List izlazi svake subote. Cijena mu je unaprijeda u Otpravništvu lista: na godinu i U DUBROVNIKU 14 Novembra 1804. A HRVAT Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ 4:50, na po godine tior. 2:25, za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, a za Austro-Ugarsku, šalju se Uredništvu. $ Bosnu Hercegovinu s fior. 4:50, i poštarski troškovi Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se d je predbrojen i za došasto polugodište. Na povratku s Rijeke. Središnji odbor stranke prava za sve hrvat- ske zemlje držao je, kako je bilo javljeno, svoju sjednicu na Rijeci dneva 5 i 6 novembra. Najprvo se je odbor konstituirao, izabrao svojim presjedni- kom nar. zastupnika na istarskom saboru ina ca- revinskom vijeću prof. Vjekoslava Spinčića, pot- presjednicima gg. baruna Jurja Rukavinu i nar. zast. dr. Ivana Banjavčića, izvjestiteljim nar. zast. dr. Ivana Ružića i dr. Frana Potočnjaka, a tajni- cima Cezara Akačića i odvjetnika dr. Vladimira Kovačevića. Zatim se prešlo na rad, Možda je ova riječ u mnogim pravaškim sastancima bila mrtvim slo- vom, pustom frazom. Nadamo se, da se ob ovome neće moći to kazati, već da će sjednica središnjeg odbora stranke prava uroditi zbilja dobrim plo- dom To je naše čvrsto uvjerenje. Ponajprije nas u tom utvrgjuje sretni izbor presjednika za ovu godinu odborova rada. Vjeko- slav Spinčić pokazao je u posestrimi Istri koliko se ou može i umije zauzeti za narodnu stvar, a on je opet i u takome položaju, da može ne sa- ma sve svoje sile posvetiti dobroj ideji Hrvata, nego da bude i najbolje obaviješten o svemu što može biti na korist ili štetu našu i stranke prava. Prof. Spinčić kao presjednik odbora ima i pravo i dužnost, da pokreće svaku inicijativu u radu stranke prava ida se upliće naputcima i sa- vjetom ili pitanjem obavijesti u svaka i najmanja pitanja, što će ih pravaši ma gdje imati. On ima pravo da stupi u tijesno dogovaranje sa svim klu- bovima i pristašama stranke kamo god se oni na- lazili, dogovarajući se s njima te u slučaju razlikos- ti mnijenja, uporavljati ih u duhu onih zaključaka, koje je Središnji Odbor na ovogodišnjoj sjednici utanačio. I kad se svi pravi i osvjedočeni prista- še stranke prava budu savjesno odazvali, te pris- kočili u pomoć dobroj volji presjedništva Središ- njeg Odbora, nije moguće da naša stranka opet ne prvcvati onim svojim starim ponosom, da ne oživi onim svojim starim životom odlučnosti i sa- mozataje, koji su je učinili, kako je i pravo, ona- ko popularnom u hrvatskom narodu. Mi smo kroz ovu godinu bili osugjeni, da u razvoju stranke prava gledamo neku tešku i žalos- nu krizu, koja je nemilosrdno drmala uprav nje- zinim opstankom Ta kriza nije još do danas sa- svijem prestala, još se gdje gdje opaža njezino djelovanje, ali, po svim znancima, možemo već sa- da mirne duše kazati, da ju je stranka prava u glavnom sretno prebrodila. Ovo je radosna vijest s Rijeke, koju možemo javiti stranačkim pristaša - ma i onim Hevatima, koji stranku prava kao iz- vor hrvatstva nalaze potrebnom i ako se s njome ne slažu. Kriza u stranci prava imala je pretečom za čudo dosljedan niz svakojakih pogrešaka, te ih po- činiše nekadašnji njezini prvi ljudi, tako da je za- čugienje i nezadovoljstvo u stranci bilo veoma po- skočilo. Maogi se pitahu, da li oni koji hoće da se ide u Peštu, koji su bili u Bosni, ili prizoali banu arhivi čiste prste, a jednome Danilu Stan- koviću zdušnu upravu -— i u jednu riječ počinili svaona golema iznenagjenja, dali oni znadu što je stranka prava i uopće mogu da je i nadalje vo- de? Jest, ne da se tajiti, da je samo još malo ta- poštom: na godinu fior. 5, na po godine tfior. 