o ME

nametntilo se od drugoga 25 fior. više jer zaista
dućan vrijedi, ali komisija da ne išteti hator Džud-
ži ne primi nudioca jer da nema jamca, a pozna-
to nam da se istome nudio za jamca Alaga Hasan-
agić. Pa što je bilo? Džudžu se ostavilo u dućanu
juš ispod cijene. Dobro bi bilo da vrhovno vakuf-
sko povjerenstvo stvar istraži i da ispita u Mo-
staru uopće kako se stoji sa imametlucima itd. da
«e ne zbiva da jedan ne pobira plaću za više Dža-
mijskih služba, a da nijednu redovno ne vrši. itd.
Pravedna je stvari veoma opravdana držim da ovo
iznosimo, ali to je samo početak. Ne budu li stva-
ri vakufske ići kako treba, javljaćemo se a vi gosp.

Uredniče budite dobar u vašem listu, koji uvijek
zagovara istinu i pravic", pomoći time samoj stvari.

 

Naši Dopisi.
Stolac, 16 Juna.

Može se ugodno javiti da se u nas sve više
miče u pogledu školstva. Zgrada osnovne škole će
se ovog ljeta raširiti i nadozidati. Muhamedan-
ci rade da Mekteb osnuju. Zemljište za to
kao da je nabavljeno. Gragjanstvo obećalo glavni-
ji materijal, a uz to će kako se govori i vlada
dati pomoć.

Ne možemo se dosle potužiti na upravu gle-
de uregjivanja i poljepšavanja mjesta, ali imamo
zamršenih stvari od okupacije, koje su inače či-
ste, pa ni danas nijesu riješene, kao onu 0 hra-
šanjskome blatu, što je najviše na teret ovamo-
šnjih aga. Ob ovoj stvari izrečena je osuda jedva
pred 4 godine, protivna stranka piizvala i nikad
riješenja. — Ima još koješta što nije pravo. Neki
trgovac L. umiješao se pa prekupio kroz treću
ruku kmete iseljenog Hadžajlića, koji su u zako-
nitom roku javili pravo prvokupa. Već je 6 godi-
na kako se ova stvar vucari; jadni kmeti udarili
na belaj i trošak pa ipak L. pobire prihod, koji
se inače ustavljao kmetima po oblasti do razvigjenja.
Ovako zastarjelim stvarima trebala bi brza riješenja.

Iz Konavala, 10 Juna.

Obznana €. k. Dalmatinskog Namjestništva

od 3 Maja 1895 Br. 11511-VI stupila jurve u kre-
post. Dobro i lijepo, ali 7) ovaj zakon još se ne
zna u naš predjel. Ostaje slovo mrtvo svi paragra-
fii glede uregjenja uesjelnog počivanja, kod nas
slijedi kako i prije. Dućani su vazda otvoreni ot-
' kad svane do dvije, tri ure uoći, Svaka prodaja
kako i u dan rabotni. U jednu riječ ne zna se za
nedjelno poćivanje. Mislilo se iz piva da će bit
spasonosan ovaj zakon Zi izvanjska selija, kad ta-
mo tada sve to gore. Žalosno je vidjeti u nedjel-
ni dan kad amo narod vrvi iz različitih selija put
sjedišta župnog hrama da prisustvuje sv. Misi, a
kad tamo mwjesto uljestit u crkvu, rado ti ide u
krčmu, u mesarnicu, u kafetariju pak ala da se
karta, psuje, troši itd. Nemoralnost raste, slabi se
u vjeri, pokvarenost je gotova. Molimo C. K. Ko-
tarsko Poglavarstvo da se zauzme, a i narodu na

preporuku, da opslužuje.
Nekoliko Konavljuna,

Pogled po. svijetu.

— Kriza u Beču. Imali smo po redu dvije
krize, krizu koalicije i ministarstva. Liberalna lje-
vica, koja je unišla u ministarstvo misleći da će
ona tu zapovijedati, ljuto se prevarila u više stva-
ri, radi čega bio je nastao sukob izmegju Plenera
i glavnog organa stranke ,Neue Freie Presse.“
Zatim je stranka stavila uviet, da će ona istupiti
iz koalicije, ako vlida bude tražiti slovensku gi-
ninaziju za Celje. Ali vlada je izjavila, da se owa
od toga neće zastrašiti, jer da je u ovom pitanju
sa Slovencima imala formalnih obveza, U fimanci-
jalnom odboru primljen je predlog za gimnaziju
celjsku sa 19 protiv 16 glasova liberalaca, našto
je ova stranka najavila da istupa iz koalicije.
Wurmbrand i Plenet izjaviše se solidarai sa stran-
kom, pak je tako nastala kriza * t ministarstvu,
te je Windischgreztz predao kralju usmenu i pi-
smenu ostavku. Najnovije vijesti donose da je kralj
povjerio kabinetu vogjenje posala, pak će vlada
prikazati privremeni proraćun, a zatim će biti od-
gogjeno car. vijeće, dok se ne sastavi nova vlada.
Službene novine oporiču vijesti, da bi moglo doći
do novih izbora.

