način, kako da ne dadu svojim kmetovima dobiti
komad kruha. Pred lanjske godine vlada je dozvo-
lila gojenje duhana u ovom kotaru, i narod, vide-
ći u ove dvije godine, da od toga rada može pri-
ličnu korist crpiti, a da ne zapušta ostalu radnju
oko maslina vinograda i t. d., prihvatio sagjenje
duhana veoma rado, u nadi da će ga ta gojitba
nešto izdašnije pomoći, sada kad masline slabo ra-
gjaju, a ulju, vinu i buhaču cijene su toli niske.
Ali tu se naši vlasnici zemalja hoće da opru i za-
brane svojim kmetima, da rade oko duhana.

Valja znati da je više vrsti kmeta. Ima onih
koji daju prosjemo treći ili četvrti dio svijeh ze-
maljskih proizvoda svome gospodaru, ali ti imaju
po jednu zlaticu zemlje obično kraj kuće za vrt,
t. j. proizvodi toga komada ne procijenjuju se go-
dišnje, nego kmet daje vlasniku 2, 3 fior. na go-
dinu, a on može onaj komad po volji obragjivati,
jer mu postaje vlastit. Ima opet zemalja na uvjet
(neka vrst di affitto perpetuo) za koje kmeti da-
vaju godišnje vlasniku nekoliko žita, novca i t. d.,
ali one zemlje koju obragjuju više se ne procije-
njuju. Oni su svojina kmeta.

Kojim pravom dakle može se vlasnik oprijet
svome kmetu da na zemlji uvjetovanoj ili poklonje-
noj ne sadi? Čudimo se onome ko je vlasnicima
dao tu potolast. Seljak je s toga na mnogo mje-
sta pretrpio štete. Nego prošla su vremena rob-
stva, te će vlasnici odgovarati pri sudu za štetu,
sto tom zabranom prouzrokuju svojim kmetima.

Spljet, 24 Januara.

Glasovanje narodnjačkih zastupnika u dal-
matinskom saboru dne 14 ov. mj., kojim su oni
pokušali pokopati pitanje o sjedinjenju, prouzro-
kovalo je silan dojam u ovomu gradu.

Različiti su utisci: autonomaši s jedne stra-
ne veseli, s druge prestrašeni. Veseli su što je
nakon 34 godine ljute borbe pobijedila njihova
misao ,autonomne Dalmacije“ i što su njihovi ne-
prijatelji — narodnjaci — napokon došli s njima
na isto. Nu njima, vladinim pripuzima koji u na-
rodu nikakva oslona nemadu, .ogorčala i pomutila
svako veselje misao, da su im narodnjaci ovim ko-
rakon oteli jabuku, .za koju su se otimali: milost
vlade.

molbenica, te odgovora: vladina povjerenika, Bian-
kini i družina postaviše slijedeći predlog :

! »Na temelju $ 19 zemaljskog reda, neka vi-
soki sabor izvoli zaključiti:

Sabor dalmatinski izjavljuje relju vladi N. V.
da bi se postarala, neka za c. k. namjesnika u
Dalmaciji bude imenovana osoba od gragjanske ruke.

U formalnom pogledu neka visoki sab0T 1Z-
voli ovaj predlog proglasiti prešnim na temelju $
34 unutrnjeg poslovnika i nek se odmah pregje
na prvo čitanje.

I. Biankini, Ljubić, Dr. Mišetić, Perić, Dr.

Paštrović, Šarić.“
Iza prepirke izmed Biankina i potpresjedni-
ka glede pravovaljanosti potpisa dr. Mišetića, koji
je otputovao na dopust, stade Biankini obrazložiti
prešnost. U svom obrazlaganju, naravno da se je
morao dotaknuti pitanja. Potpresjednik ga tri pu-
ta pozove na red, jer da je ušao u meritornu ra-
spravu (?), a konačno mu uskrati riječ. Biankini se
pozove na sabor. Srbi, narodnjaci i autonomaši
glasovaše da mu se ne dade govoriti. Nasta na to
vika i buka u sabornici, tako da je Dr. Bulat preki-
nuo sjednicu. Kad se opet proslijedilo nastane no-
va buka. Isprazniše galeriji.

