Ma Br. 17. List izlazi svakom subotom, & cijena mu je unaprijed za Dubrovnik; na cijelu godinu fior. 4, na po godine fior. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cije- lu godinu fior. 4: 50, na po godine fior. 2: 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi. | šalju se Uredništva. Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da | tiskaju po pogodbi. je predbrojen i za došasto polugodište. Pomozimo braću ! Kada čitaš teške jade, te zadesiše braću Slo- vence, srce ti se cijepa. Bijela ponosna Ljubljana, kapital materijalnog i duševnog rada jednoga ple- mena, pretvorena u hrpe ruševina. Računa se da je 98 90 zgrada "oštećeno, od kojih većina nalaze se u takovu stanju, da _ih se mora porušiti. Za dva- deset hiljada ljudi ostade bez kuće i ognjišta. Šta uradi nemila trešnja ! Pa kao: da sve to nije dosta. Novine javlja- ja, da trešnja još nije prestala, nego da se po vi- še puta na dan čuje kako zemljom drma. Tako i ono što je ostalo sve će se rasklimat. Računa se, da šteta iznosi oko 5 milijuna fiorina. Mi Dubrovčani bolje nego iko drugi poznamo nemilog tog gosta. Povijest našega grada nije ne- go niz većih ili manjih trešnja. da i ne spominje- mo onu od 228 godina nazad, koja ga je bila pre- tvorila u gomilu kamenja. Čovječji um i čovjećja snaga na vjekove sabiru i grade. pa kad se prirodi prohtjede, onda se tim malo našali; zemlja uzdr- ma grudima svojim i mješte bijelih dvora i pono- snih palača — eto hrpe kamenja, a ljudi ko crvi jjepredipaklenog ruga velike naravne sile. Grozno ! Braća Slovenci. a nadasve Ljubljana nalaze se u velikoj - potrebi. Na hiljade duša ostade bez krova i bez zaslužbe. Nije šala čitav grad razoren ! Ova izreka govori više nego najkićenije pero. Mno- go se tu hoće i brzo — & nema ! Slovenci su naša braća, koja su krv naše kr- vi, pleme našega stabla. Ista nas je slavenska maj- ka rodila, zajedno dijelimo sreću i nesreću, isti su nam “ciljevi isti: dušmani. Uzorna je sloga izmegju hrvatskih i slovenačkih sinova. No da svega toga nije, zav nas dužnost ne nuka, da pritečemo u po- moć onome koji strada? Pomozimo braću!: Priložimo po našim silama za nestetnu' Ljubljanu ! Vjetnjte bratsku ljubav to zaboraviti nećemo. Molimo u to ime koli privatnike, toli naše |. općine. “Nijedna ne bi smjela izostati. Zagreb i | ostala Banovina već pohrliše u pomoć, premda se i oni nalaze'u jadnom stanju. Što je Ljubljani po- tres, to je Posavini bila voda. Ali pri teškoj ne- sreći brata, svoju zaboraviše i svak se maša žepa. Ugledajmo se u njih! Spljet je već svoju u- činio. Red je na druge. Pomozimo braću! Srbija iza: minulih izbora. Obavili. su se: izbori za srpsku skupštinu. Srpska štampa navijestila je ma sve četiri strane svijeta, kako će sada u Srbiji da nastane nova era, era sloge i inapretka. Srbi se: nadaju da će ovo novo stanje. preporoditi srpski narod i da će im služiti za :'saniranje: njihovih jadnih domaćih od- | nOŠAJAč +66 u (u Daj Bože! Mi bismo prvi rada, da se Srbija pomogne; da +bude jaka, sretna i uregjena,. samo da ne: ostane naš krvni dušmanin. : Tada 'bismo i mi amo malo odahnuli, jerbo + kako smo više puta napisali — da su Srbi. — ono što nijesu, ne bi se kod nas neki bili ovoliko usudili. Ali kad daa GiP0Wtoraino i politički .pro- pane, kad postane nesposoban, da upravlja sami- jem sobom 6 onda gu nikakav lijek ne pomaše, je ljuto