lu, godinu tior. 4:;80, na po godine fior. 2; je predbrojen i za došasto polugodište. 5 . 8 . . iv .. Prigodom. jedue tridesetgedišajice. pd; Ovih dana navršiće se 30 godina što je neg- dašnji prvak srpski Di. Svetozar Miletić pokrenuo )Zaštavu“. Sutradan iza triđesetgodišnjice , Zasta- vine“, slaviće Dr. Miletić sedamdeseti svoj rogjen- dan — ako čovjek u njegovom stanju može uop- će nešto da slavi. &a imenom Miletićeviui | spojene su svijetle uspomene srpske narodne borbe s ove i s «ue stra- ne Dunava. Mlad čovjek, 'sin šijačkih roditelja, u- stao je Dr. Miletić u ono za Srbei Hrvate kobno doba iza god. 1848. _Srj sl: \ vojvodina već davno bijaše pokopana i s njome svaka nada, da više i- kad uskrsne. Tugjin bijaše sira no pritisnuo ugar- ske Srbe. Pojavio se Miletić, mlad, uman, naobra- žen, vrstan riječi i poru,_ govoru i pjesmi i zača- rao srpski narod. On ga je pozvao na ljutu borbu protiv dušmana i narod ga je slijedio kao svoga velikoga vogju.' Miletićevo uinijeije postane mu električna struja, koja ga je soiolila na novu i 0- t duševljeniju ustrajnost. Sve ga Je slušalo — osvem ova i kalugjera, koji već onda počeše naginja- : ladinu . stranu. 'Tada_u ugarskih Šrba nije bila nego jedna stranka: narod, koji je vas stajao u opoziciji. Nije bilo vladinovaca, nego se cijeli Banat i Bačka borili proti prevlasti Magjara, koji, \ — osokoljeni Europom, te je zlo razumjela njihovu | borbu za slobodom, faktično nastojahu, da_podiože i pomagjare sve ostale narodnosti Ugarske. Jak bijaše srpski pokret, koji je Miletić pred- vodio, jer je imao oslona u narodu. On naskoro | postade narodnim zastupnikom i god, 1865 osnuje u Pešti svoj list ,Zastavu“, koju poslije 2 god. prenese u Novi Sad. Onda su Srbi slali .na_ ugarski sabor po nekoliko zastupnika, a. svaka riječ Miletića i učenika mu. Polita, koji ga je.poslije ostavio, slu. šana je sa najvećom pažnjom. Kad bi Miletić kao nar. zastupnik polagao račune i držao skupštine, hiljade naroda čekali su njegovu besjedu. Sa svih strana zgrnuli bi se Srbi da ga videi čuju, šta više, sami Magjari u mekim mjestima ne wmogaliu odoljeti općem oduševljenju i — čnda nevigjena! — slijedili su ga. Jer je Svetozar : Miletić imponirao kao. govornik, nenatkriljivi tribun, kao poštenjak i uzor-harakter, kome se je svak divio. Strašno je morao djelovati rad takoga čo- vjeka — i «djelovao: je. : Usudili bi.;se reći, da je ondašnji:srpski pokvet bio jači i zamašniji od da- našnjeg. rumunjskoga, pa: kad se znade što Ma- gjari rade: protiv Rumunja, lako se je domisliti, što: su sve poduzimali protiv Srba, nadasve protiv njihovog želježnog i neustrašivog prvaka. Razlika je u: tow, što: je danas: sav; rumunjski narod odu- i ševljen, a prednjači mu izvrsna inteligenciji po- žrtvovno sveštenstvo. Kod Srba, kako natuknusmo, i a više sveštenstvo držalo je s Magjarima, jet su 0- ni davali, a niže je slijedilo više, u koliko je bila jerarbija. Trebalo je' Magjarima' samo uništiti Mi- letića, koji je'bio svemu duša. / / toba i Šta sve nijesu: pokušali (pokojni Deak i Tisza, “di ga siloiti 'ilE novcemi navedu“ na: pasivnost! Ali “tn je odolio, pa kad sea zahvalni pristaše sta- 1 (kupiti (privičse' ta natodni'"dar,''on“ je' to “odbio, “pod! uvjetošt tla se itin+ “stvori srpska“ štennparija u Novome Sadu: "U. to dobi Mitetić' je stradao pro- - Jednom o- grana. 74 ra ew List izlazi: svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijelu godinu fior. 4, na po godine. fior. 2; Za Austro-Ugarsku, : Bosnu + Hercegovinu : na cije- | šalju 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi. Pojedini broj stoji 10 novć. