ki slobodan bio; te prije nego krene kući da se zaleti i do Zlatnog Praga. Što se tiče troškova ti su razmjeno maleni, jer bi svaki mogao dobiti li- stak za polovičnu cijenu na državnoj želježnici. Ov- dješnji hrvatski akademici biće im u svakom po- gledu na ruci; te iza kako bi ostali ovdje tri če- tiri dana može onda svaki krenut svojoj kući. Nadamo se da ove naše riječi neće biti u- zaludne, već da će postići žugjeni plod. Hrvatski akademičari. Banjaluka, 14 Februara. Velecijenji gospodine Uredniče! Najsmjernije umoljavamo, da uvrstite ovo nje- koliko redaka u Vašem nezavisnom listu ,C. H.“ kao odgovor na odgovor gosp. ,Obzorova“ dopisni- ka u br. 26 pr. mj. o. g. na čestitku banjalučkim Hrvatima objelodanjenu u Vašem listu od 12 pr. mjeseca br. 2. itd. Pošto nam je skroz poznat cijeli tok pooš- trenih odnošaja megju O. Kotromanovićem i 0, Majdandžićem, kao i glavni povod nezadovoljstva banjalučkih katolika, to možemo zajamčiti našim poštenjem i hrvatskim značajem, da domaći zamr- šaji O. Kotromanovića, ne bijahu glavnim razlo- gom, da je isti morao konačno podleći glasu na- roda, već da su domaći zamršaji samo pospiješili, da lonac nješto prvo prekipi, koji bi inače worao prekipjeti pogjaren vatrom protunarodnoga izazi- vanja od strane O. Kotromanovića itd. Dopisnik dakle ,C. H.“ čestitajući ianjaluč- kim Hrvatima imao je skroz opravdanih obzira na čast i ugled kako franjeva kog reda, tako i sveće- nićkog stališa u osobi O. Kotromanovića, kad ni- je isticao domaćih nepodolsiin«, jev politička po- grješka ma bila i protunarodna nije toliko nelije- pa, kao domaće spletke, nered i osobna indolencija. Dopisnik ,Obzorov“ čini se, da je pisao o- naj odgovor lih.iz svojih svrha, jer bi htjeo, da umanji vrijednost spomenute čestitke, kad ju već ne može da opovrgne, tvrdeći liez svakili dokaza: da nije bilo po srijedi naroduo pitanje u aflairi O. Kotromanovića. Zar nije zasjecalo u osjećaje narodnih svetinja, kad je famozni komesar Na- bieht*) dva puta dao skinuti hrvatsku trobojnicu sa zvonika ovdašnje katoličke crkve i to u prisu- tnosti O. Kotromanovića, bez da se je isti tomu i najmanje suprotivio ? Zar nije povrijegjena na- rodna čast O. Majdandžića, kad mu je zabranjeno da ne smije čitati izmegju hrvalslih i;oliza mi ,Obzora“ itd.? Ko će zdrava uma i poštena srča reći, da nije ogorčavao narodni ponos banjolučkih Hrvata O. Kotromanović onom svojom nespretnom devizom': Hrvati su najgori ljudi, dolje s Hrvati- ma! itd. Nijesu li javno zasvjedočili banjalučki katolici oporbu narodne borbe megju njimi i biv- šim njihovim župnikom Kotromanovićem, kad su onako častno sa bolnim osjećajima ispratili 0. Majdandžića, a kasnije s najvećim oduševljenjem dočekali i dopratili novoga župnika O. Radmano- vića u odanoj nadi, da će on štititi kako crkvena tako i narodna njihova prava ? Mi bi mogli donekle vjerovati ,Obzorovu“ dopisniku, da baron Lazarini nije bio upućen u odnošajima affaire O. Kotromanovića, da nijesu po- jedini od narodne stranke, uprav za vrijeme istra- ge i borbe za narodna prava morali pretrpjeti sva- kojake neprilike i t, d. Nije nespretno istaknuo narodno pitanje dopisnik ,C. H.,“ već je nespre- tno i skroz ne osnovano istaknuto od strane ,Ob- zorova“ dopisnika, da je čestitkom banjolučkim Hrvatima predbačeno i spočitnuto njekako tryenje megju hrvatstvom i srpstvom, što nikako ne po- stoji, jer dopisnik niti je spomenuo, ni upleo u affairu O, Kotromanovića častne gragjane hrišćan- ske vjeroispovjedi. I mi želimo ostati u dobrim odnošajima, koli s braćom po narodnosti i jeziku Muhamedancima, toli s Hrišćanima. Sjetiti ćemo našega političkog protivnika, da naša jednokrvna braća hrišćani, ne imaju ni razloga biti ne zado- voljni, jer oni svoje srpstvo šire bez ikakvih za- prijeka, dočim katolicima nije bilo dopušteno za vrijeme O. Kotromanovića ispostaviti