da se nagje.. Neki drže da je ma koji način bez traga sebi svršio život, dok drugi, da je jednom u Krfu sa broda bio pobjego i nakon nekoliko o- pet se vratio pak će i sad. Svak kaže svoju, ali fakt ostaje, danjega nema ! Trgovina vinom nešto se makla, i prilična je cijena. Braća Pigassi iz Rieke, kako prošlih, tako i ove godine kupili su na našem poluotoku, osobito u Kunskoj općini, priličnu množinu crnog i bijelog vina. — Želili bi da ova poštena tvrdka bude se i u buduće navraćala! Ove godine zado- cnilo se radnjom u polju, pošto je zima rgjava da taku starci ne pamte. — Duhan se posio na više mjesta, ove godine samo za pokušaj. Do vigjenja! Novi (Kaštela), polovicom Marta. Velezaslužni gospodine Uredniče, budite ja- ko dobri; te uvrstite u Vaš cienjeni list, ovo na- še očitovanje. Ovijeh dana primili smo od jednog uglednog Dubrovčana sljedeći upit: ,Što hoće rijeti da u ovdješnjem ,Dubrovniku“ učestali dopisi, ko da su Kaštela Srbija?!!!“ Odgovaramo uglednom Du- brovčaninu, i svim svjesnim Dubrovčanom, koji či- taju te dopise, da ta ,srpska bujna ideja“ u Ka- štelim, stoji samo u glavi g. Valentije Cipika, i to od početka ovoga decenija. Do tada bio rečeni Vale oduševljeni ,stek- | liš“ dakle se iztićao kao Hrvat-čistog pravca, ali kad kao Hrvat nema onoga: ,Evviva la Spagna ; dove si magna ;“ mišljaše naš Nestor Vale. I dojde mu na um prio- brazit Kaštela. Aja bijedui Vale, čorav ti poso! E pa što ću učiniti ja sam? mišljaše naš žu- to-brada, treba još pomočnik.., treba da i naše krasotice budu prave srpkinje. Ali se ljuto preva- ri, jer naše krasotice ni da čuju o toj srpskoj ideji. U utorak pokladnji izašla naša mladež ple- sat četvrku na Brcu (trgu) ali naše krasotice o- kitile bujne grudi sa hrvatskim vrpcam. To jako uznemirilo gospoju glavara Bečkog kolodvora, par- don, ,Svetmikule“ te u velikoj uzrujanosti govo- rila, da su sve djevojke od ,Hrvatske Čitaonice“ vlajine. Ne možemo se sjetit. gdje.je čula takove fine izraze. Savjetujemo g. Valu da i u , Nalončari- ci“ upotrebljava ormar kao i na štaciji, i da mete u svojoj kući, i neka svojim djelima steče ugled i poštovanje u puku, kako su stekli oni zaslužni muževi koji su mu trun u oku! Pogled po svijetu. Položuj u Austriji. — U Austriji je na oko sve mirno, a kad tamo ispod vode spravlja se ve- lih iznenagjenja. Ponajprije je po srijedi kršćansko- socijalna stvar, Antisemite i kršćani socijaliste pod vodstvom kneza Lichtensteina toliko su se osilili, da se viša crkvena hierarhija, koja danas drži s vladom, veoma zabrinuli. Nekoliko biskupa, na če- lu im kardinal Schonborn, borave u Rimu i savje- tuju.se s sv. Ocem o stanovištu, ito bi ga napra- ma ovoj stranci imali zauzeti. S druge strane knez Lichtenstein zamolio je Sv. Stolicu za apoštoski bla- gosov radu svoje stranke. Novine pišu da sv. otac ne odobrava neke pretjeranosti antisemitizma, jer crkva katolička ne može činiti razlike u raci, a da kar- dinal Rampolla više je sklon kršćanima-socijalistima, koji stoje na kršćanskim načelima i traže zaštite za maloga trgovca i obrtnika. Još pišu novine da _je pa- pa tako ukorio Rampollu, da je ovaj legao u kre- vet. Koliko je sve ovo istina teško je znati. Biće dosta izmišljotine, nego glavna stvar tačna je, a to da se danas o tom raspravlja u Rimu i da se za stvar osobito zauzimlju bečki viši krugovi. Papa je, pisu, ao dva učena svećenika, kojim je dao sova a izrade encikliku Novarum Rerum, koja-će se ob ovome baviti. On će je onda pre- gledat i popraviti; pak će izaći na vidjelo ovoga ljeta i tad ćemo čuti zadnju riječ, Ovo bi bila politično-vjerska, ali ima i stari politično-narodni spor, koji je mnogo zamtšeniji. Tu je glavni čvor celjska gininazija, koja je uzdr- mala položaj cijelog ministarstva a osobito nekih ministara, O celjskoj gimaziji nije se još ništa