. 80.

U DUBROVNIKU 12 Decembra 1896.

Godina VI.

 

 

List izlazi svake subote. e mu je unaprijeda u Otpravništvu lista: na godinu fior.
a njem u kuću, a za Austro-Ugarsku,
na godinu fior. 5, na po godine fior. 2:50, za inozemstvo

4:50, na po godine tior. 2:25, za ovnik sa
i Bosnu Hercegovinu 8 poštem :

fior, 4:50. i poštarski troškovi.

Pojedini broj stoji 10 novč Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da

je predbrojen i za došasto polugodište.

 

šalju se Uredništvu.
Za oglase, priopćeno,

Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, a dopisi

zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, & oglasi koji se

više puta tiskaju po pogodbi i uz razmjerni popust.
Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.

 
 

Otuoramo pretplatu za došasta godinu pozivljuć p.
n. gg. pretplatnike, da nas i nadalje podupru svojom pred-
brojbom, neka tv bolje možemo braniti naša prava i na-
še ime, koje je u ovim krajevima izloženo svakojakim na-
valam. Ostale prijatelje i rodoljube molimo, peka i oni
priskoče u pomoć malom žrtvom. Nije bez uspjeha. Naš
rad — po sudu mnogih otačbenika — donio je lijepihrezul-
tata, a i u buduće će, ako Bog da i sreća junačka.

Naš je list stvoren od potrebe, da se obrani Hrvat-
stvo ovijeh krajeva. Ko ga drži, taj ga u tu svrhu i podu-
pire. Ovo neka imaju na umu naši prijatelji u drugim po-
krajinama. Mi se nadamo da nam njihova pomoć neće ni
sada uzmanjkati, a do nas će biti, da je borbom za hrvat-
stvo, širenjem hrvatskijeh načela i žigosanjem narodnih
protivnika, zbilja zasložimo.

Umoljavamo uz to sve zaostale predbrojnik«, da se
požure, jer njihovo zatezanje nama velikih zapreka pravi.

To nije lijepo ni patrijotično.

 

Što je to u Beču?

Mi nećemo da prejudiciramo, nego ćemo sa-
mo iz daleka iznijeti nase skrovno mnijenje na
sva ova silna iznenagjenja, što nam ovih dana
stižu sa obala Dunava i koja su uskomešala cije-
lu monarkiju, a osobito njezin slavenski svijet.

Grof Taaffe držao se četrnaest godina na
vladi, a držao se samo zato, jer je umio da narko-
tizira i uspava narodno pitanje, u Českoj, Sloveniji,
Dalmaciji i svukud, gdje je ono bilo životnim
pitanjem dotičnih naroda. Ali, nakon toliko vreme-
na, Česi se probudiše i postaviše ga na dnevni
red. Onda se rasklimao položaj ministra presjed-
nika. On je tada kušao da klin klinom izbije —
narodnu stvar ekonomičkom potrebom, pak je ovu
proglasio svojim programom. Ali narodi rekoše :
mi ne živemo o samome kruhu. I ne prihvatiše
njegove namjere. Nije bilo druge nego pokoriti se
ili otići. Taaffe je prihvatio ovo zadnje. No prije
nego ode bacio je treće pitanje: "socijalno. Baci
predlog o raširenju izbornoga prava. Mislio je: ni-
ža klasa u narodim zabaviće se oko toga, a pu-
stiće ono drugo. No prevario se i tu. Narodi se
doisto zabaviše oko njegove meke ali samo zato,
da proširenje izbornog prava upotrebe u narodno
političke svrhe.

Iza Tasffea evo Windischgraetza sa koalici-
jonim ministarstvom. 1 ovo je imalo program: uz-
držati status quo, isključiti, uspavati narodno pi-
tanje i skrenuti s njega misao narodi monarkije.
U to ime koaliraše se stranke najoprečnijih nača-
la i počeše se baviti svakim lijepim stvarčicama,
izbjegavajuć oprezno ždrijelo niz koje se sunovra-
tilo pregjašnje ministarstvo. Tako se dogodilo, te,
sve prigušujući, zrak se nakupio pun narodne eks-
plozije. Nije trebala nego iskrica, da prasne. A i-
skrica u državi ju kojoj ima 8 nezadovoljnih na-
rodnosti, nije mogla kasniti, sva se pitanja ne da-
du mimoići dok su narodi tu. Ta iskra u ovom
slučaju zvala se Celje. Sjevnula je, planulo je, pra-
slo — i ode koalicijona vlada kneza Windischgra-
etza. Srušilo je opet narodno pitanje.

