List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijelu | godinu fior. 4, na po godine fior. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cije- | lu godinu fior. 4: 50, na po godine fior. 2: 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi. | Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da | l Rukopisi se ne vraćaju. je predbrojen i za došasto polugodište. zezummImomm u. LI ..e » * Kraljeve riječi. Na svečanom dineru, što ga je Njegovo Veličanstvo podalo članovima obih delegaci- ja, držalo je svoj cercle. Ovoga puta razgovarao se je kralj sa ministrima presjednicima i samo sa četiri de- legata, izmegju kojih bio je i naš zastupnik Jure Biankini, delegat bratske nam Istre. Po vijernom izvoru donosimo u tačnom prevodu razgovor izmegju vladara i njega. Njegovo Veličanstvo zapitalo ga je: — Je li ovo prvi put, da ste Vi član delegacija? Biankini je odgovorio : — Jest, Veličanstvo! Na to produlji vladar: — Vi ste uvijek mnogo zaposlen. — Nastojim, odgovori Biankini, koliko mi je moguće, da obranim prava moga hr- vatskoga naroda. 7 Na ove riječi odvrati kralj: — To je pohvalno! Hrvati su vazda bi- li odani mojoj dinastiji i meni. — To je historično, opazi hrvatski de- legat, i tako će uvijek biti! Iznoseć na prvom mjestu gornje uzviše- ne riječi, kličemo iz srca Hvala! našemu kra- lju, KOJI SE UDOSTOJIO IZRAZITI, DA JE POHVALNO BRANITI PRAVA HRVAT- SKOGA NARODA. Živjelo Njegovo Veličan- stvo! Živjela Hrvatska! simaa mm m rm Ispravak. U sjednicama delegacija bilo je i ovoga puta dosta govora. Govorili su Magjavi, Nijemci, Polja- ci i drugi vladini prijatelji. Sa strane «pozicije istaknuli su se, kao uvijek, inladoćesi i naš neu- morni i zaslužni Biankini, koji je potpuno ispunio ono opće očekivaje kuli naroća, toli svojih prijatelja. Nego mi ćemo sad pustiti na stranu njego- ve prekrasne rijeći, kojima je nama iz duše, a Europi na razmišljanje rastuimačio, što je to hrvat- sko pitanje, jev nas je zaustavio govor češkug de- legata Kaftana, mladočeha sawo po imenw, inače već stara političara, koga hvale kao jednoga od najboljih rodoljuba brutske češke zemlje, Gosp. Kaftan u svom govoru napanuo je žestoko na Ni- jemce i Magjare, te na onaj sustav što u nas vla- da, koji mi poznamo pod imenom dualizma, Kaf- tan je tu razlozima potvrdio i dokazao, da ovaj sustav nije nipošto dobar, pak niti odgovara biću monarkiji, niti zadovoljava narode, niti se s nji- me može mirno: i uspješno vladati, Sve ovo što je Kaftan rekao slaže se i s našim i uopće sa hr- vatskim načelima, pak bi dovle i mi njegove rije- či bez ikakva premišljanja potpisali. "Ali češki delegat nije se zaustavio na pro- stvm nijekanju valjanosti današnjega sustava, ne- go je pošao dalje, pak je naveo čim bi se toj su- stav imao promijeuuti, te je predložio mješte dua- RT šalju se Uredništvu. | tiskaju po pogodbi. lizma — frializam ! Naša monarkija oslanja se da- nas na dvije noge, na Beč i Peštu, respektive Ni- jemci i Magjare. Gosp. Kaftan veli da to nije do- sta. već da ova mora imati još i jednu treću no- žicu, a to su Česi. Mi smo se danas malo začudili ovomu mi- šljenju. I ako nam ono kod Čeha nije novo, mi smo se nadali da se već ponoviti neće, a kad ta- mo evo jednog mladočeškog delegata, da nam tu stvar u najprvom ustavnom tijelu monarkije na sva usta ističe. Drugim riječima, Kaftan nam govori, da bi Česi željeli da se vlast u Austriji ne dijeli izme- gju Nijemaca i Magjara, već izmed njih dvojice i Čeha, u kom slučaju ovim zadnjim imalo bi biti, sasvim svejedno, što se dogagja sa ostalijem naro- dima u menarkiji. Dajte samo vi nama Češku! kli- ču oni a za drugo nam je deveta. Gdje je tu ona razvikana slavenska solidar- nost, kojom nas neki, a nepravedno, toliko preko- ravaju ? Mi razumijemo da Česi mogu tako misliti. pak da imaju u prvom redu počimati od sebe. To je posve opravdano i ludo bi bilo kad bi radili drugačije, Oni će rado gledati drugu braću, jer su im braća, ali u prvom ređu“u toliko 1 koliko ori simpatičšu i podupiru češke interese, koji su im najpreči. Ovako rade Česi, a, budimo iskreni, ne možemo im reći da rade ludo. Mi samo ističemo mociju koja izvire iz go- vora gosp. Kaftana. preporučajuć našim čitatelji- ma neka je dobro promozgaju, da se još bolje uvjere, kako svaki narod dužan je najprije i naj- više misliti za sebe, pa tek onda i za druge, ako mu ostaje vremena. Ovu smo politiku i mi uvijek zagovarali. S te strane dakle, mi se Kaftanovu govoru nijesmo iznenadili, nego smo se začudili, da on, čovjek pametan i iskusan, nalazi