' Zatim htjede potpresjednik staviti na glaso-
vanje jedan Ljubićev predlog. Ljubić ga spominje,
da je prvo dužan donijeti prešni predlog Bianki-
nov o civilnom namjesniku. Kad ga je Ljubić ob-
razlagao, Bulat ga je pozvao na predmet. Na gla-
sovanju sami pravaši glasovaše za svoj predlog,
koji je nekad i od strane narodnjaka kroz usta
dra. Klaića bio predložen. Narodnjaci, srbi i auto-
nomaši glasovaše proti. Ovaj čin izazvao je svukud
svakojakih komenata.

Ljubić zatim predlaže zakonsku osnovu glede
starina. Klaić javlja odveku pravaških zastupnika
iz raznih odbora. Perić odgovara Klaiću, motivira-
juć odreku tim što klub stranke nije bio pitan, ka-
ko je to parlamentarni običaj. Prima se odreka.

Borčić izvješćuje o prora'un učiteljske miro-
vinske zaklade za god. 18953. Zafron izvješćuje o
proračunu poljodjelske zaklade za g. 1895. Truxa

Co dinu djelatnost na gospodarskom
KE. a . +. . .

"polju. Triga aje da je vlada dosta učinila.

Govori o šumskim štetama. Biankini takogjer go-
vori o djelovanju vlade na gospodarskom polju.

Na 34 ure p. p. zatvorena je sjednica, a če-
;tvrta bila je urečena za četvrtka.

  
  
   
    
  
   
 
 
 
 
 
 
 
   
  

Što Srbi ob ovom dogagjaju misle nijesam u
stanju da Vam javim, jer te nevolje ovdje nema ;
nu pronosi se glas da im se narodnjaci misle sa-
da približiti. *, To ne bi ni začudno bilo, kad su
se s njima našli skupa pri glasovanju o adresi.

Glasovanje narodnjačkih zastupnika nije obra-
dovalo niti oduševljene njihove pristaše: mnogi
pokunjeni šute, nekoji čekaju što će Politeo na
njihovo opravdanje pisati, da uzmognu kao papige
opetovati, a ima ih i ogorčenih, koji javno viču na
svoje predvodnike.

U narodu i megju svijesnim i poštenim Hr-
vatima vlada silno ogorčenje. Ma koliko poznata
bijaše ćud narodnjačkih zastupnika, opet se ovo-
mu niko od njih nije nadao. Ogagjeni istupiše već
mnogi pravaši iz mjestne ,Slavjanske čitaonice“,
kojoj je presjednik Dr. Bulat a potpresjednik
Borčić. Mlađež uznemirena iz uzbunjena neće niti
da prisustvuje plesovima Čitaonice, Rodoljubni pra-
vaši poduzeli su ozbiljne korake da javno osude
nedostojno postupanje narodnjačkih zastupnika. O-
dlačilo se sazvati pučku skupštinu pod vedrim ne-
bom na ,Marmontovoj poljani“ u nedjelju dne 3.
veljače ili u slijedeću nedjelju/10 veljače, ako bu-
de prve nedjelje hrgjavo vrijetne. Na toj skupšti-
ui izabrat će se odbor od deset lica, koje će Nj.
Veličanstvu podnijeti molbu za sjedinjenje s Hr-
vatskom, i dat će se glas nepovjerenja narodnja-
čkim zastupnicima. Promicatelji te pučke skupšti-
ne već su prikazali molbu na“ kotarsko poglavar-

stvo za dozvolu, i na općinu za ustupljenje zem-
ljišta na komu će se držati skupština ; te su već

izdali g MO na narod, u komu kude postupak
procvat o išta. Ako pogledamo na Maticu, | "arodnjačkih zastupnika, i pozivaju sugragjane na
fopobaišii NO ta. mihkilać tr ugrade 'koje || Skupštinu. Nadamo ge da će i po drugim mjesti-
šu podiguute kroz rok od 10. godina, koje su dika.| "4 "Dalniacije biti' isto učinjeno, te da će uvrije-

i ureg Grude. Do malo, ako Bog da pak ćemo o NM
"pet štogod vidjeti i čuti na Grudi na duševni i | neđostojno edbačeno i pokopano (od njegovih za-

pm boljak ovoga hrvatskoga naioda. || | etupnika, Dos vidjenja 1oi i: x.