2:50, za inozemstvo ko išlo, stranka prava stala je da se zaniječe, da pogrdi svoju prošlost i svoj program i da se iz- rodi u piku nagodbenjačko-oportunističku frakci- ju, koja bi se mogla sasvijem lijepo, kako vjetar puše, uvijati izmegju Pešte i Beča, ali ne bi bila kadra ni zvana, da prestavlja hrvatstvo i slobodu hrvatskoga naroda. Veselimo se, da je riječki sastanak mno- go učinio, da se vazduh rasčisti, te nije više stra- ha da će stranka ili oni koji je vode dopustiti, da se upada u slične pogreške. Činilo nam se na o- noj sjednici, da se u naše stare prokušane borce povratio onaj stari duh, kojim se stranka prava od vajkada krasila, duh, koji ne pozna transakcija u načelu, nego se čvrsto drži ideje narodne slobode i svih konsegvenca, što iz iste proizlaze. A te je veliki pojav. Neka drugi kušaju, da putem uvijanja i o- portunizma sruše sustav i ljude koji ga u svojoj ruci drže. Stranci prava to ništa ne škodi. Ona bi se mogla radovati njihovu uspjehu, u koji u ostalom vrlo sumnja, jer ne može pomislit, da će oni, te sad u ruci drže našu svitu i naše nožice, biti tako ludi, te bez velike nevolje pustiti nas, da mi sebi po volji krojimo. Ali, kako rekosmo, neka samo pokušaju. Stranka“prava u koliko joj načelo dopušta, mogla bi ih uvjetno i poduprijeti. Ali ona ne smije da se uvija, ona valja da bude u svojoj cjelini radom i primjerom nepomična. A tako će, ako ništa drugo biti barem ona sila, ko- ja će učiniti, da oni Hrvati, te se s njome ne sla- žu, ali ipak iskreno ljube svoju domovinu, na po- litičkom polju više postignu, nego što bi, bez nje, bili polučili. Primjer nam u Ugarskoj. Mi dvojimo da li bi Magjari zauzimali danas onakov polo- žaj u Europi i Austro-Ugarskoj monarhiji, da nemadu u narodu onaku jaku i žilavu stranku, ko- ja viče da je sve ono ipak malo i koja hoće pot- punu slobodu i samostalnost Magjarije u svim njezinim nutarnjim i vanjskim poslovima. Neka nas ovaj primjer poučava. Ele, dakle ako svi znaci ne varaju, za stran- ku prava počinje nova era, a kako je & njome u- sko spojena i budućnost naroda hrvatskoga, to se nadamo da će ovu vijest pozdravit narod širom domovine. Dosta je pogrešaka, dosta je komedije i žalosnih prizora. Rada nam se hoće. Prigeda je blizu. — Kad su vijećanja bila dovršena, članovi sre- dišnjeg odbora odazvahu se pozivu Primoraca krš- nog hrvatskog primorja i posjetiše one krajeve, gdje se ie tako rekuć rodila stranka prava: Šušak, Trsat, Dragu i Bakar, Bijahu dočekani najvećim oduševljenjem od onoga krasnoga naroda, puca- njem iz mužara, klicanjem. Na kućama vijahu se hrvatske trobojnice a ženske obasipahu cvijećem. Navlastito je David — nekad dr. David — Star- čević bio predmetom velikog oduševljenja. Narod ga je upravo pozdravljao kao mučenika, koji se nakon deset godina ostracizma, što mu ga je ljud- ska osveta skovala, evo opet vraća na političko polje. U Bakru izašli su na susret najvigjeniji pra- vaši, megju njima bivši zastupnik stranke prava, sijedi starac ali mlado srce, župnik Urpani i pre- sjednik bakarskih pravaša. U gradskoj gostioni priregjena je