novnika i radnika na željeznici i željezničkim ra-

= peren proti meni, kao pravedni odziv na moje iza-

(dionicama. Zgrada je zamašno zasnovana, jer Ma- ! zivanje, — a me proti narodu, koji da bi tobože

gjari misle s vremenom utemeljiti uz pučku školu
i realnu gimnaziju, a tada bi u bližini i svoju po-
sebnu crkvu podigli. Tako će eto Mazjari_ postići što
su davno željeli, a teško da će se tim zadovoljiti.

U svoje vrijeme: sabirali su se po narodu
prinosi za prenos smrtnih ostanaka slavnih veli-
kaša Zrinjskog i Frankopana iz Bečkog Novog
Mjesta-u domovinu. Megjutim se nije moglo usta-
noviti pobliže, gdje počivaju njihove kosti, pa je
klub stranke prava na svome nekidašnjem sastan-
ku zaključio odustali od daljnjeg sabiranja, a sa-
kupljenu svotu od 3800 forinti po prilici darovao
je društvu Sv. Ćirila i Metoda za Istru. — O
zdravlju našeg sijedog vogje Dr. Antuna Starče-
vića nijesam javljao ništa, jer su vijesti bile ne-
stalne. Danas mogu radosno javiti, da se je, Bo-
gu hvala lijepo oporavio. X.

Naši Dopisi.

Južna Hercegovina 17 Aprila.
Velenčeni gospodine uredniče! Dozvolite u
našoj ,Crvenoj Hrvatskoj“ par redaka o našim o-
dnošajima u južnoj Hercegovini, da nam bar bude

donekle lakše, kad bratu boli i jade otkrijemo.
Znam, da svakog Hrvata veseli napredak hrvatske

idejo u Tvrtkovoj kraljevini, ali kraj svega našeg
napretka opet smo maskočeni, Evo čujte! Pjesua
oduševljuje, bodri i probugjuje mlohave duhove,
pa s toga u mnogim mjestima ustanovismo pje-
vačka društva, a uz njih i glazbu. Kod nas u Her-

cegovini imamo hrvatsku glazbu u Nostaru i Tre-
binju, glazbari su vrlo dobro izvježbani, te se ne

bi stidili ni najstarijih društava. ali eto na žalost
ne daju joj gospoda van, nego se glazba mora za-
dovoljiti, što smije udarati megju četiri zida ško-
le. Više put su Mostarci molili, da u prilikama
bar nekim smiju na trgovištu udarati, ali svaki su
put odbijeni. Trebinjci su slali već 3 puta molbu
na vladu, da smiju s glazbom vsn, sli visoka vla-
da nije nikad ni odgovorila. Pa šta će nam onda
društvo i glazba ? Mi smo dosta i čekali, ali više
ne možemo. Kod svih prosvjetljenih naroda opstoji
glazba i bez ikakove molbe idu van, a kod nas
moraju instrumenti hrgjati na čiviji u školi. Eto
nam Božić, Uskrs i ine svetkovine progjoše, a glaz-
bi ne dozvoliše da udara ni pred crkvom, pa da
li je to pravedno postupanje? Najbolje će biti, a-
ko pokupimo instrumente, pa ih spremimo konu-
god da ih pohrani i čuva u muzeju, 4 mi ćemo na
čivijama (gdje su instrumenti visjeli) nešto napisati.

A sad malo pokucajmo i na druga vrata, U
naša pjevačka društva ne smiju činovnici stupiti
(u Sarajevu smiju, a u Mostaru i Trebinju ne), a
sam ne znam zašto. Društvena je pravila vlada
odobrila, u kojim stoji, da članom može biti sva-
ki podanik austro-ugarske monarhije i okupirani-
jeh zemalja neporočna života, pa sad vas pitam,
za što činovnici ne mogi biti članovima? Ako koji
činovnik (što je rijetk«)ili učitelj posjeti pjevačko
društvo, onda jao njemu, jer eto premještenja, eto
kazne i Bog zna šta! Da li vlada korektio postu-
pa, kad zabranjuje činovnicima biti članovima pjev.
društva ? Ne, jer kad činovnici mogu biti članovi
njemačkih i magjarskih društava u Bosni i Herce-
govini, a zašto ne mogu biti članovima hrvatskog
društva? Mislim, da ovo mnogi prestojnici rade po
svojem hiru, pa bi molili visoku vladu, da bi ma-
lo bolje otvorila oči i da bi se pobrinula, da dru-
štva ne trpe zbog neke i neke gospode.

