ki slobodan bio; te prije nego krene kući da se
zaleti i do Zlatnog Praga. Što se tiče troškova ti
su razmjeno maleni, jer bi svaki mogao dobiti li-
stak za polovičnu cijenu na državnoj želježnici. Ov-
dješnji hrvatski akademici biće im u svakom  po-
gledu na ruci; te iza kako bi ostali ovdje tri če-
tiri dana može onda svaki krenut svojoj kući.

Nadamo se da ove naše riječi neće biti u-
zaludne, već da će postići žugjeni plod.

Hrvatski akademičari.

Banjaluka, 14 Februara.

Velecijenji gospodine Uredniče!

Najsmjernije umoljavamo, da uvrstite ovo nje-
koliko redaka u Vašem nezavisnom listu ,C. H.“
kao odgovor na odgovor gosp. ,Obzorova“ dopisni-
ka u br. 26 pr. mj. o. g. na čestitku banjalučkim
Hrvatima objelodanjenu u Vašem listu od 12 pr.
mjeseca br. 2. itd.

Pošto nam je skroz poznat cijeli tok pooš-
trenih odnošaja megju O. Kotromanovićem i 0,
Majdandžićem, kao i glavni povod nezadovoljstva
banjalučkih katolika, to možemo zajamčiti našim
poštenjem i hrvatskim značajem, da domaći zamr-
šaji O. Kotromanovića, ne bijahu glavnim razlo-
gom, da je isti morao konačno podleći glasu na-
roda, već da su domaći zamršaji samo pospiješili,
da lonac nješto prvo prekipi, koji bi inače worao
prekipjeti pogjaren vatrom protunarodnoga izazi-
vanja od strane O. Kotromanovića itd.

Dopisnik dakle ,C. H.“ čestitajući ianjaluč-
kim Hrvatima imao je skroz opravdanih obzira na
čast i ugled kako franjeva kog reda, tako i sveće-
nićkog stališa u osobi O. Kotromanovića, kad ni-
je isticao domaćih nepodolsiin«, jev politička po-
grješka ma bila i protunarodna nije toliko nelije-
pa, kao domaće spletke, nered i osobna indolencija.

Dopisnik ,Obzorov“ čini se, da je pisao o-
naj odgovor lih.iz svojih svrha, jer bi htjeo, da
umanji vrijednost spomenute čestitke, kad ju već
ne može da opovrgne, tvrdeći liez svakili dokaza:
da nije bilo po srijedi naroduo pitanje u aflairi
O. Kotromanovića. Zar nije zasjecalo u osjećaje
narodnih svetinja, kad je famozni komesar Na-
bieht*) dva puta dao skinuti hrvatsku trobojnicu
sa zvonika ovdašnje katoličke crkve i to u prisu-
tnosti O. Kotromanovića, bez da se je isti tomu
i najmanje suprotivio ? Zar nije povrijegjena na-
rodna čast O. Majdandžića, kad mu je zabranjeno
da ne smije čitati izmegju hrvalslih i;oliza mi
,Obzora“ itd.? Ko će zdrava uma i poštena srča
reći, da nije ogorčavao narodni ponos banjolučkih
Hrvata O. Kotromanović onom svojom nespretnom
devizom': Hrvati su najgori ljudi, dolje s Hrvati-
ma! itd. Nijesu li javno zasvjedočili banjalučki
katolici oporbu narodne borbe megju njimi i biv-
šim njihovim župnikom Kotromanovićem, kad su
onako častno sa bolnim osjećajima ispratili 0.
Majdandžića, a kasnije s najvećim oduševljenjem
dočekali i dopratili novoga župnika O. Radmano-
vića u odanoj nadi, da će on štititi kako crkvena
tako i narodna njihova prava ?

