisanja. Zaslužba je stalna i dugotrajna, a pristojba oko 40 fior, mje- sečno i stan. Pretpostavljaće se umirovljeni straž- meštri, oružnici i slično. Ponude šalju se preko Uredništva ovoga lista. Valjana i skladna djevojka (sluškinla) koja osvem kućaih posala znade dobro kuhati, te bi bila sprav- na sa dotičnom obitelji i u drugo mjesto otići i putovati uzela bi se uz dobru plaću i opskrbu u službu. Dobro je ako razuwije nešto anski. Honude kroz ovaj list. __ tv cijela kuća ili sam» jedan Traži se» pod, udoban za stiaovanje bitelji u Dubrovniku stal- no namještene Pobliže kod Uredništva. = Freškijeh, sladokusnijeh Kobasica ! i Krenwilrštela ! u IVA NIKOLETIĆA. Za nastajni mjesec preporuča se bogoljubna knjižica : MJEŠEG NOVEMBAR na korist svetijeh duše čiotilišta strana cijena nč, 5608 poštom nč, 65 prodaje se u Dubrovniku u knjižarnici Pretner i Tošović.