Opet molimo visoku vladu, da bi izliječili o-
vu grdnu ranu, a cijenjenim čitateljima  ,Crvene
Hrvatske“ srdačan pozdrav.

sie Dubrovnik, 18 Aprila.
Dragi Wredniče! Oprostite što Vam proti
svojoj navadi ovog puta dosagjujem. Vami će bit
poznat sablaznivi i bezbožni čin, počinjen u. Prid-
vorju dne 13 lipnja na dan sv. Antuna prošle go-
dine; zno i mulo krenut u najosjetljivija
vjerska i nar uvštva svih Konavljana.
Da se ta grdoba kako ublaži i narod još
žešće u živac krene, poteglo se, poslje u balicu i
inene; kao da sam ja tobož bio taj, te sam tilmo
bio, iznio neku, tomu pučanstvu tobož nepoznatu,
hrvatsku misao; da sam jedino ja, i to izazivno i
proti osjećaju cijelog toga pućanstva razvio tamo
luvsteku Gobojnicu, i du ije“ Cuej uapaduj bio na-

 

bio proti trobojnici, pače je i napao.

Ja se na to nisam htio pravdati, jer se ne
stidim svog hrvatskog imena; jer smatram ispod
svoga dostojanstva na takove ludorije i gnjusna
podvaljivanja odgovarati, i jer je cijela stvar pre-
dana sudu, koji se je tako zauzeo, da je, eto još
nije ni puna godina, blizu sve svjedoke saslušao;
a do koju će godinu, mislim, izaći i cijela raspra-
va, pak će se svak moć o stvari najtočnije uglaviti.

Nego što ja nisam, to su na najsvečaniji na-
čin učinili sami Konavljani. — Ja sam već od 7
tek. u Dubrovniku, a na 15 mi stiže pismo, koje
ćete imat dobrotu u cjelini tiskati; jer će mnogo
doprinjeti bistrenju pojmova, i kao u zrcalu po-
kazati da svak vidi i sudi o poštenju i značaju
neke čelj«vli.

Evo toga pisma :

»Mnogo Poštovanom

0. Šimi Mendjušiću
Franjevcu
Dubrovnik

Pridvorje, 13. IV. 95.
Dragi Oče Šime!

Dan;< na ,Gloriu“ izvismo na zvonik onu
lijepu troboinicu, za koju bijahu prinosi sakuplje-
ni po svim Konavlima. Ja Vam ne mogu nikako
da opišem kakvo veselje ovo bijaše ; zvona su zvo-
nila, topovi i puške pucale, a nebrojeni narod,
staro i mlado, muško i žensko, sakupljeno u sve-

čanom odijelu, pozdravljaše uzhitnim glasom svoju
svetinju i slavnu starinu, milu hrvat. zastavu; ni-

jesi mogao da drugo čuješ do: Živjela Hrvatska!
Kad se je čas ovoga zanosa ponešto utišao, |0-
peo se jedan mladić na uzvišeno mjesto, odakle
je žarko n riječju opisao narodu današnju sveča-
nost. Sv.šetak govora bje popraćen gromornim:
Zivjela Hrvatska,“ i pucnjavom mladosti iz puša-
ka. Ovoliko u kratko; i veoma žalim, što. Vas
amo nije bilo. Srdačno Vas pozdravlja
Vaš iskreni prijatelj . . ...... .
Evo cijele stvari, koju nerado donosim. Uz

to primite pozdrav. Vaš
O, Šimun Mendjušić.

Dubrovnik, 18 Ayprila.

