Br. 49. U DUBROVNIKU 5 Dećembra 1896. Godina Vi. CRVENA BRV "List izlazi svake subote. Cijena mu je unaprijeda u Otpravništnu lista: na godinu fior, Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, a dopisi 4:50, na po godine tior. 2:25, za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, a za Austro-Ugarsku, || šalju se Uredništvu. $ Bosnu Hercegovinu s fior. 4:50. i poštarski troškovi Pojedini broj stoji 10 novč Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, je predbrojen i za došasto polugodište. Preokret. Malo je sjednica ovako važnih kao što bija- še ona na 26 novembra u Bečkome Parlamentu, Na oko nuzgredno pitanje dalo je povod velikim koracima, koji su možda za decenije odlučili aus- trijskom politikom. Na dnevnom redu zakon 0 povišenju činov- ničkih- plata. Ministar financija Bilinski pita, da mu se glede roka kad će početi povišenje puste slobodne ruke, jer prvo hoće da nagje potrebite fondove na taksi piva i alkohola. Dotični Odbor vrhu ovoga posla, u komu ljevica imaše većinu, stavi predlog, da se zakon aplicira na 1 Jula 1897. Tako dogjoše pred kuću : dva predloga: vladin i odborov; treći predlog učini grof Zedtwitz, koji, pošto se od vladina samo formalno razlikovao, vlada učini svojim. Cijela stara njemačka ljevica brojna i složna nagje se na okupu, da glasuje proti kabinetu Ba- denijevu. I prodre. Zeidtwitzov predlog propane proti 9 glasova većine. Mladi Česi nijesu glaso- vali. Oni su ovaj put izašli iz dvorane. Sada je imao da dogje na glasovanje pred- log Odborov. Ako ovaj prodre, ministarstvo je po- raženo. Što sada? Sada se dogodilo nešto što niko ne zna, ali svak osjeća. U onijem uskijem hodnicima zastup- ničke kuće, kamo se skrivaju zastupnici, da popu- še cigaretu, ili da se ustegnu škakljivih glasova- pja, potražio je grof Badeni vogje češkoga naroda. Šta je on njima rekao, to se lako nagagja. Što su oni njemu odgovorili? Šta je on na to kazao? To je za danas sve tajna. Ali fakt je, javni fakat, da su iza te igre na skrivice mladi Česi došli u parla- mentarnu aulu, da su glasovali proti predlvgu Od- bora, kako je Badeni: htio i da je ovaj predlog propao sa 33 glasa većine proti! Dogodilo se čudo i iznenagjenje. Njemačka ljevica pobijesni. Njezini stari i ozbiljni ljudi za- boraviše da su u saboru i uzburka se taka galama, da presjedniku nije druge ostalo nego da prekine sjednicu. Pošto su panula oba predloga niko nije znao kako se iskopati. Tu se presjednik sjeti, da predlog grofa Zedtwitza u malini ipak se razliko- vao od predloga vladina i, na otvorenoj sjednici, stavi ovaj na glasovanje. Vladin predlog primljen je s ogromnom većinom glasova te tako kabinet grofa Badeni, koji je čas prije visio o žici, izagje pobjedonosan. Zavimiva je tada bila polemika izmegju pres- tavnika ljevice, dr. Koppa, i Mladočeha. Dr. Kopp izjavi, da vlada spretnim postupanjem sa stranka- ma i njoj protivnim, može u saboru proturati što je volja i zato on se priključuje nazoru prijatelja svojih, da se njihov nezgodan položaj nastoji izra- biti proti njima (ljevičarima). Ovo drugijem riječima znači, da vlada, ugo- vorima i pregovorima trgnje sa strankama. Mlado- česi nagjoše se tu pogogjeni. Dr. Kaizlu ime svo- jih drugova oštro odbije Koppove riječi. Mladoče- ška se — reče — stranka zauzela za poboljšanje činovničkih plata, ali time ne misli ona praviti ni- kakve