že — itaribus + Uwivorsitatom \ilius Regni nostri concer- neutibus firmantur.“ Kada dakle vojska svega kra- povelju Viadislavovu g. 1495, kojom uregjuje grb Neki. Neću, ami reći, da_ju niste čitali, prem- da Ya&č_pisarfje to pokazuje. U samoj toj povelji pripovijeda se, da su. stupili u Budim pred kralja tri hrvatska plemića u ime sveukupnoga plemstva. Imala je naša kraljevina Slavonija — veli kralj — tarine u grbu ječnu/kunu i tim grbom služi- o sada. Taj grb: veli da je od starine. rom grbu Slavonije nagjen je trag još u , U djela Pray Syntagma tab. VII. fig. , 1264 ima Stjepan vojvoda Slavonije na 'kraj njega je trouglasti štit, na kojem se nalazi kuna na plavom polju. Sada evo mole izaslanici plemstva hrvatsko- ga da se grb ponove (renovari). Ovdje nrenovari“ ne može značiti iznova potvrditi, jer u sredovječ- nom diplomatskom jeziku bila bi za to stalna riječ: confirmare. Ovdje ,renovari“ znamenuje : .mijenjati,.--promijeniti - (Klotz. - Lexicon .latinum). Kralj bi im imao dati u njihov grb elemente bo- ja, kojih do sada nije bilo u grbu. Kralj im daje grb novi, u koji dolazi nove boje. Na trokutnom štitu teku poprijeko dvije rijeke, spomenute prije Sava i Drava, a izmed njih je sasvim crveno po- lje, na kojem trči kuna, što je bila u grbu njiho- vu od starine u naravnoj boji, dva polja izvan o- vih dviju rijeka imadu plavu nebesku boju, a na gornjem je polju zvijezda radi hrabrosti u boju, daje im u znak zvijezdu Marta. Pogledajte sada na ovaj štit ili grb kako se vulgarno kaže. Boje su poredane i odozgo dolje i opet odozgo gore u redu: plava, bijela i crvena. Odakle su uzete nove boje: bijela i crvena ? Upravo sa štita staroga kraljevine Hrvatske, samo što su se kocke protegle u dugoljasta polja, ali to heral- dički u bitnost ne mijenja, jer su i kocke samo boje polja.“ Evo ovako je postao hrvatski grb. Samo se po sebi razumijeva, veli g. T. S., da boje sa grba kraljestva spadaju i na zastavu kraljestva, pa se to i naročito u povelji kaže, da ove imaju služiti i za zastavu: , His armis — veli kralj — in Ban- deriis et aliis quibus vis rebuset ezsercitiis mili- ljestva polazi u boj ili u poslovima vojnim, tiču- ćim se svega kraljestva, ima biti zastava s ovim bojama. Sada nastaje najglavnije pitanje u cijeloj o- voj stvari: da li Hrvati iz Hrvatske i iz Slavoni- je smatrahu ove ujedinjene boje za svoju pravu državnu zastavu ? Dali su smatrali ove ujedinjene boje za svoju zastavu bez ikakve razlike? Na ova pitanja odgovara g. T. S. nebrojenim dokumenti - ma iz 15. 16. 17. i 18 vijeka, pak zaključuje: , Ba- ni hrvatski nose naslov: banus Croatiae, Dalma- tiae, Slavoniae. Imali su tek onda vlast izdavati zapovijedi, kad su pred sveukupnim saborom pri- segli na zastavu. Oni su prisizali, da će čuvati prava kraljestva i braniti ga od neprijatelja. Sje- dinjene boje zastave sabora morale su biti i za- stave banske, jer je ban saboru prisizao. Ban sam u svom naslovu pokazuje, da nosi zastavu Croa- tiae, Dalmatiae, Slavoniae, dakle zastavu države naroda hrvatskoga. To se tako samo od sebe ra- zumijeva, da bana prisižućega pred saborom — a onda je bio i sabor jedan dio vojske kraljestva — veže jedna zastava, a da ban i sabor na jednu istu zastavu prisižu. ,Po svemu ovomu, koliko se može reći u jednom članku novina, biti će svakomu jasno da nije ova zastava plavo-bijelo-crvena tek od Jugo- (bio ovaj ko mu drago. Hrvatska zastava jest pra- vo ove zenilje i mi moramo nastojati da se to pravo dostojno poštuje. === Zadnja naša o Politu i