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da Uredništvu. i I i s | tiskaju po pogodbi. |: sugjen na 5 godina, jer ga optužiše s veleizdaj- stva. No. nije,samo. radi Srba stradao, već ; je, on jednom bio, zatvoren, jer je, branio Hrvate protiv magjaronskih nasilja! ;. Takoga, čovjeka nijesu mogli slomiti njegovi Sve niske malašne strasti, sve, ambicije, sve poho- te i lakomosti složiše se, med sobom i dogjoše mu vrha. Zavist. i. zloba dotole bijahu doprle, da su jednom u Novom. Sadu vikali, Miletiću: Dolje s ti: ranom! . Jer je on htio uzdržati dišiplinu stranke, bez koje nema, napretka. Zatim su mu. isti Srbi htjeli oteti list i štampariju. Današnji srpski pa- trijarha Branković istaknuo se je u toj, borbi pro- ti. odličnom rodoljubu.. Pokojni patrijarh Angjelić, takogjer magjaron, bio , mu je; majveći dušmanin, Branković bijaše iz početka uza/nj, ali kad opazio da bi, mogla mitra ;i na njegovu glavu,.,on ga je zapovijedi, a njegova riječ prosla bi narodom kao || pomogao uništiti. To mu je valida jedina zasluga, | radi koje ga današnji Srbi slave.;Nije samo, Brauko- vić, nego ,se diglo. cijelo: jato, nezasitljivih ljudi, koji suza svoje. nedjelo. bili i nagragjeni, Ako sve ove kušnje ne slomiše Miletićevu, volju i, njegove ! nazore, one ga najednom moralno, ubiše; Kad je | vidio. progonstva. i izdajstva svojih prijatelja, obitelj- ske sramote, otetu štampariju i list, a zatvoren, on od tuge izgubi. um. Pomilovan, pušten je iz tamnice i doveden kući, no više ozdravio nije. Danas, čami lud: i potrebau.i tako zapušten, da je lani. pobje- Govore, da u. Bačkoj i u Banatu kod ,pro- stog: naroda još -i. danas Miletićeva uspomena u velikoj je cijeni, Biće, ali, po dokazima sudeći, dr- žimo, da je. teško «naći .u svjetskoj povijesti pri- mjera, gdje se.je koji narod pokazao nezalvalniji naprama svome vogji, od srpskoga naprama Miletiću. Iza njegova pada preote u srpstvu maba ona politika, koju danas vode svikoliki austro-ugarski Srbi. Mješte: borbe za narodnost proti tugjinu, srp- ski koli svjetski toli crkveni. prvaci. počeše se uli- zivati Magjarima, koji ih postavljaju na visoka. mje- sta, dok srpsko + pleme. Bačke i Banata, očigledno propada. Čitava njihova politička borba naperena je samo i isključivo proti Hrvatima. Današnje stp- stvo skučilo se do te granice, da živi od. mrvica i protekcija u ime to većeg narodnog razdora. Poli- tička mu akcija sastoji iz inada i prkosa hrvatstvu. Naravno ni Miletić u srpsko-hrvatskom. pitauju ni- je bio tako popustljiv. Možemo dapače konstatova- ti, da su njegove težnje išle tako daleko kao i dru- gih /Svba. Ali on je ljubio Hrvate kao bratsko ple- me, te:je bio: toliko pošten, da nije nikada htio sa narodnim neprijateljim vojevati proti bratu svome. Njega zamijeniše Brankovići, Gjurkovići, Angjelići te Hedervarijevi prote i kalugjeri, koji se nadaju dobru zalogaju, ili oni Petrovići, što min. tajniku daju 5000 fior, da ih učini biskupom. Miletić. je vodio srpstvo: u pošteni i idejalni rat za opstanak, a danas srpstvo;vode Milekići, koji se u Srijemu druže s njemačkim. kolonijama, vode ga Bonde i svi ostali stariji ;i mlagji Ljubiše; ikoji .su onaki kakve ih hoće: svi neprijatelji : slobodne; hrvatske misli. Oni se druže s Magjarima, Nijemcima + Tali- jancima, samo da hrvatstvo unište, Miletićevu srp- stvu više traga nema, Karlovački sabor otvara se mogjarskim jezikom, Banat i Bačka (ako su #& Pretplata i oglasi plaćaju se | odbu st. plaća se: 10:novč. po retku, & oglasi koji seiviše puta dglase, zahvale i 0 isi se ne vraćaju. protivnici. Srušiše ga sami