4 MRDUAČINAEREAN AE iz;
3 GR Ra ii
HRD EE ESSEN
Br. 19.
List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijelu
godinu fior. 4, na po godine fior. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cije-
lu godinu fior. 4: 50, na po godine fior. 2: 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi-
U DUBROVNIKU 11. Maja 1895.
šalju se Uredništvu.
Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da | tiskaju po pogodbi. uo i
| Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava,
je predbrojen i za došasto polugodište.
Čudan narod... čudni ljudi!
(Nakon izbora u Srbiji) *).
Kako je bilo predvidjeti, dovršili su potpu-
nom pobjedom vlade, jer u Srbiji uvijek je tako
bilo, da je na svima izborima vlada imala većinu.
Kada su pali naprednjaci svi se Srbi poradikalili,
za liberale i naprednjake se nije ni znalo. A kad
regenstvo Ristića zbacilo s vlade radikale na pr-
vim izborima oteše većinu liberali, jer vlada tako
htjela. Na posljetku kad je dne 3 Aprila 1893 mla-
di kralj Aleksandar otjerao liberale, po vladinoj
želji dobili su radikali — kao što su sada dobili
de facto naprednjaci po zapovijesti ministra Hri-
stića, poznata pod imenom kaprala. Sve ove vrlo
dobro poznate stvari ne znače ništa drugo, nego
da u Srbiji nema političkog poštenja uopće i da
se auktoritet svih vlada vuče po groznome blatu
nasilja; jer ne stoji samo to, da svaka vlada u
Srbiji čini sva bezakonja da se održi, ali je i sam
narod izgubio politički karakter, kao kada n. pr.
svaki put kad s vlade padue jedna stranka, n. pr.
radikalna i redna, srpski su listovi puni
i prepuni o" urnih izjava obično ovog sa-
držaja : ak pala u. pr. radikalna vlada, onda
brzo na hiljade radikala izjavljuju da ,iz patrijo-
tizma“ prelaze u onu stranku, koja će je zamije-
niti. Takovih stvari i ovakovih gadnih izjava po-
litičkih skakavaca ne vidi se u nijeduoj zemlji, ni-
ti kod ijednog naroda. Jer je kod njih uopće ovla-
dao egoizam a rodoljublje im samo u djetinjastom
razmećanju pustih fraza, veoma lako mijenjaju
stranke i svakoj se vladi klanjaju samo da bi po-
stigli lične svrhe. S jedne strane to, a s druge vla-
dina nasilja — pa je vrlo lako shvatiti uzrok za
što u Srbiji svaka vlada pobjegjuje. Na ovim po-
sljednjuu izborima Hristićevo je ministarstvo dobi-
lo većinu, tim prije što opozicije nijesu učestvo-
vale složno proti njemu. Prvaci radikala i libera-
li poznadu kaprala Hristića. S njime se nije šaliti,
jer on je uvijek spreman da vješa i zatvara, te su
odlučili da njihovi pristaše ovog puta ne glasuju.
Radikali su poslušali, dočim su se liberali rascije-
pali na dvoje. Jedno krilo držalo se abstinencije
drugo je učestvovalo izborima i dogodilo se buš
onako, kako je htjeo Hristić. Ovaj čovjek, ili bo-
lje ,zlodubh“ Srbije uema svoje stranke i ne zna
se da je ijednoj stranci ikada pripadao. Ako se
uvijek približao više naprednjacima to je s toga
što je ,kapral Nikola“ pravi Austrijanac, a zna se
da napredna stranka u Srbiji zastupa austrofilsku
politiku. Hristić raspisao izbore, ne imajući ni je-
dne stranke, da se na nju otvoreno pouzda, nara-
vno pripravio se svim državnim aparatom proti o-
pozicijama. Htjeo je on po što po to, da pobjedi ;
a opozicije predvigjajući što ih čeka, da se one
ne mogu boriti proti ,kapralu“ bez stranaka, od-
lučiše ne glasati. Sad je opet Hristiću bilo zlo, jer
kad na izborima ne bi učestvovala ni jedna stran-
ka proti vladi, sama vladina pobjeda u, očima Evro-
po i (što je za Srbe najvažnije) u očima evropskih
banak4, ne bi imala nikakve važnosti, Pošlo mu je
za rukom da pokuša sreću i liberale razdvoji, ta-
ko da ih je dobar dio došao na biralište, a on nji-
ma drage volje dozvolio nekoliko zastupnika ona-
ko tek, da bankirima baci praha u oči. Nego u
+) Dopis prijatelju našega lita. Ur
svima ovim političkim prljavštinama u Biogradu
se dogodilo najgore. Hristić bez stranke, koji oči-
to pomaže naprednjake, u srpskoj prijestonici po-
svadio se radi kandidata s istim naprednjacima,
te je on u ime vlade postavio dva kandidata, a
naprednjaci dva i — vlada je pobjedila!