narodnu hr- *) Zloglasni Komesar Nabicht sad se nalazi zatvoren Osijeku, zbog toga, što je pojedine privatnike na hiljade for. izvarao i oglobio, te najzad pobjegao preko Gradiške : ostaviv ženu i djecu; a bio je veliki pouzdanik i desna politička ruka barona Lazarin a. vatsku trobojnicu ni na carski dan. kad su se vi- jale uz c. kraljevsku, madžarske i srpske zasta- ve. Nama je dobro poznato, da je trun u oku i trn u peti stanovitim sebičnjacima, što se je pro- budila narodna svijest kod ovdašnjih katolik, ko- ji počeše nješto ozbiljnije misliti i raditi za svo- ju budućnost. Mi katolici ne zahtjevamo nikakvih predno- sti, ni preimućstva, već tražimo na temelju poda- ničke ravnopravnosti, da ne budemo zapostavljeni, i da se ne čini na nas pritisak od pojedinih or- gana radi toga, što priznajemo da smo hrvatske narodnosti po historiji, jeziku i osvjedočenju. Naše težnje, da se prikupe i ujedine sve hrvatske po- krajine u jednu autonomnu kraljevinu u opsegu habsburžke monarhije, ne samo da nijesu protu- dinastičke, nego su uprav lojalne i simpatične za slavno vladajuću habsburžku dinastiju. Mi napokon ne namećemo nikomu svoga mnijenja, ali smo podpuno uvjereni, da bi svaka- ko umjesnije bilo: da je kobnoj affairi O. Kotro- manovića udaren pečat ma i onom čestitkom ba- njolučkim Hrvatima. Iskreni prijatelji mira i sloge. Pogled po svijetu. Giolitti će se ovih dana povratiti u Italiju, da se postavi pred sud. — Umrla je majka crno- gorskoga kneza. — Cankov je savjetovao kneza Koburga da se izmiri s Rusijom. — Car Vilim drži konferencije o preustrojstvu njemačke ratne mornarice. — Norveški spor sa kraljem još nije izravnan. — Hamburški ured konstatovao je, da se zadnje oluje izgubilo, osvem , Elbe“, sedam diu- gih parobroda. Domaće vijesti. v Uregjenje Vakufa. — Vakuf je kod muha- medanaca vjerska zaklada. koja se množi dohotci- ma, zadužbinama i ostavštinama, a namijenjena je vjerskoj i prosvjetnoj svrsi. Vakufi u Bosni i Her- cegovini vrlo su bogati ali do okupacije nijesu bi- li uregjeni. Vakuf ima glavnice i velikoga po- sjeda. Vlada je nastojala da se nešto ti vakuti u- rede i uspjela je. Ovih dana sastala se u Saraje- vu vakufska komisija sastojeća iz više odličnjaka muhamedanskih iz raznijeh krajeva Bosne i Her- cegovine. Tu se ustanovilo, da 900 vakufa, rastr- kanih po svoj Bosni i Hercegovini, rapresentiraju vrijednost od 5 milijuna fior, te imaju dohotka preko 300.000 fior. Vrlo lijepa svota, koja će se svakolika upotrebiti za škole i ostale prosvjetne svrhe naše braće Muhamedova zakona. Mustafa Hilmi ef. Omerović. — Na 10 ov, mj. umro je u Sarajevu umirovljeni reis-ul-ulema Mustafa Hilmi ef, Omerović. On je bio vrlo oblju- bljen čovjek. pak i previše dobar i blag sa sva- kim. Shrvala ga bila teška starost pak se je lani povukao u mir, Sprovod mu je bio vrlo sjajan, uz mnoštvo naroda i odličnih gragjana te svih vlasti, Bijaše mu 80 godina. Laka mu zemljica! Pišu nam iz Vareža na 16 ov. mj. — Naše mlado narodno pjevačko društvo , Zvijezda“ prire- gjuje sutra veliki koncert, sa raznovrsnim progra- mom. Ovo je prva zabava rečenog društva, kome želimo najsretniji uspjeh! Pod istragom. — Stavljeni su pod istragu svi oni Spljećani pravaši, koji su potpisali Proglas za pučku skupštinu, koji je bio odmah zaplijenjen. Megju potpisanim imade četiri odvjetnika. Zaruke. — Ljubezna gji.ca Karlota Bogdan, kćerki našega Dubrovčanina Vlaha vit. Bogdana tajnika Njeg. C.iK. Visosti Nadvojvode Ferdinan» da IV. Toskanskog u Salzburgu, zaručila se s gosp. Aleksandrom Zluberom pl. obeig ce. ik. natporu- čnikom. Sretno! Velika zabava u Zjuluškomu. — Pišu nam iz Ljubuškoga: Odbor za nabavu orgulja u Lju- buškom priregjuje na 24 ov. mj. veliku zabavu u zgradi e. k. vojarne. Dobrovoljno sudjeluje ,Na- rodno Glazb. pjev. društvo iz Mostara,“ Ulaznina 2 kr. a za obitelj 4 