Okolica dubrovačka, 20 Jantiara, | 114) 174 smo 1% rdgijeh “strana čuli, ali
5. Kao. da_jadnom.. težaku.. nije dosta. njegovo. | da vjerujemo. Ur.ia3jA ij i a
tuge i nevolje, naši. 4euljovlasnici iznagjoše novi u=z=—=—= Hiub

 

 

Naši Dopisi.

Gruda, 17 Januara.

Godine 1894 ova škola usljed odluke Pokr.
Škol. Vijeća bila je proglašena mješovitom. Iz
prva mjesne vlasti udarile na čudo s narodom,
koji se ne mogaše naviknuti slati žensku djecu u
školu. Bilo: je i utoka _po zraku. Ipak razboritim
postupanjem toli mjesnog učitelja, koli članova šk.
vijeća, naredaba s otara itd. došlo je, da su dje-
ca ženska počela pohagjati školu velikom marlji-
vošču. Iza ovog uspjeha škola je brojila oko 160
djece jednog i drugog spola. Kako da odoli cigla
jedna sila, biva učitelj gosp. Mastahinić! Ipak bez
ikakve tužbe na stariju vlast primi se voditi ško-
lu do konca god. 1894 kao uzor-učitelj. kome na
srca leži napredak ovoga valjanoga naroda. Kad
je ovdje bio Kot. nadzornik i sve razvidio, odmah
predloži da škola bude dignuta na dvorazrednu,
na što odmah uslijedi i odobrenje. Stara se škola
pokazala premalenom, te se novom godinom preseli u
drugu novu kuću gosp. Mašana Maguda, gdje za-
počnu predavanja, pošto smo dobili i valjanu uči-
teljicu gji.cu Boškarioli. Djece upisane jednoga i
drugoga spola ima do 180. Naša škola je tako
jedna od prvih u ovom kotaru, a kako da ne bu-
de kad joj ništa. ne fali, sve oremNA propisima
& opet je na krasnom položaju. Hvala svijem koji
uznastojahu. i koji će i unaprljed uznastojati na

 

. | gjeni narod 'sam  iskati svoje sveto pravo onako

jo ne moteno

\oge avojim. (alentom,

Pogled po svijetu. jola

— Barun Banffy prestavio se saboru sa svo-
jim kabinetom. Sve stranke osvem liberalne ne-
prijazno ga primiše. Može se reći da je njegovo
ministarstvo samo nastavak krize. i,

— Novi presjednik Franceske Felix Faure
učinio je na svakoga najbolji utisak. On je čovjek
svoga truda. U mladosti bio je kožarom, a kašnje
je kožama na veliko trgovao. Ministarstvo još ni-
je sastavljeno. :

— Talijanska vojska potjerala je Ras Man-
gascia, pak je zapodjenula kreševo sa dervišima.:

Domaće vijesti.

Hrvatski učenjak odlikovan. — Ravnatelj
spljetske gimnazije prof, Frano kan. Bulić bi ime-.
novan od carskog movskoskog arh. društva i od
Rimske arh. akademije pravim članom. Čestitamo !

Načelnik Pazinski. — Pazinskim načelnikom
izabran je odlični rodoljub hrvatski gosp. Dr. Din-
ko Trinajstić. Njegov brat Dr. Mate Trinajstić na-
čelnik je u Buzetu. :

Kotorski Biskup. — Naš dični dubrovčanin:
presvijetli Frano Uecellini, koji je bio imenovan
naslovnim biskupom i administratorom bokeške bi-
skupije imenovan je ovih dana biskupom kotor-
skim. Radujemo se našoj hrvatskoj Boci, da ima,
onakoga pastijera !