 

s— Sva ftalija napeto čeka nova otkrića o
Crispiju, što će ih ovih dana Cavalotti tiskane po-
dastrijeti zastupničkoj kući i senatu. Cavalotti je
obećao, da će tu dokazati, kako je Crispi prodao
odlikovanja Herzu, te za dobre pare uplivao na
kralja, da mu ih izruči. Govori se da se ispod o-
vih optužba Crispi neće moći održati. Umjerena
opozicija s Rudini na čelu čeka zgodan čas, da
navali. a

— Austrijske i ugarske delegacije rade u ra-
znim odborima. Na 18 Juna raspravljahu 0 bosan-
skom proračunu.

 

Domaće vijesti.

Starčevićev Dom. — Novinama javljaju, da
će se na 17 jula najsvečanijim načinom otvoriti
Starčevićev Dom, koji je.već gotov hvala neumor-
nom sabiranju hrvatskoga naroda.

Slavlje u ,Naše Sloge“. — U četvrtak na 27
juna proslaviće dvadesetpetgodišnjicn svoga  op-
stanka dična i čestita nam drugarica  ,Naša Slo-
ga“ u Trstu. ,Naša Sloga“ je usko spojena sa na-
rodnim preporodom Istre i Istrana; ona je bila
kao barjak za kojim su naša braća srnuli u bor-
bu i izvojštili toliko lijepih i slavnih pobjeda. Mi
se najiskrenije pridružujemo domaćoj slavi naše
druge, koje je ujedno slavlje našega naroda te se
veseli dvadeset i petgodišnjem opstanku jednoga
od najpoštenijih i najrodoljubivijih svojih listova. Ži-
vjela ,Naša Sloga“ !

Koristna knjiga. — Gospoda dr. A. Trumbić
i dr. J. Smodlaka objelodanili su prevod prve
knjige Institucija rimskoga prava što je na ta-
lijanskom jeziku napisao Filip Serafini profesur
rimskoga prava na sveučilištu u Pizi. Ovo je iz-
vrstan prevod sa tačnom hrvatskom pravničkom
terminologijom, pak ga za to najtoplje preporu-
čamo. Cijena mu je 3 fior.

Pišu nam s Pelješca, 18 Juna: U općini Ku-
novskoj dovršili su izbori. Kako uas uvjeravaju is-
pali su u duhu kako je bilo i želiti, svakako da
priporuka i obećanja iz Zadra nije falilo. Vijećni-
cima preporučamo u pamet, nemojmo postat smi-
ješni. Ako je pak istina da je onaj marangunić
naumio gradit narodnjačku lagju, mi bi predložili,
da mu se potpiše pasoš. Ko žive jednim narodom
wora poštovat njegove osjećaje. Čitali smo kako
se tamo kod gimnazija vodi propaganda megju u-
čenicima. Zar ta gospoda misle da smo mi našu
djecu tamo poslali da ih posrbe? Samo pisanje
Dubrovnika“ otkriva dosta, jer onako prostački

ne bi pisala ni uskošena usigjelica. — Zaista je
smiješno — pop Jovo pravoslavni (prije srpsko-

pravoslavni) paroh — Stevo Vukov — i naš Mato
treso to je recimo terno koje kako nam kažu igra
elavnu nlogu tamo u srpskom Izraelu. Chiaro e
tondo pišu u ,Dubrovniku“ da su Hrvati dogoni
itd. Stvari su (rekao bi stari Dubrovčanin) da ti
padu gaće! i zaista je tako!

Knjiga za muhamedance. — Primili smo
Mearif, muhameđanski kalendar za godinu 18313.
što su ga sastavili Osman-Aziz, a izdala knjižara
L. Hartmana u Zagrebu. Cijena mu je 40 novč.
Imade 38 slika.

pSlavija.“ — Uzajamno osjeguravajuća ban-
ka u Pragu ,Slavija“ osjegurava sgrade i svako-
vrsne pokretnine proti nesreći od vatre i čovječji
život po mnogovrsnim kombinacija uz najpovalj-
nije uvjete. Štete procijenjivaju se uz sudjelovanje
povjerenika, koje si izabiraju osjeguranici sami.

Odštetnine isplaćivaju se bezodvlačno u pot-
punim iznosima.

Osjegurani kapital na svršetku godine 1894
iznosi za sve odjele for. 280.508.044.40 kr. a u-
plaćena osjegurnina for. 2.102.627.82 kr, Reserve
i fondi iznose for, 6.819.492.68 kr. za sve odjele.
Godine 1894 izplatiše banka ,Slavija“ odštetninA

for. 1.257.841.76 kr.; a za sve vrijeme svog po- /

slovanja od godine 1869 do 1894 for, 24.032.317.
69 kruna.

sluje bauka ,Slavija“ od godine do godine inten-
zivnije i radi toga, kao što i buduć je kod nas

jedini slovenski osjeguravajući zavod, preporučamo
ju slavnom općinstvu, neka se os
Generalno zastupstvo za juž

AMA GE te Gi AVRR

 

  

   
 

