da se nagje.. Neki drže da je ma koji način bez
traga sebi svršio život, dok drugi, da je jednom
u Krfu sa broda bio pobjego i nakon nekoliko o-
pet se vratio pak će i sad. Svak kaže svoju, ali fakt
ostaje, danjega nema !

Trgovina vinom nešto se makla, i prilična
je cijena. Braća Pigassi iz Rieke, kako prošlih,
tako i ove godine kupili su na našem poluotoku,
osobito u Kunskoj općini, priličnu množinu crnog
i bijelog vina. — Želili bi da ova poštena tvrdka
bude se i u buduće navraćala! Ove godine zado-
cnilo se radnjom u polju, pošto je zima rgjava da
taku starci ne pamte. — Duhan se posio na više
mjesta, ove godine samo za pokušaj. Do vigjenja!

Novi (Kaštela), polovicom Marta.

Velezaslužni gospodine Uredniče, budite ja-
ko dobri; te uvrstite u Vaš cienjeni list, ovo na-
še očitovanje.

Ovijeh dana primili smo od jednog uglednog
Dubrovčana sljedeći upit: ,Što hoće rijeti da u
ovdješnjem ,Dubrovniku“ učestali dopisi, ko da su
Kaštela Srbija?!!!“ Odgovaramo uglednom Du-
brovčaninu, i svim svjesnim Dubrovčanom, koji či-
taju te dopise, da ta ,srpska bujna ideja“ u Ka-
štelim, stoji samo u glavi g. Valentije Cipika, i to
od početka ovoga decenija.

Do tada bio rečeni Vale oduševljeni ,stek- |

liš“ dakle se iztićao kao Hrvat-čistog pravca, ali
kad kao Hrvat nema onoga: ,Evviva la Spagna ;
dove si magna ;“
mišljaše naš Nestor Vale. I dojde mu na um prio-
brazit Kaštela. Aja bijedui Vale, čorav ti poso!

E pa što ću učiniti ja sam? mišljaše naš žu-
to-brada, treba još pomočnik.., treba da i naše
krasotice budu prave srpkinje. Ali se ljuto preva-
ri, jer naše krasotice ni da čuju o toj srpskoj
ideji. U utorak pokladnji izašla naša mladež ple-
sat četvrku na Brcu (trgu) ali naše krasotice o-
kitile bujne grudi sa hrvatskim vrpcam. To jako
uznemirilo gospoju glavara Bečkog kolodvora, par-
don, ,Svetmikule“ te u velikoj uzrujanosti govo-
rila, da su sve djevojke od ,Hrvatske Čitaonice“
vlajine. Ne možemo se sjetit. gdje.je čula takove
fine izraze. Savjetujemo g. Valu da i u , Nalončari-
ci“ upotrebljava ormar kao i na štaciji, i da mete
u svojoj kući, i neka svojim djelima steče ugled i
poštovanje u puku, kako su stekli oni zaslužni
muževi koji su mu trun u oku!

 

Pogled po svijetu.

Položuj u Austriji. — U Austriji je na oko
sve mirno, a kad tamo ispod vode spravlja se ve-
lih iznenagjenja. Ponajprije je po srijedi kršćansko-
socijalna stvar, Antisemite i kršćani socijaliste pod
vodstvom kneza Lichtensteina toliko su se osilili,
da se viša crkvena hierarhija, koja danas drži s
vladom, veoma zabrinuli. Nekoliko biskupa, na če-
lu im kardinal Schonborn, borave u Rimu i savje-
tuju.se s sv. Ocem o stanovištu, ito bi ga napra-
ma ovoj stranci imali zauzeti. S druge strane knez
Lichtenstein zamolio je Sv. Stolicu za apoštoski bla-
gosov radu svoje stranke. Novine pišu da sv. otac ne
odobrava neke pretjeranosti antisemitizma, jer crkva
katolička ne može činiti razlike u raci, a da kar-
dinal Rampolla više je sklon kršćanima-socijalistima,
koji stoje na kršćanskim načelima i traže zaštite za
maloga trgovca i obrtnika. Još pišu novine da _je pa-
pa tako ukorio Rampollu, da je ovaj legao u kre-
vet. Koliko je sve ovo istina teško je znati. Biće
dosta izmišljotine, nego glavna stvar tačna je, a to
da se danas o tom raspravlja u Rimu i da se za
stvar osobito zauzimlju bečki viši krugovi. Papa
je, pisu, ao dva učena svećenika, kojim je dao
sova a izrade encikliku Novarum Rerum,
koja-će se ob ovome baviti. On će je onda pre-
gledat i popraviti; pak će izaći na vidjelo ovoga

ljeta i tad ćemo čuti zadnju riječ,
Ovo bi bila politično-vjerska, ali ima i stari

politično-narodni spor, koji je mnogo zamtšeniji.
Tu je glavni čvor celjska gininazija, koja je uzdr-
mala položaj cijelog ministarstva a osobito nekih
ministara, O celjskoj gimaziji nije se još ništa od-
jučilo, a Bog zna i kad će, jer bi vrlo lako mogli
nastati kriza. Nijemci liberalci neće da - od