Ali vladati treba, a za vladanje valja imati
većinu. Na koji način? Na financijalnom i ekonom-
skom temelju? Kad neće da slušaju! Na socijalno-
izbornom pitanju? Moglo bi se pokušati. I na nar-
kozi narodnog, zašto ne? Samo treba imati čovjeka.

A taj je čovjek (prelazno poslovno ministar-
stvo Kielmanseggovo ispuštamo) niko drugi nego
grof Badeni današnji austrijski ministar presjednik.

On je došao, homo mnovus, jak, mudar i o-
kretan, iza kako je u Galiciji ostavio dokaza svo-
je spretnosti. Zar kao obećani Mesija potlačenih
narodnosti, kojim ima pružiti svoju moguću desni-
cu i doći u susret njihovim težnjama? Ni iz dale-
ka! On je sišao u Beč kao pacifikator Austrije, sa
misijom da je ,izliječi“ od narodne bolesti na ko-
joj boluje, da stvari vladu i većinu koja se neće
baviti narodnim pitanjim, te toliko drmaju drža-
vom, nego će nastojati, da je umiri i iznutra kon-
soliduje bilo kako god, za da njegov zemljak i sta-
riji drug grof Goluchowski bude imati u koncertu
velesila što snažniju riječ.

To je program gospodina Badenija. 1 zato je
on izrekao onu svoju: da meće biti vogjen nego
će voditi. Drugačije, on neće da mu kriteriji i na-
čela većina kažu put i pravac, nego će on to nji-
ma učiniti, ako ga ushtjedu slušati. Ako pak neće?
Gore po njih, veli na ovo pitanje gornji program.

U to ime počelo se najprije javnome mnije-
nju okrećati glavu na drugu stranu. Zvalo ga se
na drugo polje — na socijalno. Styorila se nova
kurija sa 72 zastupnika. Tu se računa da će pro-
biti na površinu neka druga stranka, proti kojoj
mora se naći složan bourgeois svih naroda i po-
krajina. Vigjet ćemo to do godine. Megjutim ako su
neki narodi ovo povišenje radosno prihvatili, prihva-
tiše ga samo oni, u kojim je narodno pitanje jače
nad sve ino, pak se tako nadaju povišenju manda-
ta i glasova za narodnu stvar. Ali Nijemci, koji su
na uaš uštrb narodno pitanje odavna riješili, ne pri-
stadoše rado, da im budući antikapitaliste odvra-
ćaju puk od borbe za uzdržanje gospodujućega
položaja u movarkiji.

Malo po malo grof Badeni morao je računa-
ti sa ovim gospodujućim položajem jednoga naro-
da. Nijemci se njega neće lako odreći. Tu se on
uhvatio u koštac sa ljevicom, pak joj je lagano
odbio zube. Ona više ne grize kao prije. Ali osta-
doše drugi, njihovi protivnici Česi, koji isto ona-
ko žestoko traže da se njihova narodna ravnoprav-
nost i državno pravo uspostavi, kako su se Ni-
jemci proti tome borili. Sada se grof Badeni o-
krenuo k njima i uzeo ih na oko. Zar da im da-
de ono što žele? Ne budimo ludi. On ih misli
uzeti na ,liječenje“, da i njima odbije male oštre
zubiće i da ih pripitomi.

Mi vigjesmo da je narodno pitanje jedino
pitanje, koje trese u Austrijskoj monarkiji. Mi vi-
gjesmo kako su i Taaffe i Windischgraetz i drugi
sve pokušali, da to pitanje skinu sa dnevnoga re-
da. Čim bi, ma i časak, uspjeli — išlo im je; čim
se ono pojavilo eto muke. To je dokaz, da će se
naša monarkija tek onda naći u pravom razvoju
za napretkom, kad se riješi stvar njezinih naroda i
kad izmegju njih ne bude ove razlike, Donle sva
druga pitanja nas ostavljaju prilično indiferentnim.