u trijalizmu s0- luciju narodno-političkoga pitanja, koje tišti mo- narkiju. T& to bi bila prosta nemisao! Depustimo, da bi moglo doći do neke na- godbe izinegju Austrije i Ugarske s Pragom, po- put one te su je ove državne polovine sklopile god. 1867. U Češkoj moguće da bi bili i zadovolj- ni. Govorimo moguće, jer u češkim zemljama i- made 2$ milijuna čistih Nijemaca. Ama što bi rekli Hrvati, Rasini, Slovenci, Slovaci, Srbi i Ru- munji? Ovim činom njima bi bila nanesena jedna nepravica više. Dok sada imaju proti sebi samo dva narodna faktora, u tom slućaju imali bi ih tri, jerbo ne vjerujemo da bi Česi stavljali na ko- cku svoj položaj za problematični uspjeh naro- dnih aspiracija ostalih slavenskih naroda. Delegat se Kaftan zarekao. Svaka sreća brat» skoj nam Češkoj, koju mi koliko možemo poma- žemo, ali mi ne dijelimo njegovo mnijenje. Austro- Ugarska-Češka nije recept, koji će riješiti naro- dno pitanje naše monarkije. Oni kojim bi takovo stanje najviše škodilo, bili bismo mi u Dalmaciji. Nesjedinjeni sa Hrvat- skom, uz samoljubce Poljake, izloženi ogromnoj njemačkoj većini u Beću, bez ikakvih drugova o- sim one šačice Slovenaca i Rusina, ne znamo ni sami što bi se od nas dogodilo, Braća Česi s ko- jim danas tako uspješno radimo, učvršćivali bi stoćeni položaj i radili indirektno protiv nas, svo- jih starih saveznika, grebačke. katedrale za _ KI RESE O e GE - E Pretplata :i oglasi plaćaju se upravi Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku & dopisi Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. I zato mi nećemo i ne možemo odobriti i- deju njemačko-magjarsko-češkog sistema, pak se nadamo da će oni od takih ideja odustati, jer su očito na štetu drugih naroda. Zar ne bi mogli i mi Hrvati nešto većim pravom taj trializam za nas vindicirati ? Da što onda? upitaće nas braća Česi. Potpuni federalizam, narodna 'slobođa, ra- vnopravnost i državna neodvisnost svijeh nas. Na- ša monarkija neka ne bude ni dvojice ni trojice, nego onih naroda iz kojih je sastavljena. Mi Hr- vati borimo se za to, kad radimo za svoju samo- stalnost i za svoje državno pravo i narodno na- čelo, koje nas uči, da će Astrija samo onda cva- sti i napredovati, kada postane monarhijom Naro- dnih autonomnih država. Za to indirektno dopri- nose i braća Česi i Slovaci i svi drugi pritisnuti narodi, dok se hrvaju za svoju neodvisnost. Radi- mo dakle za naš narod, borimo se proti prevlasti tugjina, ustajmo na dualizam, ali ne s trijalizmom nego s državnim i narodnim pravom naroda Au- strije, Blago onomu koji se prvi cilja domogne! ali on zato nema krivim 1 nepravednim idejama ometati drugoga u svom poštenom i nitčeni- čkom radu. EI A o —'To smoštitjeli poračiti t: zv; trijalizmi; (da nam nikomu ta riječ više ne dolazi na ušta' glks Pismo iz Zagreba. : Zagreb, 21 Juna. Neki dan se je završila ovogodišnja sezona u našem kozalištu, kojom prigodom je intendant Dr. Miletić bio počašćen srdačnim ovacijama. Na stotine kitica cvijeća i eksemplara pjesme prigod- nice letjelo je prama intendantovoj loži, u kojoj ga je nekoliko prijatelja uwjetnosti pozdravilo li- jepim riječima, 1 zbilja može Dr. Miletić s pono- som gledati na sjajni uspjeh svog truda i mara, a publika na hrvatsko kazaliste, taj kulturni zavod, koji je eto nevigjenim do sada napretkom koraknuo do visine pozoruica u drugim prijestolnicama. Ne- go žalibože pronose se ovih dana vijesti, da bi dr. Miletić mogao lako svoje mjesto ostaviti radi raznih prilika, valjda financijalnih, Po proračunu vlada dotira kazalište sa 30.000 fior. godišnjih, ni malo znatnom svotom, osobito ove godine kad je trebalo zanemareno kazalište probuditi na nov ži- vot i pripremati se na preseljenje u novo kazali- šte. Kako se čuje, naredio je ban, da se stara ka- zališna zgrada za uvijek zatvori, a da se novo ka- zalište otvori 4. Oktobra. Za taj se dan snuju već velike pripreme, kako bi svečano otvorenje što ljepše ispalo. Po nekim vijestima mogao bi sam kralj prisustvovati. Umjetnik Bukovac izragjuje za no- vu pozornicu krasan zastor, o kojemu se još ne može suditi, prije , nego bude gotov, a može se spomenuti, da prestavlja u zgodnom spoju velika- ne naše stare i nove Atene, Dubrovnika i Zagre- ba. Zapada 6000 fior, Da je novom erom u kaz lištu nastao neki živahni pokret m liči svijetu, vidi se po tomu, što je na raspisani na- tječaj prodano kazališnoj upravi i4 originalnih ko- mada, megju kojim 7 tragedija. | Nadbiskup Posilović doprinio ti so je, da ce taj s DAO PONA II lire m e CO NARUSRENINSSSNRSA zi GEAR