Gruda, 29 Jula

Kako smo vam u prošlom : broju navijestili,
juče je u nas bila velika svečanost sa dernekom
sv. Nedjelje. Ovoga puta slava bi. osobita radi na-
zočuosti presvijetlog biskupa, koji se ovdje desio,
da dijeli sv. krizmu. Već u subotu Gruda se oki-
tila hrvatskim trobojnicama. Svaka kuća na Grudi
zataknula ovaj svoj narodni znak. U veče bila je
krasna rasvjeta, koja je radi divna vremena naj-
ljepse ispala. U jutro rano na osvit dana probudi
nas vesela trebinjska glazba društva ,Slavulj“, ko-
ju smo zvali, da nam svečanost začini. Svirala je
uprav ljucki obilazeć cijelo mjesto. Na stotine i sto-
tine naroda nagrnulo na Grudu sa svih strana Ko-
navala. Pjeva se, veseli se, vino se toči pod šato-
rima, lijerica zveći. Osvem našeg puka; prispjela
je lijepa kita gospode iz Dubrovnika i Boke Ko-
torske. U 9 wra: dolaze barjaći i oružana mom-
čadija koja pucanjem pozdravlja biskupa s ko-
jim se uputila put matice. Odmah za tim za-
počne veliki ophod oko cijelog mjesta. U ophodu
se nosila nova velika slika Blažene Gospe, od sre-
bra sa skupocijenim okvirom, dar g. Mata Magu-
da Senkila. Prekrasno se ražvio ophod uz svira-
nje glazbe i crkveno pjevanje, uz nevidjeno sau-
čestvovanje naroda pod barjacima crkovnim i hr-
vatskim. Netom se ophod povrati, uspe se pred
crkvu na pripravljenu predikaonicu prečasni ka-
nonik dn. Mato Pišta, koji sočnim i značajnim go-
vorom  oslovi Konavljane poticajuć ih na vjeru i
pobožnost. Njegov govor duboko se dojmio naše-
ga puka i bio je pohvaljen od svijeh prisutnijeh.
Zatim je otpjevana pontifikalna- misa, uz sudjelo-
vanje nekolicine vrijednih pjevača našega hrvatsko-
ga pjevačkoga društva , Gundulić“ iz Dubrovnika.
— 0Q podne se narod razigje, ko znancu i prija-
telju, a ko bogme u lijepu -hladovinu pod vedrim
nebom, da blaguje što je bog do i kuća. Prečasni
dekan konavoski, mnogopoštovani dn. Jozo Crnica
bijaše pozvao na svoj sobet prisutnu gospodu, ko-
ja mu dogjoše ovaj dan u goste, megju kojim presvj.
gospodina biskupa, presvjetlog gosp. generala Gall
pl. Gallsteina brigadira iz Kotora sa plemenitom
mu gospogjom i ostalom pratnjom, koja je došla
na ovu svečanost; nadalje općinskog načelnika i
druge prestavnike oblasti, čelično konavosko sveš-
tenstvo, prečasnog Pištu i drugu gospodu i gospo-
gje iz Dubrovnika i Boke. U bolji dio objeda
presvj. biskup otvori red prigodnih nazdravica. I
druge grudske kuće bijahu taj dan pune prijatelja
i drugovdje se redaše zdravice, dok u neko doba
ne udari mlagjarija zametat kolo. Plesalo se na
više mjesta, junački, veselo, a ona zdrava i lijepa
konavoska krvca žarila iz rumenih obraščića mla-
dih konavočica. Mnogi gosti ižljegli da se dive lje-
poti ovoga puka, komu u tom u svijetu premca
nema. Svak je priznao, da gdje god je bio, kona-
vojske djevojačke ljepote nije nalazio. Na diku im!