Miletića. Makar smo zadnji put, prenašajuć što je o Politu i Braniklijam napisala Miletićeva kći, do noge potukli sve one koji su htjeli ispravljat naš članak o srpskom rodoljubu dru. S. Miletićevu, i- pak ćemo da ,Dubrovniku“ još bolje saspemo u grlo njegovu riječ lažitorba, koju iza ovog što će- mo sad donijeti, može slobodno prišiti na svoje papirnato čelo. Zet Miletićev Jaša Tomić u bro- šuri izdanoj god. 1889 na ,Prvu reč pred sabor“ piše na strani 10 ovako: Dakle: ,, patili se, borili se rame uz rame g Miletićem, pa i slavili se.““ Ovo poslednje je istina. ono drugo stoji tek u pola, ono treće je — laž. Gospoda (Braniklije. Ur.) su se slavila, i neka im je prosto, ali se nisu patila. Nije do du- še nikakva sramota ne patiti se, ali nije lepo hvaliti se onim čega nije bilo. Ta zamislite samo: o jed- nom dru. Vučetiću govoriti, da se patio! To već prelazi svaku granicu drske izmišljotine i neistine. Sto se tiče »sdvadesetgodišnje borbe rame o rame Miletićem““ o tom bi se moglo vrlo mno- go pisati. U teku tih 20 godina, dr. Polit na pri- mer, potkopavao je godinama Miletića u ,Naro- du,“ i baš god. 1870, kad je Miletić bio osugjen i spremao se da ide u Vac, ugrabio je dr. Polit priliku, da mučki napadne, tako reći već zatvore- na čoveka, da napominje ,Kako se plemenita du- ša u neplemenitu izopači“ i da podvikne: ,& bas le tyran“ (Dole s tiraninom! V. br. 87 »Naroda“ od g. 1870). U 92 broju , Zastave“ od 1870 god. nazvan je onda dr. Polit zbog toga: ,moralni i materijalni špekulant“ što sigurno nije baš svedo- čba ,borbe rame uz rame.“ Evo ovako piše Miletićev zet. A trijezno či- tateljstvo neka prosudi, ko je i u ovome sporu ostao lažitorbom : mi, ili ,Dubrovnik ?“ ie ET II Pismo iz Zagreba. Zagreb, 15 Marta. Na 26 prošlog Februara minulo je 25 godi- na, što je veliki naš umjetnik Ivan pl. Zaje po- čeo djelovati na polju hrvatske glazbe. Njemu u čast nizale su se, kako već javih, zabave širom Hrvatske. U Zagrebu je proslava postigla svoj vr- hunac početkom Marta. Izaslanici pjevačkog save- za, a na čelu im presjednik Folnegović, pozdravi- še svečara u njegovu stanu i lijepo ga obdariše. Na banket, koji je istog dana obdržavan, sabra se po izbor inteligencija, a bila su zastupana sva u- čena društva i zavodi. Narodno kazalište, koje ne samo ne zaostaje, nego prednjači u svakoj rodo- ljubnoj zgodi, imenova Zajca začasnim članom i priredi dvije sjajue večeri, kojima je svečar sam u krasno urešenoj loži prisustvovao, a izvagjale su se uz njegovu operu ,Zrinjski“ i omanje kom- pozicije. I glazbeni je zavod proslavio svog ravna- telja dostojnom zabavom, na kojej ga je odjelni prestojnik Dr. Kršnjavi pozdravio u ime banovo i okitio mu grudi viteškim krstom za zasluge. Na milenijskoj izložbi, koju. Magjari do go- dine otvaraju, sudjelovati će žalibože i Hrvatska. Ugarski ministar trgovine naumio je u posebnom djelu predočiti razvitak narodnog gospodarstva u zadnjim decenijima, pa se je obratio i na hrvat- ske trgovačke komore, da mu pripomogou. Prva je bila zagrebačka komora, koja je taj poziv odbi- la, videći da se već sam naziv djela, koji govori isključivo o Magyarorszagu, protivi državopravno- me položaju Hrvatske. Zaključila je naprotiv, da će prirediti posebnu hrvatsku monografiju. Kad jo u to ime pozvala hrvatske družice, seujska se je komora odazvala, dok je osječka ma predlog svo- ga tajnika Srbina Plavšića odlučila izdati sama monografiju na njemačkom i hrvat- skom jeziku, a pružiti podatke za magjar- sko o, koje će Slavoniju