Mislimo da većeg političkog nemorala ne
može čovjek zamisliti. U Srbiji tri su stranke, a
napredna najslabija. Hristićeto ministarstvo ne
pripada ni jednoj, a proti radikalima i liberalima
bori se na smrt i život. Pa ipak ove dvije jake
stranke ne usugjuju se njemu samu i osamljenu
izaći na megdan, jer je on danas na vladi, jer on
drma žandarima i policijom i drži ključe od tam-
nica. U Biogradu pak, koji je 1890 god. dočekao
da su svi gragjani naprednjake. kamenjem tukli, je-
dini naprednjaci kandiduju i Hristić takogjer po-
bjegjuje! —
Poslije izbora sazvana je skupština i to gdje?
Ne u srpskoj prijestonici u Biogradu, nego čak
daleko u Nišu. Nije ovo prvi put da Srbi u Nišu
saborišu. Kralj Milan uvijek je tamo sazivao skup-
štinu, kadgod je htio da ma (Što uradi proti volji
naroda. U Nisu nema gjaka, Niš nije na granici,
kao Biograd, da može svak doći; U Nišu;;mema
stranih poslavika a obićno prije, pa se to i sad
dogodilo, ne samo da žandari ne dadu strancima
pristupa, ali se i skupstinske sjednice drže tajnim.
Vlada tako hoće i tako valja da bude!
I ovog su se puta dakle sastali srpski po-
slanici na najnovijoj narodnoj skupštini. Koga su
oni prestavljali? Vladu! ali ta blažena Hristićeva
vlada koga prestavlja, kojoj stranci ona pripada?
Predstavlja Milana, a ne pripada nijednoj stranci
što je svakako grozni unicum, od kad u svijetu i
postoji parlamentarizam.
Sve se ovo dogodilo i dogagja, jer tako za-
povijeda Milan. Poznata je rasipnost ovoga ,juna-
ka“, Kad je položio krunu i na zadovoljstvo cije-
log naroda za dva milijona obećao, da se više u
Srbiju neće vraćati, otišao je u Pariz, gdje se is-
kartao i po pariškim bulevarima sve potrošio. O-
pet je pitao novaca i opet su mu dali; ali njemu
nikad dosta, i da se jednom za uvijek obezbjedi,
proti zadanoj riječi, vratio se u Srbiju, učinio, što
je učinio, na vladu postavio Hristića uz nalog, da
mu ovaj Hristić mora izabrati takovu skupštinu,
koja će njemu opet dati novaca i zastupati na-
prednjačku politiku tugjih interesa na Balkanu.
Nego nekako većina skupštine u Nišu ovog puta
kao da nije sklona da Milanu dariva milijone. Ve-
liki dugovi, u koje je upala ta kraljevina bit će
ih bar sada osvijestili, da Srbija nije baš pozvana
ako je izgubila ugled i materijalno propala, da je
još Milan u Parizu izigra na karte!
Što će se dalje dogoditi ne znamo, ali do-
bra biti neće, Milan, koji sve ovo radi da se no-
vaca dočepa ostao je u Srbiji, a Hristić i dalje sa
Srbijom u Aleksandrovo ime, a kako Milan hoće
zapovijeda. Sve stranke, a to je cijeli narod, ba-
čene su u čošak politički, dočim sudbinom drža-
ve raspolažu dva čovjeka: Milan i ,Kapral“ !