Iza kola tombula — prvi put u Konavlima. Naj-

veći zgoditak 50 fiot., nije šale, komu sreća nami-
gne, a mnogi (ko igrali prvi put!) pobrzali pak se
prevarili, na veselje ostalog naroda. Nasinijala se
sreća tajniku bratskog trebinjskog ,Slavulja.“ Glazba
bi svaki put pozdravila dobitak. Iza toga počelo se
već i mračiti i narod razilazit svojim kućama, ko
pješice, ko na konju ili mazgi, a neko bogme i u
kolima, jer su vigjenija sela $ Grudom vezana kol-
nim putem. Odoše i gospoda gosti, otpraćeni ovda-
šnjim prijateljima, koji im ovim putem zalivaljuju
što svojim prisućem ukrasiše svečanost. Odoše, a
mi se ostadosmo i dalje veseliti, sve u slavu Boga
velikoga, a na diku naše mile Hrvatske!

( Korčula, 2% Jula.

(Svečanast sv. Todora na Korčuli). Već je
zora obasjala gore a čuješ zvona gdje ti navješta-
ju jednu dd najviših svećanosti na Korčuli. Stano-
vi se kite sagovima, a zvona sa svetog lama zo-
vu puk na službu božju, Puk korčulanski vrvi u
crkvu ko mravi u mravinjak, korčulani budući da
žele da.svake godine proslave sjajno dan svog za-
štitnika, nastoje da urede svečanost čim sjajniju,
Placa ispred crkve bijaše lijepo nakićeuu zastava
a tek što si prispio na placu nabasa ti oko na
kuću (kofčulanskog pjevačkog društva i hrvatsko
glazbe), iz prozora koje više hrvatske trobojnice.
Poslije podne navrvilo s okružja korčulanskog mno-

go puka, to. jo bio i dosa lijep: ophod koji bi

 

 

M. AE
4

sjajniji bio ispao da nije svirala autonomaška glaz-
ba, Koja mješte da napreduje, ide svaki dan na
gore. Iza ophoda je svirala naša hrvatska glazba
birane komade, koju valja sa svake strane u isti-
nu pohvaliti te i radi lijepog i sjajnog napretka.
Iza kako je glazba svršila igrala se Moreška. Bu-
la se ovog puta baš lijepo istakla. Hvale dostojan
je i kralj Mora te u opie i drugi moreškanti. Au-
tonomaši se jadni mučili da svečanost ispane au-
tonomaška ali vas im trud pogje u zalud. Jer prvo
grad bijaše makićen ponajviše trobojnicami hrvat-
skim, a poslije govor hrvatski (a ne puljiški) u
moreski, i glazba hrvatska jesu dokazima, da je

narod hrvatski a ne puljiški. Da ne pogjem u du- |'

lje-svršivam kličući: , Živila Hrvatska“ te do vi-
gjenja Hrvat pravaš.

 

Pogled po svijetu.

— Osvem Frana Coronini još su tri zastu-
pnika položila svoj mandat. Čini se da je po li-
beralce otstup Plenerov od kobnih posljedica. Mno-
gi misle da će se stranka brzo posve rascijepati.
Umjereno krilo od kakovih 50 zastupnika ušlo bi
u većinu, jer mladočesi, kako je i pravo, otkloni-
še svako sudjelovanje u vladi.

— Iz Bugarske dolazi svakojakih vijesti.
Najnovije pričaju, da se knez Ferdinand neće vi-
še ni vratiti tamo, nego da će ga naslijediti sin-
čić mu Boris uz jedno Rusiji prijazno regenstvo.
Knez se odviše zamjerio Rusiji, pa ako je ova i o-
prostila Bugarskoj, nije njemu.

— U Engleskoj poražena je Gladstonova
stranka. Salisbury raspolaže velikom većinom, a
on je prijazniji trojnome savezu, koji se sada do-
sta uzda u Englesku.

— U italiji vrlo su zabrinuti afričkim stva-
rima. Barattieri je došao u Rim. On misli da bi
trebalo jednom s Menelikom učiniti kraj, ali od
ovamo Rusija se grozi, da to dozvoliti neće. Fran-
ceska utvrgjava Obock iz kojeg može naskočiti
Massauu. Englezi plijene puške, koje Rusi i Fran-
cezi uvlaće u Abisiniju. Talijani pak nemaju nova-
ca da nastane rat, na koji ih sokole Engleska i
trojni savez.