(Naša pošta). Gospodine Uredniče! Imam da
se nešto potužim na naš poštarski promet, mol-
bom na nadležnu oblast, da providi. Pošta se veo-
ma sporo razdijeljuje. Otkada prispije parodrod u
Gruž, dok je dovedu u Grad, hoće se više od ure
i po. U gradu pak ostane redovito dobre 2 ure,
dok ti listovi izagju na dvor. Pitao bi zašto ima-
mo čekati skoro 4 ure od dolaska parobroda, da

| dobijemo listove? Zašto se pošta u Gružu toliko

zaustavlja? Ne bi li se to moglo malo brže ot-

premiti ? Eto onomadne jedan ponedjeljak paro-
brod je došao nešto iza osme ure, a mi u gradu

nijesmo na po ure po podne mogli da dobijemo
listove. Ovoga nema nigdje. Po svim drugim gra-
dovima, u Trstu, u Spljetu, pošta je za jedan sat
vani. Govore da u Gružu nema dovoljno činovni-
ka. Zašto ne namjeste? "U gradu ih imade 32.
Plaćamo i mi ko i drugi gradovi, pak je pravo di
smo jednako služeni.

Ni na odjelu za naputnice nema činovniki. Uvijek
se mora čekati po po ure, U subotu morali su se
neki s novcima kući povratiti, jer je jedan trgovac
donio 2000 kruna, koje je jedini tamo činovnik sam
izbrojio. Izgubio je uru, drugi su čekali — i za-
kasnili. Ono nije po nijedan način lijepo.

I još nešto. Zašto finane. ured.u Gružu ima-
de tablicu samo talijanski? Zašto nema da bude
i hrvatski natpis? Naš je jezik ovđje domaći, a
ono je tugji jezik nama nametnut. Rekoh, a do
potrebe i više. Jedan trgovac.

Pogled po_ svijetu. poe

— Ove sedmice nije bilo važnih novosti. Pre-
govori za mir izmed Kine i Japana još traju; u-
“stanak na Kubi biće brzo u ; u Italiji pripra-

/ | vljaju se na izbore; u Ugarskoj je izabran Košut
zastupnikom; u Austriji se počeše čupati koalira-

ni klerikalci i liberalci, |
« U Srbiji dogagjnla su se nečuvena nasi-

da prigodom izbora. ove
ade glasova uništeno, i 10 i bilo je mr
jeh Vlada će naravno dobiti“ većinu, sli će 3
posljedice ovoga izbora teško oćutiti u om
uarodnom i političkom životu, Velika

ragjana je zatvoreno, na hi- |

tako lako. proći. Većina naroda
s vladom, koja je sve to izvela,
ćemo i gorih doživjeti ! ui

amo pak

UD :
< J IAQGISIU
I ti

J

(v6liBo

 

Domaće vijesti. 00. >
Potres. — Na sam uskrs veliki potres  uz-
nemirio je Hrvatsku, Primorje i Kranjsku.'' Najvi-

še je pretrpjela posestrima. Ljubljana, koja je:mal
da ne porušena. Ima i ljudskih žrtava. Jadna braća!!

Narodnjaci. — Narodnjaci i vladinovci ;to su
dva jednaka pojma. Ko je narodnjak, taj je i vla-
dinovac, zajedno sa srbima i autonomašima. Eno
spljetsko Jedinstvo“ javlja, da je državni odvje-
tnik u Spljetu jednom privatnom 'prilikom izrazio
se za pravaše. ,Ova vijest tako: je grozna“; piše
rea Ž A a IDO Ši ženi "odvjetnik
činovnik. Kotarski poglavari idu po. kotarima ;i hvg-
le Klaića. Eno TRboke u DOE OROAIMA ja
pogriješila i rekla, da je ono bio Rubelli i ,Smo-
tra“ se smijala. Mi“ (/Stotri“ (kažemo pravo ime,
pak joj još velimo, da je ovaj . činovnik, osjećajem
autonomaš, nekim biračima onoga .kraja hvalio i
preporučivao narodnjake, a napadao, pravaše, Za-
što? Jerbo ih pohvališe ministar ,Plener, ministar
Bacquebem i ministar Windischgractz, jerbo. ih hya-
li ,Smotra“ — dakle vlada. bi g mozig

Ako ih ovi faktori hvale. narode, reci;.da. li
su ti ljudi na tvom. pravom stanovištu? Da su,
ovi bi se faktori proti njima borili, kao što. se bo-
re proti nama. Oni su zaboravili što su bili i za-
što su radili. Njih danas ovi faktori hvale i štite
i oni su sjegurni, da imadu dobroga pokrovitelja.