Je li grof Badeni došao iz Galicije da to o-
bavi? Ta ne vidimo li da je on pošao stopama svojih
prešasnika, pak hoće da narodno pitanjo na svaki
način zatomi, samo što ue on, kao vještiji i spo-
sobniji, služi drugim srestvima. Hoće li mu to po-
ći za ruxom? U tomu leži jezgra današnje naše
situacije, a sve odvisi od dotičnih naroda i njiho-
vih vogja. S naše strane pak, neka govori ko što
hoće, ali naše je evo čvrsto uvjerenje, da se po-
navija, na drugi načio, stara igra i da će se, po-
imence braća Česi, negda ljuto kajati, što su se

zaveli, u prigodi kad im je do ostvarenja njihovih
idejala trebalo samo junački prevaliti ovu, doduše
najtežu, ali možda i najzadnju kušnju.

 

Izazivanja.

U Beogradu ima listova, koji ne smiju u
Austro-Ugarsku monarkiju ni u Bosnu-Hercegovi-
nu, premda su isključivo namijenjeni tobožnjim
Srbima u Dalmaciji, Hrvatskoj Slavoniji i okupi-
ranim pokrajinama. U tijem listovima dan na dan
piše se o velikom progonstvu ovamošnjih Srba,
koji trpe sva moguća i najgroznija nasilja sa stra-
ne vlade. Pripovijeda se o mukama i patojama
srpskoga naroda, prama kojim je španjolska inkvizi-
cija pir i božić, a onda se majprostijim uvredama
i osvadama ruže Hrvati, jer da oni idu na ruku
ovome zatiranju srpstva, kao vjerski fanatici i još
mnogo toga što se ne pristoji ni prenositi.

U nas amo te deklamacije izazivale bi smi-
jeh, jer je svakomu poznato kako, kad i zašto je
nastalo naše srpstvo, ko mu je čaća, ko kum, a
ko saveznik. Svakome je poznato da je srpstvo
zato tu, da u istom narodu podržaje elemenat
protivan težnjama narodnoga jedinstva oko uže
Hrvatske, koja je tugjinu trn u oku, Ali Srbijan-
ci, koji malo poznaju i svoje stvari, a nekmo li
susjedne, vjeruju u ova pričanja njihovih. novina,
ili iz neznanja ili jer im stoji dobro i prama to-
me tugjinske saveznike i kreature smatraju.....

žrtvama za slobodu i slavenstvo !
*

* *

Ovijeh dava zaputila se u Beč nekakva bo-
sanska deputacija iz pravoslavnih, da se. potuži.
Srpske novine tu su stvar objesile na veliko zvo-
no, pak zvone neka sve selo čuje. Pravoslavna
deputacija ide se potužiti na silne nepravde, što
se u Bosni prave tobožnjemu srpsko-pravoslavnome
žiteljstvu. |

Te nepravde sastoje u tome, što bosanska
vlada neće Srbima da izvrši sve ono, te oni tra-
že. Oni u ostalom ne ištu nego ,pravicu.“

Pravoslavni u Bosni i Hercegovini uživaju
najveće pogodnosti. Oni su najprvo, kao i drugdje,
vjeru posrbili i svaki hrišćanin po vjeri je odmah
postao Srbinom. Sa srpskom vjerom imaju i srp-
ska pravoslavna opštestva, koja bi uprav imale bi-
ti nekakve crkovne fabricerije, ali se malo po ma-
lo izvrgouše u srpska udruženja. Uz srpska op-
štestva imaju svoje konfesijonalne škole, a što se
uči u ,srpsko“-pravoslavnim konfesijonalnim škq-
lam, to je već svakome poznato.

Ako se ovaj položaj isporedi sa položajem
što ga tamo imaju Hrvati, onda će se tek vidjeti
golema razlika. Mi nećemo ništa drugo, reći nego
da se u Bosni hrvatska društva ne zovu  hrvat«
skim imenom, a o bošnjaštvu suvišno je i. govo«,
riti. Srbim to ne smeta. Oni se zatvore u svoju
crkvu, opštinu ili školu, gdje je sve srpsko.

Ps ipak ovi idu da se tuže! Srpski listovi
— oni o kojim smo gore govorili — čine. od to-
ga veliku reklamu, samo neka se zna kako u Bos-
ni ima Srba i kako ovi Srbi grozne . muke .trpe,
A suradnik praških ,Nar. Listy“, koji ima. refe-
< za naše stvari, to će sve nepristrano .pobilje- ;
žiti i još om ti Bosnu vinu či-
j žehtra peteloe Hercego inu k

Svak vidi da ova deputacija inscenirana je
jedino za reklamu i to proti Hrvatima, na koje se