wvoga uopravednoga gospostva u jušaoj

onda treba okrenut kabanicu, ;

a Slovenci traže u celjskoj gimnaziji nešto što im

po pravu spada. Iza toga imamo i izbornu refor-

mu, koja se ne miče naprijed. Pododbori nešto ra-

de, ali konkretna nema još ništa vidjet. Sve je ne-

zadovoljno osvem Poljaka, koji ne žele drugo ne-
go da se uzdrži status quo, iz koga oni najviše

crpe. Prošlog četvrtka bila je velika sjednica mini- |
starstva kojoj je predsijedao kralj glavom. To bi- |
va u vrlo važnim momentima. Neke novine javlja-
ju da je on izrazio svoje negodovanje radi oteza-
nja izborne preinake, buduć da radnički pokret ra-
ste. Ali te vijesti mogu biti i neosnovane.

Sada se radi o velikoj poreznoj preinaci, ko-
ja ide za tim da se malim poreznicima oblakša po-
rez. U dotičnim raspravama učestvovao jei zastu-
pnik dr. Laginja, koji je najprije izjavio svoje dr-
žavopravno stanovište, pak je govorio 0 zakonu o-
nom ozbiljnošću i objektivnošću, kojom se uvijek
odlikovao ovaj zaslužni i uvaženi naš rodoljub.

1

— U Ugarskoj rasplamtala se velika borba
izmed frakcija negdašnje neodvisne narodne stran-

' ke. Košut se pridružio Justh-ovoj stranci radi če-
ga oni drugi na nj žestoko navaljuju. Vlada ma-

gjarska nalazi se u velikom škripcu, jer u ugar-
skim stvarima bez hrvatskih magjaronskih zastu-
pnika imade veoma malu većinu.

— U ltaliji Rudini nastoji kako bi sastavio
jednu kompaktnu i jednodušnu opoziciju proti da-
našnjoj vladi. Ta opozicija viče na Crispia pogla-
vito za to, što je on u više prigoda povrijedio za-
kon. Budući talijanski izbori biće ovoga ljeta, ali

kada još se ne zna.

— Knez Lobanov imenovan je nasljednikom
pok. Giersa. On je dosada bio ruski poklisar u Be
ču. Njemačke novine raduju se ovom imenovanju,
mogjutim austrijski slavenski listovi ističu da za
svoga 13-godišnjega boravka u austrijskoj prije-
stolnici nije se nimalo bavio slavenskim stvarima.
Car Vilim želio je na svaki način, da ga ima kao
ruskog poslanika u Berlinu.

— Brzojavi javljaju da se izimegju Kine iJa-
pana vode pregovori za mir, koji će uroditi do-
brim plodom. Tim bi ratovanje bilo obustavljeno.

— Umro je veliki talijanski historičar Ceza-
re Canta u devedesetoj godini svoga života.

Domaće vijesti.

Nova hrvatska pobjeda. — Pri općinskim iz-
borima u Volovsko-Obatiji hrvatska je stranka sjaj-
no pobijedila talijanaše. Iz posestrime Istre stižu
nam samo dobri glasovi. Hrvatski narod biće za-
hvalan onim odličnim sinovima, koji se tamo bo-
re za opću stvar. Živjeli Istrani!

Društvo za Dalmaciju. — ,Nar. Listu“ pi-
šu iz Beča da se je na 3 ov. mj. zakonito ustro-
jilo ,društvo za promicanje narodno gospodarskih
interesa kraljevine Dalmacije“. Dalmacija je bila
dosta dobro zastupana. Obavljen je izbor središ-
njeg odbora, koji sastoji od 25 članova što iz Be-
ča što iz Dalmacije. Skupština je na to uoblastila
grofa Haraha, da zamoli Nj. Visost nadvojvodu
Frana Ferdinanda od Este za pokroviteljstvo dru-
štva. Za tim je središnji odbor izabrao za presje-
dnika. grofa I. Haraha, za prvog potpresiednika
kneza E. Windischgriitza, a za drugoga d.ra Gaja
Bulata. Iza toga birano je sedam pododbora, od
kojih je svakomu dat svoj referat. U sjednici na
10 ov, mj. bavilo se društvo o raznim potrebama
Dalmacije. Zastupnik Biankini zagovarao je da se
društvo zauzme, da se što prije izgradi željeznica
Knin-Novi. $

Bolest dra. Antuna Starčevića. — Zagreba-
čka ,Hrvatska“ javlja da je bolest dr. Starčevića

krenula na bolje, to da započinje oporavljenje.
Zajčev jubilej. — Prigodom jubileja pozna-
tog hrvatskog maestra i skladatelja gosp. Iv. pl.
Zajca, bilo je nekakve utakmiće izmed ,Kola*“ i
drugih pjevačkih društava, koji su se inadili koji
će bolje i dostojnije proslaviti svečara, pak su se
malo i zavadili. Zato su nekako ispale dvije pro-
slave, jedna u kazalištu kojoj su sučestvovala pjev.
društva i druga u glazbenom zavodu, gdje je sau-
čestvovalo i ,Kolo“. Sa svih strana Hrvatske do-
lazilo su svoćaru pokloni i čestitke, IRA