 

Pučka knjiga. — Na glavnoj skupštini ,Puč-
ke knjige“ u Zadru, obdržanoj 9 tek. izabrani su
presjednikom te prosvjetne zadruge profesur V.
Danilo, potpresjednikom dr. Pero Klaić, vijećnici-
ma prof. N. Batistić, prof. I. Carić, prof. dr. A.
Katalinić, prof. A. Nimira, a tajnikom urednikom
R. Katalinić Jeretov.

Gradska Kronika.

Za Starčevićev Dvin. — Gg. Braća Poljanić-Tu-
tić iz Kune poslaše nam 17 kruna koje su saku-
pili u veselu društvu pri čaši pečenoga u kući' g.'

 

Balda Radovića iz Potomja. Darovaše po«g.kmtitrus

gg. Dr. B. Bibica, Ivan Santica, Nikola  Rusković,
Nikola Škrabalo ml., Nikola Digović, Baldo .Rado-:
vić, Antun Radović, Nikola Poljanić-Tutić, .Kristo/
Andrišević, Vicko Radović, Ivo Poljanić-Tutić, Ni-
kola Mlinarić, Jozo To'jinić, Antun Poljanić, Bra-

jenko, Nikola Brašić, Ivan Poljanić i Nikola Škrabalo.

G. M. B. iz Orašca poslao :1 krunu a g P.
M. 20 para.

Tako se skupilo u ovim stranama preko na-
šeg uredništva ukupno 325 kruna i 64 pare. Ovu
smo svotu onomadne poslali u Zagreb na ruke nat.
zast, dra, Josipa Franka. ist

Gosp. Vlaho Kisić načelnik riječki položio je
nadalje 4 krune, gosp. Niko Alamat Barović/1 kr.
velč. g. dn. Niko Kisić 1 kr.,: g. Vlaho Kisić iz,

Postranja 2 kr., g. Pero Kristovič iz Postranja 2
kr., Stijepo Spiletak-Gagre 1 kr. Živili darovatelji!

Hrv. pjev. društvo ,Gundulić“. — Na 15
ov, wj. bila je sjednica članova istoga društva za
izbor novoga upraviteljstva za god. 1895, Jedno-
glasno bijahu izabrani; preč. dn. Mato kaan. Pišta
presjednikom, gosp. Vlaho vit, Jastreisky potpre-
sjednikom, g. prof. Marćel Kušar blagajnikom &.;
Antun Paljetak bibliotekarom a g. Niko Sabion-
cello tajnikom. :

p»Hre. radn. Zadruga.“ — Na 20 ov.. mj i-
malo je ovo novo društvo u privremenim  prosto-
rijam svoju skupštinu na kojoj je izabrana upra-'
va. Presjednikom izabran je fotograf g. Antan Mi-/
letić, opraviteljima gy. Antun Crespi i Frano Su-
pilo, g. Gjuro Kovačević blagajnikom, a g. Bogo-

slav Medini tajnikom.

Pokladne zabave u Čitaonici. — Sutra na
27 ov. mj. priregjuje Čitaonica uz sudjelovanje hrv.
pjev, društva ,Gundulić“ pjevačko muzikalnu. aka-
demiju i eventualno ples do ponoći, .Na-9.i.25 fe-
bruara biti će zabava s plesom. Početak. na 8 sa-
ti u večer.. tvu o Aaly

Izgubljeno. — Izgubio se ovih dana tali žeti.“
ski zlatni sat. Ako ga je našla poštena osoba, ne-
ka se prijavi na Uredništvo našega lista, g

mo joj kazati vlasnika. No :
u 4 f |] 1 ku (ME i ODRI, e o,

,.. Teatar. — U. subotu: 88 ,,Gaval-

leria Rusticana“ i igrokaz , : koji

našao odziva... U, u
Balotoru slona", ja Duo kao Cora. Diabanla.

laterprotirojad smitčaj: (did