političke spekulacije. , Kaizlova izjava bijaše doduše grlo oštra, samo je imala neku malu manu: ona je hramljala, Jer ho- ćemo li pravo, ljevica se sema — naravno u &tra- pošt: m: na godinu fior. 5, na po godine fior. 2:50, za inozemstvo načke svrhe — zauzela za činovnike, kad je pre- dložila ubrojivost povišice od 1 jula 1897. Vladin predlog odgagja je na neizvjesnost. Tu o zauzeću za činovnike nije ni govora. Dakle? Dakle nešto je drugo po srijedi. Vlada bi bila propala da ne bijaše Mladijeh Čeha. Oni su je spasili. Radi dojakošnje politike ne, jer bijahu u opoziciji. Radi činovničkog bo- ljitka ne, jer ono što su htjeli ljevičari bilo je s tog gledišta bolje. A onda radi čega? To se ne zna. Ali ako se ne zna što je, zna se da nešto jest. Ima odavna, da se mladočeška opozicija vodi onako pro forma Zastupnik Eim odavna igra ne- ku posredujuću ulogu med Badenijem i svojim ko- legama. Da ne bude sada puklo? Da ne bude gro- fu Badeniju pritužilo, pa popuštio nešto što je to- liko nećkao ? Ako je tako, kao što nam sve ove sitnice ve- le, Onda će on morati, da računa i sa posljedica- ma onoga svoga trkanja po hodniku, kad je češke prvake lovio da mu spase kabinet Mladi Česi ni- jesu ljudi koji će se pustit da ih neko za nos vo- di. Prije nego sigjoše na glasovanje, tu se mora- lo tvrdo uglaviti. U tom slučaju grof Badeni naći će veliku većinu Nijemaca proti sebi. On mora o- brazovati drugu većinu proti njima, koja se bez Čeha i ostalih Slavena ni pomisliti neda Tu će morati da dogje do novih pregovora. I evo kako se s neznatnih uzroka najednom preokrenuo poli- tički položaj u monarkiji. Razumije se po sebi da se je to otprije spravljalo. * + Mi ovdje nanizasmo samo goli prikaz doga- 'gjaja. Jesu li Mladočesi radili dobro ili ne? Na to se ne može odgovoriti tako stojećki, tim više što se ne zna glavna stvar. Mislimo da su i naši za- stupnici bili tu s njima i da s ovim mladočeškim korakom ima nekoga saveza i ona vijest, da su svi hrvatski i slovenački zastupnici pristali, da se-u Beču učini jedan hrvatsko-slovenski klub. Poziv na preliminarnu sjednicu, kome se svi odazvaše, potekao je od d.ra Matka Laginje, pristaše stran- ke prava. Zna se što Laginja radi da ne radi ćo- ravo. Zato valja počekati, premda se čini, da će ovaj klub biti, već prama grupama iz kojih je sa- stavljen a u prvom redu pravaške, politički u dru- gome položaju nego li mladočeški. Jedno se već sada može predvidjeti. Ne is- posluju li Mladi Česi od grofa Badeni takovih kon- cesija, koje bi bile po svojoj snazi vrlo srodne sa- mome češkome državnome pravu, to će oni naći proti sebi dobar dio češkoga naroda. Izmegju nji- hovih radikalnijih elemenata i omladinaca može lako da se izobrazi jaka stranka, koja će onu že- stoku opoziciju nastaviti, ondje gdje su je Mladi Česi prekinuli. U tom slučaju oni će dobro raz- gledat što čine, ako nijesu prihvatili misao, da se i putem sve to većih koncesija sa strane sustrij- ske vlade može ostvariti češka država, što je, u- zevši u obzir snagu i žilovost ovoga naroda, tako- gjer moguće. Ali ovaka politika mogla bii pokva- riti, a do političara je, da unaprijed vidi i da se ne prevari. & Ispravak, Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se smatra se da || više puta tiskaju po pogodbi i uz razmjerni popust. sE: Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. i stranke, a