Mi bi mogli donekle vjerovati ,Obzorovu“
dopisniku, da baron Lazarini nije bio upućen u
odnošajima affaire O. Kotromanovića, da nijesu po-
jedini od narodne stranke, uprav za vrijeme istra-
ge i borbe za narodna prava morali pretrpjeti sva-
kojake neprilike i t, d. Nije nespretno istaknuo
narodno pitanje dopisnik ,C. H.,“ već je nespre-
tno i skroz ne osnovano istaknuto od strane ,Ob-
zorova“ dopisnika, da je čestitkom banjolučkim
Hrvatima predbačeno i spočitnuto njekako tryenje
megju hrvatstvom i srpstvom, što nikako ne po-
stoji, jer dopisnik niti je spomenuo, ni upleo u
affairu O, Kotromanovića častne gragjane hrišćan-
ske vjeroispovjedi. I mi želimo ostati u dobrim
odnošajima, koli s braćom po narodnosti i jeziku
Muhamedancima, toli s Hrišćanima. Sjetiti ćemo
našega političkog protivnika, da naša jednokrvna
braća hrišćani, ne imaju ni razloga biti ne zado-
voljni, jer oni svoje srpstvo šire bez ikakvih za-
prijeka, dočim katolicima nije bilo dopušteno za
vrijeme O. Kotromanovića ispostaviti narodnu hr-

*) Zloglasni Komesar Nabicht sad se nalazi zatvoren
Osijeku, zbog toga, što je pojedine privatnike na hiljade

for. izvarao i oglobio, te najzad pobjegao preko Gradiške :

ostaviv ženu i djecu; a bio je veliki pouzdanik i desna
politička ruka barona Lazarin a.

vatsku trobojnicu ni na carski dan. kad su se vi-
jale uz c. kraljevsku, madžarske i srpske zasta-
ve. Nama je dobro poznato, da je trun u oku i
trn u peti stanovitim sebičnjacima, što se je pro-
budila narodna svijest kod ovdašnjih katolik, ko-
ji počeše nješto ozbiljnije misliti i raditi za svo-
ju budućnost.

Mi katolici ne zahtjevamo nikakvih predno-
sti, ni preimućstva, već tražimo na temelju poda-
ničke ravnopravnosti, da ne budemo zapostavljeni,
i da se ne čini na nas pritisak od pojedinih or-
gana radi toga, što priznajemo da smo hrvatske

narodnosti po historiji, jeziku i osvjedočenju. Naše
težnje, da se prikupe i ujedine sve hrvatske po-
krajine u jednu autonomnu kraljevinu u opsegu
habsburžke monarhije, ne samo da nijesu protu-
dinastičke, nego su uprav lojalne i simpatične za

slavno vladajuću habsburžku dinastiju.
Mi napokon ne namećemo nikomu svoga

mnijenja, ali smo podpuno uvjereni, da bi svaka-
ko umjesnije bilo: da je kobnoj affairi O. Kotro-
manovića udaren pečat ma i onom čestitkom ba-

njolučkim Hrvatima.
Iskreni prijatelji mira i sloge.

Pogled po svijetu.

Giolitti će se ovih dana povratiti u Italiju,
da se postavi pred sud. — Umrla je majka crno-
gorskoga kneza. — Cankov je savjetovao kneza
Koburga da se izmiri s Rusijom. — Car Vilim
drži konferencije o preustrojstvu njemačke ratne
mornarice. — Norveški spor sa kraljem još nije
izravnan. — Hamburški ured konstatovao je, da
se zadnje oluje izgubilo, osvem , Elbe“, sedam diu-
gih parobroda.

Domaće vijesti.

v Uregjenje Vakufa. — Vakuf je kod muha-
medanaca vjerska zaklada. koja se množi dohotci-
ma, zadužbinama i ostavštinama, a namijenjena je
vjerskoj i prosvjetnoj svrsi. Vakufi u Bosni i Her-
cegovini vrlo su bogati ali do okupacije nijesu bi-
li uregjeni. Vakuf ima glavnice i velikoga po-
sjeda.