od- jučilo, a Bog zna i kad će, jer bi vrlo lako mogli nastati kriza. Nijemci liberalci neće da - od wvoga uopravednoga gospostva u jušaoj onda treba okrenut kabanicu, ; a Slovenci traže u celjskoj gimnaziji nešto što im po pravu spada. Iza toga imamo i izbornu refor- mu, koja se ne miče naprijed. Pododbori nešto ra- de, ali konkretna nema još ništa vidjet. Sve je ne- zadovoljno osvem Poljaka, koji ne žele drugo ne- go da se uzdrži status quo, iz koga oni najviše crpe. Prošlog četvrtka bila je velika sjednica mini- | starstva kojoj je predsijedao kralj glavom. To bi- | va u vrlo važnim momentima. Neke novine javlja- ju da je on izrazio svoje negodovanje radi oteza- nja izborne preinake, buduć da radnički pokret ra- ste. Ali te vijesti mogu biti i neosnovane. Sada se radi o velikoj poreznoj preinaci, ko- ja ide za tim da se malim poreznicima oblakša po- rez. U dotičnim raspravama učestvovao jei zastu- pnik dr. Laginja, koji je najprije izjavio svoje dr- žavopravno stanovište, pak je govorio 0 zakonu o- nom ozbiljnošću i objektivnošću, kojom se uvijek odlikovao ovaj zaslužni i uvaženi naš rodoljub. 1 — U Ugarskoj rasplamtala se velika borba izmed frakcija negdašnje neodvisne narodne stran- ' ke. Košut se pridružio Justh-ovoj stranci radi če- ga oni drugi na nj žestoko navaljuju. Vlada ma- gjarska nalazi se u velikom škripcu, jer u ugar- skim stvarima bez hrvatskih magjaronskih zastu- pnika imade veoma malu većinu. — U ltaliji Rudini nastoji kako bi sastavio jednu kompaktnu i jednodušnu opoziciju proti da- našnjoj vladi. Ta opozicija viče na Crispia pogla- vito za to, što je on u više prigoda povrijedio za- kon. Budući talijanski izbori biće ovoga ljeta, ali kada još se ne zna. — Knez Lobanov imenovan je nasljednikom pok. Giersa. On je dosada bio ruski poklisar u Be ču. Njemačke novine raduju se ovom imenovanju, mogjutim austrijski slavenski listovi ističu da za svoga 13-godišnjega boravka u austrijskoj prije- stolnici nije se nimalo bavio slavenskim stvarima. Car Vilim želio je na svaki način, da ga ima kao ruskog poslanika u Berlinu. — Brzojavi javljaju da se izimegju Kine iJa- pana vode pregovori za mir, koji će uroditi do- brim plodom. Tim bi ratovanje bilo obustavljeno. — Umro je veliki talijanski historičar Ceza- re Canta u devedesetoj godini svoga života. Domaće vijesti. Nova hrvatska pobjeda. — Pri općinskim iz- borima u Volovsko-Obatiji hrvatska je stranka sjaj- no pobijedila talijanaše. Iz posestrime Istre stižu nam samo dobri glasovi. Hrvatski narod biće za- hvalan onim odličnim sinovima, koji se tamo bo- re za opću stvar. Živjeli Istrani! Društvo za Dalmaciju. — ,Nar. Listu“ pi- šu iz Beča da se je na 3 ov. mj. zakonito ustro- jilo ,društvo za promicanje narodno gospodarskih interesa kraljevine Dalmacije“. Dalmacija je bila dosta dobro zastupana. Obavljen je izbor središ- njeg odbora, koji sastoji od 25 članova što iz Be- ča što iz Dalmacije. Skupština je na to uoblastila grofa Haraha, da zamoli Nj. Visost nadvojvodu Frana Ferdinanda od Este za pokroviteljstvo dru- štva. Za tim je središnji odbor izabrao za presje- dnika. grofa I. Haraha, za prvog potpresiednika kneza E. Windischgriitza, a za drugoga d.ra Gaja Bulata. Iza toga birano je sedam pododbora, od kojih je svakomu dat svoj referat. U sjednici na 10 ov, mj. bavilo se društvo o raznim potrebama Dalmacije. Zastupnik Biankini zagovarao je da se društvo zauzme, da se što prije izgradi željeznica Knin-Novi. $ Bolest dra. Antuna Starčevića. — Zagreba- čka ,Hrvatska“ javlja da je bolest dr. Starčevića krenula na bolje, to da započinje oporavljenje. Zajčev jubilej. — Prigodom jubileja pozna- tog hrvatskog maestra i skladatelja gosp. Iv. pl. Zajca, bilo je nekakve utakmiće izmed ,Kola*“ i drugih pjevačkih društava, koji su se inadili koji će bolje i dostojnije proslaviti svečara, pak