Samo iz ovih brojeva je već razvidno, da po- |

kod iste.
zemlje nalazi

E ei

% MESNA M NE DM s
tt SENNA VT

ka istoimene štamparije, zadesila je iznova teška
obiteljska žalost. Na sv. Antuna umrla mu je sta-
ra majka gospogja Anka Pretner u 89 god. života.
Odličnom prijatelju, naše najiskrenije saža-
ljenje i saučešće! <
Brzi Lloydov parobrod. — Od početka ju-
la preuzeće dalmatinsku brzu liniju Lloyda novi
prekrasni parobrod , Conte Wurmbrand.“

Za društvo Ćirila i Metoda. — Primili smo
s Janjine za ovo društvo 35 kruna. Darovaše gg.:
Frano Glavović i Mare Ivanović 4. N. N. 1. Ma-
tej Z. Mratović 1. Frano Lazić 1. Gajto Baldassa-
ri 1. Merica Škajko 1. Marica Biažević 1. Ane
Kučer 1. Ane Biažević 1. Marica Miloš 3. I. An-
tičević 2. Don Marko Tabain 2. N. N. 1. Stijepo
Pekić 1. Nikola Marinović 1. Mijo Stanić 1. Mato
Kučer 1. Ivo Stršen 2. Frano Glavović Stari 1.
Ivo Glavović 1. Niko Bielovučić 1. Toni Miškov 6.

Usve 35 kruna.

Drašta. — Na 5 Jula o. g. biće kod mje-
snog e. i k. vojnog magazina dražba za zakup li-

feracije sijena i slame od 1 Septembra 1895 do

31 Avgusta 1896. Potanje obavijesti kod mjesnog
e. ik. vojničkog magazina.

Porota. — Kako već javismo, na 18 počelo
jeporotno zasjedanje. Prva rasprava bila je proti
Ivanu Bešiću optuženu radi teške! tjelesne ta
Branio ga je dr. B. Podić. Porotnici potvrdiše pr-
vo glavno pitanje i drugo dodatno pitanje, a zani-
jekaše sa 9 glasova proti 3 treće eventualno pi-
tanje, te Bećić bi riješenod, optužbe, — luga
rasprava počela je na 20 o. amj. proti Antunu
Cvjetkoviću iz Šipana. radi teške tjelesne -ozloile.
Branitelj dr. N. Svilocossi. Rasprava još traje. |

Izmegiu saveznika. — Kako: doznajemo radi
onoga kioska na Pilama. učinilo je | ravnateljstvo
talijanaške glazbe na općinu molbu, da. im se do-

4 Anka Pre'ner. — Našega čestitoga rodo-
ljuba, knjižara gosp. Dragutina Pretnera, vlasni-
zvoli da i oni mogu tamo svirati. Molla_je. Li
odbivena od upraviteljstva, za čiju. sjednien:. o-
| nomaški acesuri nijesu znali, niti su na. nju bili
pozvani. Uprava talijanaške glazbe \učihila lje na
to utok na općinsko vijeće, o komu Mtr
pravljat u prvoj sjednici. ooo dot a
i
Odgovor ,Dulmuti“. Preć. kanodik +Maegi1i-
| šta za odgovor ,Dalmati“ na njegov huitidristični
člančić u br. 47 3 tek. poklonio je opet u pripo-
! moć društva Ćirila i Metoda dvije. krune. Istodo-

bno zamolio nas je, da umaprijeda budemo na

ti člančiće, koji budu upisani u _,Dalimati“ proti
; njegovoj osobi. Odbili smo tu molbu, pošta:se ne
pristoji, da mrljamo naše hrvatsko pero glibom
+ srpsko-taliianskih saveznika. kO
Za naše žensko učiteljište. — Ko što“ smo
, javili u prošlom hroju, rek bi, da se je nippskon
! ozbiljne počelo misliti, kako da se nabave :prikla-
dna pomješća za ovu, preparandiju. Pa je u istinu
bilo već i skrajno vrijeme. da se u tom _pt ledu
e koji korak. Dvadeset je go 14d:1d bio
u našem gradu zaveden ovaj toliko kotišni zavod,
ne samo za odgoj naših učiteljica, već i za neku
višu naobrazbu djevojaka svakora stil da

gove važnosti, česa radi malo smo. se :
da tražimo neka ga vlada dovede %do ono mate-
rijalne i ustavne savršenosti, do koje su ilovedeni
ostali zavodi ove vrste u drugim; pokrajinama na-
še prostrane države, I sada, kad se je vlada ne-
što prenula, mješte da joj budemo u tom:gioslu
na ruku, mi joj s naše strane stavljamo: sve-ma

guće zapteke, da joj posao josujetimd, da ju <
vratimo od onih dobrih n , što ih fp

Doe u: O mje

usilovana, dok se ne

 
  

nego uz tako teške uvjete, na. koje
že nipošto da: pristane. Jeli ovo q
lika. se ;piok Općini brine, da

na zavar všitvio padamo Rei

njegove trvškove preštampavati sve dopise člruke"

pravo kažemo, uijesmo znali valjano. MN e
intuli

&

  

oma rege