Vlada je nastojala da se nešto ti vakuti u-
rede i uspjela je. Ovih dana sastala se u Saraje-
vu vakufska komisija sastojeća iz više odličnjaka
muhamedanskih iz raznijeh krajeva Bosne i Her-
cegovine. Tu se ustanovilo, da 900 vakufa, rastr-
kanih po svoj Bosni i Hercegovini, rapresentiraju
vrijednost od 5 milijuna fior, te imaju dohotka
preko 300.000 fior. Vrlo lijepa svota, koja će se
svakolika upotrebiti za škole i ostale prosvjetne
svrhe naše braće Muhamedova zakona.

Mustafa Hilmi ef. Omerović. — Na 10 ov,
mj. umro je u Sarajevu umirovljeni reis-ul-ulema
Mustafa Hilmi ef, Omerović. On je bio vrlo oblju-
bljen čovjek. pak i previše dobar i blag sa sva-
kim. Shrvala ga bila teška starost pak se je lani
povukao u mir, Sprovod mu je bio vrlo sjajan, uz
mnoštvo naroda i odličnih gragjana te svih vlasti,
Bijaše mu 80 godina. Laka mu zemljica!

Pišu nam iz Vareža na 16 ov. mj. — Naše
mlado narodno pjevačko društvo , Zvijezda“ prire-
gjuje sutra veliki koncert, sa raznovrsnim progra-
mom. Ovo je prva zabava rečenog društva, kome
želimo najsretniji uspjeh!

Pod istragom. — Stavljeni su pod istragu
svi oni Spljećani pravaši, koji su potpisali Proglas
za pučku skupštinu, koji je bio odmah zaplijenjen.
Megju potpisanim imade četiri odvjetnika.

Zaruke. — Ljubezna gji.ca Karlota Bogdan,
kćerki našega Dubrovčanina Vlaha vit. Bogdana
tajnika Njeg. C.iK. Visosti Nadvojvode Ferdinan»
da IV. Toskanskog u Salzburgu, zaručila se s gosp.
Aleksandrom Zluberom pl. obeig ce. ik. natporu-
čnikom. Sretno!

Velika zabava u Zjuluškomu. — Pišu nam
iz Ljubuškoga: Odbor za nabavu orgulja u Lju-
buškom priregjuje na 24 ov. mj. veliku zabavu u
zgradi e. k. vojarne. Dobrovoljno sudjeluje ,Na-
rodno Glazb. pjev. društvo iz Mostara,“ Ulaznina
2 kr. a za obitelj 4 kr. Sudjelovaće i glazba 84

pješ. pukovnije iz Mostara. Program. I. Dio pje:
vanje i deklamovanje raznih hrvatskih pjegama, U.

Dio. Graničari ili proštenje na Tlijevo, pučki igro-
kaz s pjevanjem u 3 razdjela od J. Freudenrei-
cha. HI. Dio. Ples. — Evala našim kršnim Her-

cegovcima !

Makarski , Hrvatski Sokol. — 1 opet zaba-
va! Izmed hrpa poziva i objava ne možemo spo-
menuti već samo neke. Mlađi makarski ,Sokol“
obdržavao je u ,Općinskoj Glazbenoj dvorani“ ve-
liki sokolski ples. Čist prihod namijenjen je dru-
štvenoj blagajni.

/ Ruska izložba tiskarstva. — Petrograd 15 (27)
Januara: Upravo za mjesec dana, naime 15 (27)
Februara t. god. otvara se ovdje ,Prva sveruska
izložba tiskarstva“, kod koje mogu sudjelovati i
izlagatelji inozemstva.