su se malo i zavadili. Zato su nekako ispale dvije pro- slave, jedna u kazalištu kojoj su sučestvovala pjev. društva i druga u glazbenom zavodu, gdje je sau- čestvovalo i ,Kolo“. Sa svih strana Hrvatske do- lazilo su svoćaru pokloni i čestitke, IRA Pravaška ideja. — Pišu tam 8 pelješkog poluostrva, da se osobito u zadnje doba onamo veoma raširila pravaška svijest. Sve što je boljega i neodvisnijega, da je već pristupilo u stranku prava. Radujemo se ovim glasovima, pak naše vr- le Rćane stavljamo za izgled drugijem krajevi- ma naše južne Dalmacije, jerbo Rrćani nijesu samo pravaši na riječi, nego i ma djelu. Oni ra- de i žrtvuju se za načela stranke, pak uz to nov- čano doprinose gdje je potreba, kao za braću u Istri, a ne zaboravljaju ni na narodni dar prva- ku stranke. Ovake vijesti vrlo nas vesele, jer mi u braću na Pelješcu imamo neograničenoga pou- zdanja. Oni nam pružaju garanciju da se je ideja naše stranke tamo duboko ukorijenila i da je ni- kakva oluja neće isčupati. Zato opet ponavljamo : ugledali se u njih i drugi! I sa otoka Korčule dobivamo dobrih glasova. Iz Stona i okoline takogjer. Vigjeniji ljudi, koji su do sad bili neodlučni, iza 14 Januara odlučiše i utvr- diše se u onomu što su odavna misljeli. Tako va- lja! Živjela ujedinjena i nezavisna Hrvatska ! Pišu nam iz Ljubinja: — 1 u nas imade male političke borbe. Nekoliko Hrvata pozvano je na sud radi pjevanja hrvatskih narodnih pjesama. Srbima je slobodno pjevati srpske pjesme. Pišu nam iz Graca: — Na 6 ov. mjeseca u- mro je ovdje nadobudni Hrvat drnd. med. Vladi- slav Čorić u 24. god. svoga života. Drugovi se zauzeše za sprovod i zadušnice. Pokoj mu duši! Korizmene poslanice. — Izmed svih korizme- nih poslanica, što smo ih ove korizme pročitali, naj- više nam je ugodila ona našega mecene i dobro- tvora naroda hrvatskoga. preuzv. Josipa J. Stros- smajera, koja se odlikuje koli uzvišenim mislima, toli krasnim slogom. Vidi se djelo velikog genija. U svojoj poslanici našao je biskup za shodno da odbije klevete. što proti njemu siplju neki pravo- slavni prote, da je on držao u Rimu nekakav raz- vratan govor proti katoličkoj crkvi. I ako nije bi- la nikakva potreba da se on pere od toga, ipak nam je milo da je to učinio, jer je njegova izjava u toj stvari dokumenat dostojanstva i elegancije, s jedne a čednosti i ljubavi s druge strane. Nadbiskup zagrebački pisao je proti civilno- me braku. Čija je južna Dalmacija. — U jednom od zadnjih brojeva mi smo ustvrdili da je južna Dal- macija hrvatska a ne ni srpska ni talijanaška ,već i zato što imade 26 hrvatskih a samo 7 srpskih općina. Kako općine bira narod po tako širokom izbornom pravu, da bi se mogao nazvati plebisci- tom, to smo cijenili da na temelju ove činjenice imamo pravo ustvrditi, da je južna Dalmacija hr- vatska zemlja. Ali, ne bi niko vjerovao, našao se jedan Srbin u jednom hrvatožderskom listu, koji se naru- gao našoj tvrdnji da je južna Dalmaciiv i zato hrvatska što su hrvatska njezina općinska pre- stavništva!! Kad dotičnom gospodinu to izazivlje smijeh, molili bi ga da svoju sliku pošalje Lom- brosu na proučavanje. Gradska Kronika. Lične vijesti. — U gradu je bio. ovih dana dr. Lazo Tomanović urednik ,Glasa Crnogorca.“ Prekojuče je stignuo kot. poglavar Korčulanski gosp. Jarabek. Imenovanje. — Gosp. Josip Bellan bio je i- menovan višim mjernikom u činu IX. razreda. Če- stitamo ! Zadušnice. — Za godišnjicu smrti našega do- broga i nezaboravnoga biskupa dn. Mata Vodopića obdržale su se u četvrtak u Gospi svečane zadušnice. Za Društvo sv. Čirila i Metoda. — Primili smo iz Kune na Pelješen 35 kruna sakupljenih za rečeno društvo prigodom vjenčanja gosp. Ivana Harlovića iz Zakotorca sa krasnom gospogjicom Anom Radoš iz Košarnjega Dola. Jame s M0, srede. Sa Mi prirediti u teatru malu akademiju na korist mje-