kr. Sudjelovaće i glazba 84 pješ. pukovnije iz Mostara. Program. I. Dio pje: vanje i deklamovanje raznih hrvatskih pjegama, U. Dio. Graničari ili proštenje na Tlijevo, pučki igro- kaz s pjevanjem u 3 razdjela od J. Freudenrei- cha. HI. Dio. Ples. — Evala našim kršnim Her- cegovcima ! Makarski , Hrvatski Sokol. — 1 opet zaba- va! Izmed hrpa poziva i objava ne možemo spo- menuti već samo neke. Mlađi makarski ,Sokol“ obdržavao je u ,Općinskoj Glazbenoj dvorani“ ve- liki sokolski ples. Čist prihod namijenjen je dru- štvenoj blagajni. / Ruska izložba tiskarstva. — Petrograd 15 (27) Januara: Upravo za mjesec dana, naime 15 (27) Februara t. god. otvara se ovdje ,Prva sveruska izložba tiskarstva“, kod koje mogu sudjelovati i izlagatelji inozemstva. Koliko mi je poznato, prispjelo je već mno- go prijava iz zapadne Evrope i Amerike, ali ne i- ma nijedne prijave od Slavenah iz inozemstva !_; Knjige i novine najvjernije su mjerilo razvit- ka i prosvjete; s toga je izložba tiskarstva nesu- mnjivo u prvom redu kulturna svetkovina pa će pred suvremenicima biti smiješno a u historiji sra- motno, ne pojavi li se od više nego 500 inozem- nih slavenskih periodičkih izdanja baš ni jedno na toj kulturnoj slavi Rusije. Ovdje na izložbi pruža se raznim slavenskim narodom zgodna prilika da dadu glasa o sebi pred stotinom tisuća najnaobra- ženijih i prvih ruskih ljudih, koji će za cijelo po- sjetiti izložbu u ovo četiri ili pet mjeseca što će izložba biti otvorena. Da po slabim svojim silama i ja doprinesett nešto općoj slavenskoj kulturnoj stvari, odlučio sam, da izložim svoju sbirku slavenskih novinah i žur- naja, ali ni iz daleka potpunu ni novu. Bilo bi daleko bolje, kad bi moguće bilo, da se potpuno izloži sva suvremena štampa slaven- skih naroda“ u sustavnom redu: po jezicima i strukama. U tu svrhu molim odlučno svu gospodu izdavatelje i urednike poljskih. českih, slovenskih, lužičkih, slovačkih, hrvatskih, srpskih, bugarskih i iialoruskih novina i žurnala, bez razlike simje- rova i struka, da mi preporučenim krstopletom pošalju odmah, čim ove retke pročitaju, po dva primjerka svojih izdanja, ako je moguće broj 1. za godinu 1895. Svakomu, ko mi pošalje svoja izdanja, od- pravit ću u svoje vrijeme sustavni katalog suvre- mene slavenske (uključivo i ruske) štampe ili ću mu na želju platiti srijednost poslanih izdanja. Molim sve «dnevne slavenske novine da pre- vedu i uvrste ovaj moj poziv. KRUNOSLAV HERUC. Adresa: Petrograd, Gusev per, 4. Gradska Kronika. Zadušnice. — U ponedjelnik obdržavaće se u Gospi svečane zadušnice za pok. nadvojvodu Albrechta. Yacht. — U prošli četvrtak stignuo je u Gruž parni vacht , Fleur de Lys“ njeg. kr.*Visosti Hen- rika Bourbonskoga. Bilo mu je potrebito tačno ustanoviti devijacije sjevernice, što je obavio prof. Juraj Carić sa nekoliko učenika nautičke škole. Za društvo Cirila i Metoda. — Za rečeno društvo primili smo iz Janjine 22 krune sakuplje- ne na piru vrigodom vjenčanja gosp. Mata Kalafa- tovića sa gospogjicom Katom Bjelovučić. Dopri- nješe: dn. Marko Tabain 4 kr., Mato Kalafatović za se i za zaručnica 3 kr., Ivo Antićević 2 kr. Ivo kap. Kalafatović 2 kr. Ivo S, Dežulović 2 kr., Nikola L. Bjelovučić 2 kr, Mato Ivanović 2 kr., N. N. 1 kr. Stijepo Pekić 1 kr., Pero Seku- la 1 kr., Frano kap. Čućuković 1 kr., s Rilpls Ka- lfatović 1 kr. — U sve 22 M0. 1 Scetkovina sv. Vlaha. — U nedjelju ku izlet na Goricu sv. Vlaha sa barjacima pucnjavom i glazbama. Ta-je otpjevana sv, Mira povorka se istim redom povratila natrag. Plesovi. — Večeras priregjuje. peseka ii gragjana u Bondinom teatru maškarani ra na korist gradskoga dječijega zakloništa pod tronatom gospogja : Tone Bošković, Valerije fice Caboga, Marije Čingrija, Karoline MleGieith Olge barunice Ghetaldi, Marije Jelić, Ane Milić, Margarite Negrini, Mmilije pl. Tineto Wenedikter-Bubritint, olidjia ope J