ubrojiti u ma- gjarske županije. Eto što doživjesmo u eri sla- | vonstva ! | . Hrvatski su zastupnici i opet morali u Bu- | dimpešti podržavati svojim glasovima klimavo mi- nistarstvo Banffyjevo, tako da je naš sabdi pimih 15 dana plandovao. Kad se je početkom ove se- dmice sastao, prihvatila je većina osnovu zakona, po kojoj se osnivaju kod nutarnjeg. vladina odjela dva mjesta t. zv. banskih savjetnika sa V. čino- vnim razredom. Stranka prava je poslije govora dr. Franka odklonila osnovu, kojom se samo u- čvršćuje vladajući sistem. x. Pogled po svijetu. — U Austriji svak se zanima za novu iz- bornu reformu. Pododbor neda ništa na javu. Oba- znalo se da će se ustrojiti još dvije kurije, koje će dati 70 zastupnika. U zastupničkoj kući prigodom rasprave o po- reznoj preinaci govorio je Biankini u prilog dal- matinskih ribara, da im se oprosti porez kao i ćo- zotskim, koji im čine utakmicu. Poljaci su izjavili da će podupirati težnje Slovenaca radi celjske gimnazije. — U Španji je velika kriza, koja može ne- milo završiti. Povodom joj je to što je četa ofici- ra napala uredništva nekijeh listova, te su kriti- kovala vojsku. Gragjanstvo i vojska nalaze se sad u opreci, ministarstvo je demisioniralo i još se drugo nije sastavilo. Maršal Martinez-Campos ime- novan je kapetanom Madrida. — Našla se izgu- bljena oklopnjača Kraljica Vladarica gdje je po- tonula u oceanu. 420 mornara izgubiše život. — Rudini je držao u Palermu veliki politi- čki govor, u kome je napao na Crispijevu vladu. On će biti prvak svih opozicija u novoj izbornoj borbi, — Vojvcda cd Aoste vjenčat će se knegi- njom Helenom Orleanskom. — Velika sprava čini se za 80-godišnjicu Bi- zmarka. Ali ova svečanost nalazi takogjer mnogo oponenta. Izmegju ostalih u Reichstagu neće se mo- ći o tome ni pisnuti radi centruma. Berlin pak neće da mu poda začasno gragjanstvo. A on je stvorio i Reichstag i Njemačku! Nezahvalnosti ljudska ! + 458i Košutov Frane, koji do sada osvem + ovoga nema drugoga naslova, kandiduje za zastup- nika u jednom naknadnom izboru. Domaće vijesti. Umoljavamo p. n. gospođu predbrojni- ke, da što prije izravnaju račune s upra- vom lista. zbori u Istri. — Izbori su raspisani za 16, 20 i 21 maja. Izbori biranih birača za vanjske op- obaviće se već u prvoj polovini aprila, Borba se spravlja zamašna i žestoka, pošto će združeni Slo- venci i Hrvati postaviti kandidate u svim kota- rima. <Na gnanje vinarima! Primamo iz Trsta da je produljen rok za pošiljke na megjunarodnu iz- ložbu industrije i vina u Bordeauxu. Prestavnik odbora jest gosp. Alfons Faber u Trstu. Rekriminacije. — Onomidne neko u , Jedin- stvu“ nesmotreno bubnuo, da su pravaši krivi to- božnjem napretku talijanaša, jer otkad su oni da su počele i , Lege.“ Pisac je dobio zgodan odgo- vor u ,Hrvatskoj,“ koji dokazuje kako je nemar, neodlučnost i spavanje narodnjaka krivo, da se o- pet korov počeo hvatati. Po manje s ovakim osva- dama, gospodo oko , Jedinstva,“ jer su veoma ne- pravedne! Kotorski biskup. — U koncistoriju od utor- ka papa je prekonizovao biskupa kotorskog presvj. Uccellini i biskupa šibenskog presvj. d.ra Zannoni. Talijansko vino u Austriji. — Čitamo u ne- kim službenim novinama ovaj. brzojav: Trst, 19 Marta. Talijanska vlada odlučila je, da rad povrje- de pojedinih ustanova trgovačkog ugovora, koje:&e naročito tiču talijanskog vinskog izvoza, maprama Austro-Ugarskoj upotrebi represalije. Primamo is Rijeke : — Mnogoštovani gosp. uredniče! Molim Vas uvrstite u Vaš cijenj. list o- vu izjava: =. a