Govorilo se da će doći u Srbiju kraljica Na-
talija. Sad se ti glasovi poriću i mi u ove poslje-
dnje vjerujemo. Što bi Natalija i dolazila u Bio-
grad, sada kad se zna što je od nje htio uraditi
Milan i kad je javna tajna, da je Milan proti svo-
joj ženi rovao, jer zaslijepljen od lijepih oči Ar-
Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku a dopis
Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta
temisije. Artemisija bila je kamen smutnje izme-
gju Natalije i Milana, radi. Artemisije Nikola Hri-
stić, čovjek bez nauke i srca, postao je Milanov.
miljenik, Svakako Srbija pruža žalosni prizor. U
ovo malo godina u njoj se dogodilo nevjerojatnih ,
škandala, Od 1881-1888 radikali su se očajno bo-.,
rili proti naprednjacima u ime rusofilske politike.
Naprednjaci su ih progonili i ubijali i na posljet-:.
ku pokušali sreću u ratu sa Bugarima, iz kog iz-.
vukoše batine. Onda im valjalo otići, a s njihovim
padom bio je skopčan i Milanov pad. Kralj Milan
prije nego će vladu pevjeriti radikalima, a krunu
sinu, stvorio je novi ustav. Prokleti od: cijelog
naroda odstupiše naprednjaci, a dogjoše radikali.
Ali kakvi su oni bili? Milanovi žandari! Što. je.
on htio oni su činili i u nasiljima i tamnicama
ugledali su se u naprednjake. Kad.je regenstvo
radi toga otjeralo s vlade radikale i pozvalo libe-;
rale, ovi su bili i gori. I tako sve su stranke u
Srbiji sa Srbijom vladale i regbi natjecale se kor:
ja će biti gora!!
Sad ne vlada ni jedna stranka, ali vlada Mi-;
lan i onaj Hristić, koji je uvijek bio Milanov sku-
tonoša i — naravno bilo :bi i smiješno zamjeriti,
mu, ako i on radi proti;zakonu. Koja je. vlada u__. o,
Srbiji po zakonu postupala ? Hristić vlada. ine
plaši se opozicije, nego ona njega — dočim ,bla-,
gorodni narod“ i njemu, kao svima . vladama, ide
na poklon.
Ovako je u Pijemontu, u tome kačulu, u ko-
jemu ispod vatre srpskih fantazija. vru srpski -i-
deali. S državnih vrhunaca pokvarenost i, nasilje,
iz narodnih nizina nedostojno puzanje. ;A, kako je
sa Srbima drugovdje, svi vidimo, U Magjarskoj bi-
raju Magjare da se vladi ne zamjere, u sa tornje-
va ,srpskog Siona“ smradom smrde: djela Bran-
kovića. U Hrvatskoj, uvijek svima vladama pokor-
ni, metanišu Hedervariju ; a u Mitrovici, si magna
parvis comparare licet, ljube se s Njemcima i
Dr. Roknić im u amanet daje Srijem; u Dubrov-;
niku se pak sakrivaju ispod suknje gospogje , Lego“;
Dapače u Dubrovniku & miniaturi Srbi su
slični u svemu Biogradskim. I dubrovački Srbi i«;
madu svoga ,kaprala“. Kao Hristić i on: ovdje
načelnikuje, a da se ne zna kojoj stranci pripada,
i on je isto tako veliki financijer, kao i Milani.
Čudni ljudi ovi Srbi! Čudni ljudi, čudan na-
rod... gdje god se okreneš, što god im ocijenju-
ješ, sve im udarilo u, najveći ciganluk. Ali za to
oni svima i svakome iz najširih rukava dijele lek+
cije o moralu, karakteru, ozbiljnosti i pravici,
Čudan narod... čudni ljudi!!
Činovnici. sie
Zadnji put govorili smo o popovima. Sad jo
red na činovnika, n
Prije svega kad velimo činovnik, mislimo u«
vijek na državnog c. k. službenika u pravom smi“
slu ove riječi; burokratu uredi, a ne: profesura.
srednjih i viših učilišta. Pokrajinski, općinski i pri«
vatni činovnici spadaju takogjer u druge klase, +:
Neki hoće da od činovnika: naprave prostu:
lutku, automata tugje volje; drugi opet dopustili
bi mu slobodu najneodvisnijeg političkog agitatova,
Nijedan od ovih nema pravo. 2/52 91 6/0
Da odgovorimo prvim. Činovnik plaća držav
pores u krvi i u novcu kao i svaki drugi
“1 rh
uo