bila gospodska večera i tu su člano- vi Središnjeg Odbora imali prigode, da iskažu miš- ljenje svoje i stranke. u Dubrovnika, a dopisi Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. plaća se 10 novč, po retku, a oglasi: koji se aliviše puta tiskaju po pogodbi i uz razmjerni popust, | Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. Razigjoše se zatim svojim kućama tvrdom vjerom u stvar domovine naše i vrućom željom, da stranku prava kao narodnu prestavnicu podi- gnu na njezin stari niveau, a mi se uzdamo u Bo- ga i u dobru volju ozbiljnih i radinih sumišljena- ka da će im to poći za rukom. Da zaključimo. I ako smo iz raznih sastana- ka dobili neko iskustvo, ipak s ovim riječkim mi smo posve zadovoljni. Radilo se ozbiljno i pame- tno, a svi «naci nam vele da će se odeada ta- ko i nastaviti. * - * Našijem riječima ne bi mogli priložiti boljeg dokumenta od ovog brzojava, što ga baš ovaj čas, pišući gornje retke, dobismo i koji glasi: Delnice, 12 novembra. — U naknadnom izboru za gorski kotar, koji je bio ispražnjen smr- ću neprežaljenog dr. Antuna Starčevića zadobio kandidat stranke prava David Starčević 270, gla- sova. Kandidat vladine stranke odvjetnik Gašpa- rac odustao. — Tako je David Starčević izabran narodnim zastupnikom. Njegova pojava u hrvatskom saboru znači nov život stranke i naroda u borbi za hr- vatska prava. Bilo je već skrajnje vrijeme, da se nešto počne. SEID Srpsko sve, a opet ništa. IH. Dok je Boka spadala pod vlast srpskijeh gos- podara, povelje i naredbe ovih ostale su bez uspje- ha, jer su ih hrišćani znali zabašuriti. Ali poslije katolici isposlovali su, da im se oteto povrati. Ta- ko g. 1455, katolicima bjehu povraćene crkve na Prevlaci, Bogdašićima, Ljeskovići, i na Luštici, sa dobrima njima otetim 'od crnogorskog episkopa. Ko tomu smije prigovorit, pravo pita g. Radić ? *) Uz to neka hriščani dokažu da su u cijeloj Boki, ka- tolici njima igda oteli ma ciglu jednu crkvu, ili ci- gli jedan oltar, dok je dokazano po ispravi The- inera, da su hrišćani samo do XV. vijeka oteli bi- li katolicima osam samostana, kako već pisasmo, sa četrnaest crkava. No drzovitost g. Stratimiro- vića dolazi do skrajnosti, kad kaže da su hrišća- ni u vrijeme mletačko usiljeni bili pripuštavati la- tincima u svojim crkvama latinske oltare. Ma u kojim to crkvama? U staro doba, u cijeloj Boki, grčki obred tek se može naći u kakvoj crkvi spa- dojućoj samostanu vasilijanskog reda. Boka broji sa- da osam vasitijanskih samostana, ali veći dio ovih, kako izpovijeda i sam episkop G. Petranović-u svome skematizmu sagragjen je bio u vrijeme mletačke vla- de. Na posvetbi stolne crkve S. Tripuna, obavljene od biskupa Malon, g. 1066, uz tri biskupa latinska, i pet opata benediktinskih, nalazi se da su bila prisutna sa- mo dva Arhimandrita, dostojanstvenika vasilijenskog reda, a grčkog obreda, onda u vjeri sa katolicim zdru- žena. (Coleti pag. 433) — Sve se obratno sgagja- lo. Bilo je doba, kad katolički svećenici u Boki bježajuć od turske sile, ostavljahu svoje župe i svoje crkve. Tada pod pokroviteljstvom turske vla- *) Gosp. Radić javlja nam, da je veći dio one radnje o kojoj se naš pisac ovdje bavi napisao gosp. S. koji je i podbilježen na brošuri, & on da je same nadostavio 0+ naj dodatak povjesno-umjetničkih opazaka u ,Starohrvat- skoj Prosvjeti.“ Toliko na čast istine, — Uredništvo, Miji