Pravaška ideja. — Pišu tam 8 pelješkog
poluostrva, da se osobito u zadnje doba onamo
veoma raširila pravaška svijest. Sve što je boljega
i neodvisnijega, da je već pristupilo u stranku
prava. Radujemo se ovim glasovima, pak naše vr-
le Rćane stavljamo za izgled drugijem krajevi-
ma naše južne Dalmacije, jerbo Rrćani nijesu
samo pravaši na riječi, nego i ma djelu. Oni ra-
de i žrtvuju se za načela stranke, pak uz to nov-
čano doprinose gdje je potreba, kao za braću
u Istri, a ne zaboravljaju ni na narodni dar prva-
ku stranke. Ovake vijesti vrlo nas vesele, jer mi
u braću na Pelješcu imamo neograničenoga pou-
zdanja. Oni nam pružaju garanciju da se je ideja
naše stranke tamo duboko ukorijenila i da je ni-
kakva oluja neće isčupati. Zato opet ponavljamo :
ugledali se u njih i drugi!

I sa otoka Korčule dobivamo dobrih glasova. Iz
Stona i okoline takogjer. Vigjeniji ljudi, koji su do
sad bili neodlučni, iza 14 Januara odlučiše i utvr-
diše se u onomu što su odavna misljeli. Tako va-
lja! Živjela ujedinjena i nezavisna Hrvatska !

Pišu nam iz Ljubinja: — 1 u nas imade
male političke borbe. Nekoliko Hrvata pozvano je
na sud radi pjevanja hrvatskih narodnih pjesama.
Srbima je slobodno pjevati srpske pjesme.

Pišu nam iz Graca: — Na 6 ov. mjeseca u-
mro je ovdje nadobudni Hrvat drnd. med. Vladi-
slav Čorić u 24. god. svoga života. Drugovi se
zauzeše za sprovod i zadušnice. Pokoj mu duši!

Korizmene poslanice. — Izmed svih korizme-
nih poslanica, što smo ih ove korizme pročitali, naj-
više nam je ugodila ona našega mecene i dobro-
tvora naroda hrvatskoga. preuzv. Josipa J. Stros-
smajera, koja se odlikuje koli uzvišenim mislima,
toli krasnim slogom. Vidi se djelo velikog genija.
U svojoj poslanici našao je biskup za shodno da
odbije klevete. što proti njemu siplju neki pravo-
slavni prote, da je on držao u Rimu nekakav raz-
vratan govor proti katoličkoj crkvi. I ako nije bi-
la nikakva potreba da se on pere od toga, ipak
nam je milo da je to učinio, jer je njegova izjava
u toj stvari dokumenat dostojanstva i elegancije, s
jedne a čednosti i ljubavi s druge strane.

Nadbiskup zagrebački pisao je proti civilno-
me braku.

Čija je južna Dalmacija. — U jednom od
zadnjih brojeva mi smo ustvrdili da je južna Dal-
macija hrvatska a ne ni srpska ni talijanaška ,već
i zato što imade 26 hrvatskih a samo 7 srpskih
općina. Kako općine bira narod po tako širokom
izbornom pravu, da bi se mogao nazvati plebisci-
tom, to smo cijenili da na temelju ove činjenice
imamo pravo ustvrditi, da je južna Dalmacija hr-
vatska zemlja.

Ali, ne bi niko vjerovao, našao se jedan
Srbin u jednom hrvatožderskom listu, koji se naru-
gao našoj tvrdnji da je južna Dalmaciiv i zato
hrvatska što su hrvatska njezina općinska pre-
stavništva!! Kad dotičnom gospodinu to izazivlje
smijeh, molili bi ga da svoju sliku pošalje Lom-
brosu na proučavanje.

Gradska Kronika.

Lične vijesti. — U gradu je bio. ovih dana
dr. Lazo Tomanović urednik ,Glasa Crnogorca.“
Prekojuče je stignuo kot. poglavar Korčulanski
gosp. Jarabek.

Imenovanje. — Gosp. Josip Bellan bio je i-
menovan višim mjernikom u činu IX. razreda. Če-
stitamo !

Zadušnice. — Za godišnjicu smrti našega do-
broga i nezaboravnoga biskupa dn. Mata Vodopića
obdržale su se u četvrtak u Gospi svečane zadušnice.

Za Društvo sv. Čirila i Metoda. — Primili
smo iz Kune na Pelješen 35 kruna sakupljenih za
rečeno društvo prigodom vjenčanja gosp. Ivana
Harlovića iz Zakotorca sa krasnom gospogjicom
Anom Radoš iz Košarnjega Dola.

Jame s M0, srede. Sa Mi
prirediti u teatru malu akademiju na korist mje-