Srbi, njegovi, učenici, a_u | | prvom. redu, magjarski , skutqnoše i dr. Polit, čija \ taština nije mogla podnositi Miletićevo prvenstvo. | neplodnoj zemlji. Ali on nije kriv. Reg iš \ braći Srbima, udes dosudio, da il vode samo Mi ni, \ Brankovići i Ljubiše. Oni su u zadnje doba | samo dva velika narodna heroja, na, u | vijest, mogla, zaustaviti ; kneza Mihajla M o gao iz kuće i vikao po Novome Sadu da je gladan! | dipravi“ /Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku 'a dopisi osi “1 AAA ib O GDNADA bi) IH BOSNIA doii Listove nefrankirane ne prima pi uredništvo ni uprAYA,;. i VO i ie, M koi) kli A stranačkog gledišta rastrovani, da se mi. čudi HAL KRON DB | Srbima koji, to, zabiravljalu, pak, nam, st, uealn zato, što u nas. opstoje. cigle dvije stranke, Što je slo naprama onoj sabazni koja vlada na obalama Dunava i Save?! i ki oi ini — Današnji .Srbi, ne bi smjeli ni spominjati, 30- godišnjicu Miletića i njegove »Zastave“ jer se, 07 ve uspomene danas nad njima zgražaju, Mi pak, da pravo rečemo, poštujemo Miletića, koji je bio pravi 'rodoljub,. pravi, heroj, narodne (borbe za slo; bodu. Naše nazore ne pripišujemo _ stranci, ,, nego ih“ činimo. sasvim, subjektivnim, tć ako ih u dana- šnjem mutnom, položaju izneso$mo, to: je zato,, što simpatišemo za svakom, pravom i islcenom b - bom za slobodu bilo kog naroda. Dr. $vetozat Mi; letić ima u, svojoj prošlosti i u svojim nazorima nešto, što nas sjeća našega prvaka _d.ra_Autuna Starčevića, s tom razlikom da je plin, sijao_ po i da je našoj iletića. koji pak dok su prvoga oni isti iz zasjede ubili, e- tića su bacili u takovo stanjeg+ds- > Djagnoga bolje bilo, da ga je dopala Mihajloxa sudba. Fldtitišićilsia. Dakle. g. Diuko, Politeo ostavio Zagreb, po- šavši u Zadar, da brani narodnjake 2_ Istom misi. jom, došao, je, bio, u, svoje vrijeme u hrvatsku. pri: jestolnicu, kad ga je pozvala ona, Stranka“, a je brani, koja sada — a da nas ne iznenagjuje at opravdava i povlagjuje najnovijem koraku narod njačkome. Kao. da odgovara njegovu, političkome harakteru, njegovu temperamentu, da mora braal ti ono; što, se već.braniti neda, ,a;da ne, povrije- diš istine i prava. Zato neće biti nikakvo čudo, da i njegova najnovija obrana parodnjačka urodi potr punim fiascom! | , više sbćal i Ma. gle čuda! Negdje je nedavno rekao. izda» vač i urednik. već.u, blagoj uspomeni ,premiuule »Mlade Hrvatske“, da.nije, mogao ostati, u, tedak; ciji Hrvatske“ kao, suradnik ; , Peusiera Slava. No .bi, li nam mogao, g. Aute Jakić odgovoriti, da li se slaže, a da.ne,sumnjamo ; za čas njegoyu ,ortodoksuome. pravaštvu“..— «da g. Dinko Boliteo kao. suradnik: ,dedinstva% kao pomlagjoni pjonir narodujački, može da, biilira uz bok Barčića, Ba- karčića, da ne spominjemo. Modrića u; isto, vrijer me kao suradnik ,,Peusiora. Slava 2“ ., Eto, ško;ie Barčić morao da dočeka pod svoje stare dane.| Mer gjutim sam je kriv! m im ri Ako svi znaci ne varaju, nastao. je ,trait d' union“ izmegju; 4de- dinstva“, ,Obzora“.i ,Pensiera“. Ovoj trojci.sve- ta je misija, da. udara, na straoku ;prava;.no hoće li uspjeti najnovije novinarsko trojstvo, to je, dru- go pitanje; već samo oružje, što giv trojka“. upor trebljuje i upotrebljavat će, ne jamči im uspjeha za kratkoga svoga živuckanja. dno iHludeoa Jevili Putem u dalmatinsku Hrvatsku. Slavjanski je dao koncerat na; Sušaku i na Rijeci, gdje bijaše — osobito susretan, navlastito kad se riješio mekih &rpr skih agenata. wsboiu ofjotve“tjijie SE a dig, 10087 si idativiH Miiget, koncem januara... 4 i w.] Riječani pridrušiše sa. jubileju ur ga proslave i kao sunjećnika, 300 SUNJA JATA