što je glavnije, mnogi su mu u duši | dali pravo i rekli: tako je! Njihovi ljudi, pozvani da ih brane, hvataju se slamke, pak hoće da nuzgrednim sitnicama na- ma dokažu, da smo neistinu rekli. Jer ako je na pr. gosp. Šupuk god. 1872 već bio marodnjak, a mi upisali, kako cijenimo, da je one godine napra- vio demonstraciju protiv Pavlinovića, to nije dv- kaz, da smo lagali. Demonstracija je bila malo prije, kad je gosp. Šupuk kao autonomaš slovio come una di quelle celebri lame, kako ih je svo- jedobno šibao prof. Natko Nodilo. Što se pak gosp. Bulata tiče, istina je da dr. Lallich nije bio nikada tajnikom trg. komore spljetske. Ali istina je da su se Bajamonti i Bu- lat radi toga zavadili, što je Bajamouti Bulatu pret- postavio d.ra Krussevicha (a ne Lallicha kako smo mi pogrešno upisali) koji je bio i imenovan. Radi toga nastala je velika osobna zavada, koja je uči- nila, da se dr. Bulat — onaj isti koji je svojoj autonomaskoj stranci pisao adrese proti 'Sjedinje- nju — prometnuo u žestokoga protivnika autono- maša i sadašojega vogju narodne stranke. Ovoliko kao naš ispravak, koji u ostalom mijenja samo njeka nuzgredna imena i datume, ali stvar od nas navedena ostaje ista. liši Mnogi će opaziti: Čemu ta navagjanja sta- rijeh, zaboravljenijeh dogagjaja? Čemu te rekri-' minacije i osobni napadaji na prvake narodne stran- ke u času kad se oni tome najmanje nadaju ?- Po lagano. Ovo nijesu ni osobni napadaji ni rekrimi- nacije, nego prosti politički čini javnijeh ljudi, ko- je mi imamo potpuno pravo, da pretresujemo, 0- nim časom kad su:ti ljudi uzeli u svoje ruke vo- stvo jedne hrvatske stranke. Mi imamo pravo i dužnost da kažemo narodu ko su prije bili ti nje- govi vogje, ne valjda kao privatne osobe (premda 'bi i to smjeli, kad bi bilo čega) nego kao političari i negdašnji veliki protivnici svega što je hrvatsko. Ovo imamo pravo tim više, što danas i sli- jepci vide, da ovi vogje i političari ne rade :hr- vatski. Njeke stvari nije suvišno sto puta ponovi- ti. Ali ostavimo lanjske izhore i toliko drugih po- java. Evo vam sada na Rabu i Pagu sklopljeni: općinski kompromisi izmegiu narodnjaka i autono- maša. Eno na Visu, gdje su autonomaši: od naro- dnjaka dovedeni u općinu, da se bore pr i prava- šima. Zar to smije da radi jedna hrvatska stranka? ' Makarskim izborima onako kako su pošli ve- sele se zajedno Srbi, Autonomaši i Narodnjaci. Ka- ko i ne bi? U općinskom upraviteljstva, uz načef- nika, narodnjaka bez boje, sjedaće: dva srba, dva talijanaše i dva narodnjaka! To je grozno, a ko je svemu tome kriv? Ti narodna stranka i njezin vogja, koji je kroz svoje veće i manje satelite i' priredio ovo poniženje domovini polrojnoga Pavli- novića. Ovo je očito i jasno kao sunce. A onda mi nemamo pravo da ispitujemo političku prošlost, tezijeh prvaka, jer to su tobožnje ,osobne navale“ ! Ovo o Makarskoj na znanje ljudima oko ,Ob- zora“, kad im pane na um, da brane .naše narod- njake u stanovitijem dopisima iz Dalmacije. Ako dalmatinski pravaši neće da gone: na- rodnjačku politiku, biće tome uzroka i na žalost: dosta očitijeh. Ako narodnjaci misle, da je njiho: va bolja i da su oni na prvome putu, 'naravno je: Naš členak Prvaci, čini se da je učinio ne- | da megiu nama mora da bude nekoga trvenija. E koga utiska u krugovima dalmatinske narodne ' pa onda borimo se, ali se borimo megju nama, &