Koliko mi je poznato, prispjelo je već mno-
go prijava iz zapadne Evrope i Amerike, ali ne i-
ma nijedne prijave od Slavenah iz inozemstva !_;

Knjige i novine najvjernije su mjerilo razvit-
ka i prosvjete; s toga je izložba tiskarstva nesu-
mnjivo u prvom redu kulturna svetkovina pa će
pred suvremenicima biti smiješno a u historiji sra-
motno, ne pojavi li se od više nego 500 inozem-
nih slavenskih periodičkih izdanja baš ni jedno na
toj kulturnoj slavi Rusije. Ovdje na izložbi pruža
se raznim slavenskim narodom zgodna prilika da
dadu glasa o sebi pred stotinom tisuća najnaobra-
ženijih i prvih ruskih ljudih, koji će za cijelo po-
sjetiti izložbu u ovo četiri ili pet mjeseca što će
izložba biti otvorena.

Da po slabim svojim silama i ja doprinesett
nešto općoj slavenskoj kulturnoj stvari, odlučio sam,
da izložim svoju sbirku slavenskih novinah i žur-
naja, ali ni iz daleka potpunu ni novu.

Bilo bi daleko bolje, kad bi moguće bilo, da
se potpuno izloži sva suvremena štampa slaven-
skih naroda“ u sustavnom redu: po jezicima i
strukama. U tu svrhu molim odlučno svu gospodu
izdavatelje i urednike poljskih. českih, slovenskih,
lužičkih, slovačkih, hrvatskih, srpskih, bugarskih i
iialoruskih novina i žurnala, bez razlike simje-
rova i struka, da mi preporučenim krstopletom
pošalju odmah, čim ove retke pročitaju, po dva
primjerka svojih izdanja, ako je moguće broj 1.
za godinu 1895.

Svakomu, ko mi pošalje svoja izdanja, od-
pravit ću u svoje vrijeme sustavni katalog suvre-
mene slavenske (uključivo i ruske) štampe ili ću
mu na želju platiti srijednost poslanih izdanja.

Molim sve «dnevne slavenske novine da pre-
vedu i uvrste ovaj moj poziv.

KRUNOSLAV HERUC.
Adresa: Petrograd, Gusev per, 4.

 

Gradska Kronika.

Zadušnice. — U ponedjelnik obdržavaće se
u Gospi svečane zadušnice za pok. nadvojvodu
Albrechta.

Yacht. — U prošli četvrtak stignuo je u Gruž
parni vacht , Fleur de Lys“ njeg. kr.*Visosti Hen-
rika Bourbonskoga. Bilo mu je potrebito tačno
ustanoviti devijacije sjevernice, što je obavio prof.
Juraj Carić sa nekoliko učenika nautičke škole.

Za društvo Cirila i Metoda. — Za rečeno
društvo primili smo iz Janjine 22 krune sakuplje-
ne na piru vrigodom vjenčanja gosp. Mata Kalafa-
tovića sa gospogjicom Katom Bjelovučić. Dopri-
nješe: dn. Marko Tabain 4 kr., Mato Kalafatović
za se i za zaručnica 3 kr., Ivo Antićević 2 kr.
Ivo kap. Kalafatović 2 kr. Ivo S, Dežulović 2
kr., Nikola L. Bjelovučić 2 kr, Mato Ivanović 2
kr., N. N. 1 kr. Stijepo Pekić 1 kr., Pero Seku-
la 1 kr., Frano kap. Čućuković 1 kr., s Rilpls Ka-
lfatović 1 kr. — U sve 22 M0. 1

Scetkovina sv. Vlaha. — U nedjelju ku
izlet na Goricu sv. Vlaha sa barjacima pucnjavom

i glazbama. Ta-je otpjevana sv, Mira povorka se
istim redom povratila natrag.

Plesovi. — Večeras priregjuje. peseka ii
gragjana u Bondinom teatru maškarani ra
na korist gradskoga dječijega zakloništa pod
tronatom gospogja : Tone Bošković, Valerije
fice Caboga, Marije Čingrija, Karoline MleGieith
Olge barunice Ghetaldi, Marije Jelić, Ane
Milić, Margarite Negrini, Mmilije pl.

Tineto Wenedikter-Bubritint, olidjia ope

 

J