Evo u Makarskoj, narodnjaci | proti pravašu
Ljubiću misle kandidovati činovnika, čovjeka: isti-
na valjana, ali mamjestništvenoga - savjetnika:—Na-
mjestništveni savjetnik jest starješina .makarskog
kotarskog poglavara. Narodna stranka radi tako
— za sjedinjenje sa Hrvatskom !,___/_

Spljetsko , Jedinstvo“ Maša golg4ase, ko-
ji su se narucali, kad je vogja ljevice pohvalio
politiku narodujaka. ali nije miti jednom riječi po-
bilo pravaške navode. I ne, treba. Ako, je narod s
nama, š njima je neko drugi, koji kadgod vrijedi
više nego narodno : pouzdanje: - Povračaju. se vre-
mena starijeh pretura. :

Živjeli hrvatski antonomaši'!

Pišu nam iz lrpnja: — Rijetko kad da se
javimo s ovih krajeva u našem glasilu ,Crvenoj
Hrvatskoj,“ ali- sad imamo. nuždu da. Vas iskreno
zamolimo za malo dole naznačenih redaka, da bi
ste nam tiskali u Vaš cijenjeni list.. i

Od kad se i najstariji Trpanjci spominju,. di-
je se kroz Veliku Sedmicu vidjela prepuna naša
erkva naroda što ove godine. Naš obljubjeni žu-
pnik Don Jozo Boglić mnogo učen; svojim dubo-
koućenim ljeporiečiom kroz njegote propovijedi
na Cvijetnicu većer, Ponedjeljak, Utorak i Veliki
Petak, učinilo je. mnogo a na srca ovog nje-
mu vijernog puka -i/ to:u i takovoj mjeri, da su i
starci od osamdeset godina o štapu hrlili u Crkvu
da slušaju njegovu riječ, Zadovoljstvo. naroda: 0
ujemu to je neopisivo, Svemogući ga Bog uzdržao
za mnogo godina u zdravlju i kreposti u okrugu
ovog njemu vijerna puka! — _ Trpanjci.

=m=mrTTT-=rE=E=

Gradska Kronika.

“ Turiste. — U prošli petak. i subotu lili :su
u gradu bečki turiste s parobrodom _,Metkovi-
ćem.“ Izlet je poduzelo društvo Cook & C.0 u šeću.

U Zadru i u Dubrovniku, — U pri
ponedjelnik bila je u Zadru r;
grdne demonstracije proti - dalmatit
skupu. Od 9 optuženika sedam ih je'r
osugjena po 7 fior. globe svaki. + |
mi u Dubrovniku, koji smo vidjeli demonstraci
proti marći ,82“ i dotičnu kaznu, mogli bi bare
da prispodabljamo,

Prestavnici srpske općine. — Ko je ovijal
dana bio na raznim svečanostima, biće opazio tro
jicu koja su # redovito nalazila zajedno i to:
sredini bar. Frano. Goudola, s desne mu stra
umirovljeni DAPĆ Avoscani, a s lijeve Fra

 
  
 

| Bibica. Načelnik i dva općinska prisjednika, Oy

trojica prestavljahu onom prigodom srpsku ide
i slobodnu srpsku marodnu misao u Dubrovnik
koja ih.je postavila :na. čelo dubrovačke općim
Oni su tamo pil Svo; santupnici ponositog dub
vačkog s ih ao, plod dvadesetogodišnje s
ske pda nde u našem narodu. Nemamo niš
roti osobania, nego ih, ', političke“ ljudi, pres

bio cijelome :srpstva kao kampijune srpske |
|litike u Dubrovniku, srpskoj omladini na

i na. razmišljan sd :

Propovijedi. —:Na dan druge

:
1 0

| Uskrsa velč. dn. Andrija Calcagni

ER JAN
KN

TN U. g B

propovijedanje w našaj stolne
mk PAOe M a ku