prevario. On je Rukopisi se ne vraćaju. Ko je u Srbiji napravljao novi ustav, taj se smatrao Šumadiju za Svajcarsku ili Francesku, a Srbe za Franceze. Do- kazalo se tijekom četiri godine, da Srbi nijesu umjeli okoristit se širokom ustavnom slobodom, koja im je darovana. Oni su tu slobodu upo- trebili proti svome narodu i državnim interesi- ma; oni su se klali za masnija mjesta; državnici radili su što su god htjeli; novaca nestalo, pa se niko nije plaćao, osvem onih koji su radili proti Hr- vatima. Stranke se razbujaše. Svak je činio što mu je bilo drago, naravno u osobne i stranačke svr- he. Dogagjalo se stvari, kojih svjetska povijest još nije zabilježila. Da napomenemo jedan slučaj : U Srbiji bio je taki zakon, da onaj koji nije plai+ svoj porez nema pravo glasa. Kad su god. 1892 srušili. radikale, dokazalo se, da čitave općine, gdje su bili maprednjaci u većini, nijesu više go- dina platili poreza jerbo radikalna vlada htjela im je na taj način uništiti pravo glasovanja! Ovako se vladalo u Srbiji. Milan seje vratio i obustavio ustav. Ima evo 10 mjeseca da se u Srbiji vlada apsolutistički, da je tamo iznimno stanje. Ministar presjednik Ni- kola Hristić čvrstom rukom ugušio je ovaki ot- por. Sada se obaviše izbori za skupštinu, ali ne više po ustavu od god. 1889, nego po starom koji je bio skalupljen god. 1869. Zastupnika biće 240, od kojih 180 bira narod, a 60 imenuje kralj. Ima tu još nešto i gorega. Po starom izbor- nom redu, koji se sada provagjao, gotovo cijela akademska inteligencija isključena je od izbornog prava. Liječnici, advokati itd., ne mogu biti iza- brani, pa mi sami pensionirani činovnici. Hristić je ovime udario liberalce i radikalce, jerbo tako njihovi prvi ljudi nijesu mogli da kandiduju. 1 po- povima, koji u Srbiji raspolažu s narodom, zapri- ječeno je pasivno pravo biranja! Ova mjera vrijedi i za naprednjačke kandi- date. Ali nemojmo zaboraviti, da kralj ima na raspoloženje 60 mjesta. Tim putem došli su u sa- bor svi ovi naprednjaci, kojim/ je po zvanju bio zaprijećen narodni mandat. I doista najnovije vi- jesti javljaju, da je kralj imenovao sve naprednja- ke, jedno desetak liberala i neutralaca i samoga jednoga radikala. Dodajte k tome neobični pritisak. sa strane vlade na sve njoj podregjene ljudi. Radikalci i li- beralci, uvigjajuć da bi na taj način služili samo estafažom naprednjačima, odlučiše da neće sudje- lovati izborima. Tako naprednjaci nijesu ni imali protukandidata osvem u Novoj: Sebiji (Nišu, Vra- nji itd.) gdje su liberalei u ogromnoj. većini, pak nijesu poslušali: zaključke stranke nego su glaso- vali, misleći tako iskazati odanost kralju. . / . Izbori su na taj način prošli jeno. Naravno kad nije: bilo:borbe. Samo na: nekim mjestima bi- lo je: malo nereda, no to je ništa. Naprednjaci su pokupili gotovo sve mandate. Od 240 zastupnika nema nego 30 liberala, 4-5 radikala a ostalo sve | Garašaninovi pristaše, Ministarstvo je dobilo većinu. , E, al sada dolazi najgore. Naprednjaci nema- ju oslona u naroda. Naprednjačka stranka nije na- rodna stranka nego je: nekakya klika vigjenijeh i imućnijih. Srba. Narod je vas s radikalima ili s li- beralima. Naprednjaci su skutonoše. Milanovi, ko« ga svak zna, oni su pripravili Srbiji Slivpicu; oni bijahu početkom uješina polidsko-morlaoqe, ki bag (04 onođnt s7320q? Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Orvene Hrvatske“ u Dubrovniku & dopis Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta ' i b Đulicas Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo nij uprava+> što su radikali financijalnoga rasula. U. politici na, prednjaci su veliki pristaše Nijemaca; i Magjara, pak su za to da se iz Srbije istisne svaki slaven- ski, a uvede austrijski i njemački upliv., No imadu i dobrih strana .a to je: da su. vrlo lojalni, što se o radikalima ne može reći, i da. nijesu onaki, me- galomani i šoviniste ko što. su oni. | Ali kako rekosmo oni nemaju za sobom: naz roda. Narod je uskipio:na njih.i na ovake izbore, Govori se da je sva ova igra: samo zato udešena, da kralju Milanu votira masnu godisnja apanažu, 'To.će biti sav zadatak buduće. srpske skupštine, koja će se sastati u Nišu, osvem što će da poša- lje delegaciju, koja će dovesti kraljicu-mater u Sr- Liu, iz koje su je prije četiri godine onako sra- motno išćerali. S druge strane skupština ovako bi- rana raspaliće strasti, oslabiće i onako slabo dina- stično čuvstvo naprama Obrenovićima, pak će.za malo vremena. Srbija. postati. poprištem ;movih, ne+ reda i nemira a sve radi toga što. su; joj, nametnu- | li vladu koja stoji u protuslovju sa većinom naroda, Neki. se boje da. će doći..do novoga Zaječa, va 2 Vrlo lako. Pašić i drugovi neće Milanu opro, stiti ovaj udarac. Sa svim promjenama Srbija. upa« da sve u gore stanje, pak dvojimo ima li više ko- ga, koji se još nije uvjerio, da. Srbija nije :dorasla onoj zadaći, koju joj Srbi namjenjuju, da ona nije niti će ikada biti — balkanski Pijemont. Ko nam ne vjeruje eno.mu svakdašnjih; do- kaza, koji vele da ouaj jadui narod politički. i sva- kako zaostaje i da je nama tražiti spasa jedino .u ujedinjenju i samostalnosti našega naroda na te- melju hrvatskoga prava i narodnog načela.,sa. sre+ dištem u Zagrebu. Svaki drugi program za: nas je utopijom. ; ; bor ===> Da se razamijemo. “< 2 Visoka ličnost putuje po. Dalmaciji. Nije nar mjestnik ipo nasli vu. | ali, jest: po faktim;, Obilazi škakljive predjele. posjećuje. škole. crkve župne stanove, prigleda yute, pita za potrebe sdnosnaga kraja. bjudi se nekako čudno pogledaju, al onih sokoli: , Kažite, kažite, slabodno, sve što, vani str ži; vlada će stalno učiniti“, — Mnogijem sena ove rijeći razveže jezik. “| i rosčindoq io Vrlo lijepo ! Kad se vladin čovjek, koji; wer ču dosta. može, ovako - izlaže, :anfk: je: da. bi obe- ćanja mogla i plodom uroditi. Milo nam: joogle- dati kako se vlada nešto prennla; pak nam. daje razumjeti, da_će se štogod: početi | Za Dalmaciju, Je li to iz vlastite inicijative? Ili su iz Beča, dobi: . li ovijčh: dana, ko što kogod hoće, krupnijeh nota? Ovo zadnje vjerojatnije je, ali, kako mu drago, evo vidimo svu dobru) volju naše; očinske; a. gdje je dobre volje. tu hi: mdgloda bude ii uspjebav. vić 11 Nego nije Jii avasneka; opća qozornost, ko- jom se piti putovanje rečene : ličnosti, najboljim dokazom, (da &mo zeniljomi iznimaka 2 U,:nas, se. či ii neko čudo, 'kad se vlada krene da ispituje ;po+ trebe pojedinijeh mjesta, pak ge narod izgleda i ne vjeruje svojim očima. Sve mu se' pričinja da ova velika ljubav na dobro:me. slukti;:'a; ima. mekijeh koji govore, da sve te:onije ništa drugo nego fini manevar u: izbore svrhe; + (ok, 4 glsbosu did Ko to zna? Samo:se. sumnje. Lijepo: je de da pitaju potreba narodnje daka val plaćama.