— 'Turska je pojačala europske pukovnije azij-
skim četama, da se tako bolje suprostavi bugar-
skom ustanku u Macedoniji. Mnogi ustaše već su
svladani.

Domaće vijesti.

Izvori. — U nekim općinama već su izlože-
ne izborne listine.

 

_ Mgelina. — Žalosni glasovi o lozi. Ma da se
štrapalo, na mjestima ipak peronospora odolila.
Prudile joj velike rose, koje ju raširiše. Tako vi-
nogradi propali. U Konavlima neće biti ni pola
lanjskog. 1 drugovdje ista tužba. — Naprotiv ma-
slina dobro drži. Biće ulja, (dogje li sve k ruci) i
tako će jadan težak nesto nadoknaditi. 1 duhan
uspjeva.

Pišu nam s Trpnja. — Nije pravo da naši
domobranci, kad idu kući, parobrodima Cesarijeva
društva samo do Drača imaju polakšicu, a od Dra-
ča u Crkvice i Trpanj čiue iu plaćati kao i osta-
lijem putnicima, koji ne nose carsku robu. Do ko-
ga je neka za ovo providi, da bude svakomu je-
dnako pravo.

Pohvalan predlog: — Pišu nam iz Preka:
Vrijeme bi bilo da se što življe zauzmemo, da se
nas otok sasvim otcijepi od općine zadarske, te se
tako oslobodi staroga našega hrvatskoga neprija-
telja Trigari, koji mrzi nas narod i svakoga koji
osjeća hrvatski. Mi smo na otoku svi Hrvati, pak
nije pravo, da nam gospoduje zadarska iredenta,
fer mi za Pulju ne marimo. Probudimo se, braćo,
i pregnimo svijem silama, da pokažemo gnjiloj za-
darskoj autonomiji, da smo ih više siti, osobito
sada kad su nam počeli praviti svakojake prkose.
Živjela Hrvatska! (8 naše strano najtoplije prepo-
Tučamo ovaj rodoljubni predlog. Ur.)

Darovi dru. Starčeviću. — Prigodom otvo-
renja Doma stiguulo je našemu prvaku sa svijeh
strana domovine maogo skupocijenih darova za
njegov stan. Osobito se istaknuše gospogje i (0

 

  
 
  

PA mmze mnm uurm—m—

spogjice raznih mjesta. koje su Staroga počastili
kojom lijepom uspomenom. Čak iz indstranstva
stižu prilozi, osobito iz Aleksandrije, Amerike i
drugih krajeva gdje se Hrvati nalaze. Naprijed!

Gradska Kronika,

Ispiti zrelosti. — Dne 30 prošastog mjese-
ca dovršili su..se ispiti zrelosti prie. k. žen. U-
čiteljistu. Od svih 28 javnih pitomica III. razreda
i 1 privatnog kandidata, proglašene su dvanaesto-
rica zrele s odlikom, i to : Balarin Nike, Boti&Gjar-
gjica, Caput Anka, Depolo Erminija, Ghetaldi pl.
Jelka, Giždić Slavka, Haračić Marija, Kelez Mari-
ja, Korlaet Marica, Nalis Ulderika, Plaus Ivanica
i Radivoj Jele; a trinaestorica zrele i to: Bolko-
vić Jacinta, Gaus Marija, Gregorčić Matilde, Juri-
šić Kristina, Kipre Pavle, Kirigin Gizela, Ković
Anka, Marinković Bogoslava, Prvišić Vice, Radu-
lić Estela, Sijerak Kate, Traini Emica i Zaccagna
Marcela. Za tri javne pitomice i za privatna kan-
didata odgogjen je sud o žrelosti na dva mjeseca,
kad ponove ispit u jednom predmetu.

Kakav napredak u preparandiji, a kakav
nazadak u gimnaziji sa svakog gledišta! Vidi se
da zloduh srpski nije se mogao uvesti u prepa-
randiju, niti okužiti pitomkinje. Dok se rađujemo
učiteljskom osoblju zavoda za taki uspjeh, česti-
tamo i našim mladim budućim učiteljicam !

Počasno gragjanstvo. — Gosp. kap. N. Bo-
dlović načelnik i Jure Petrić prvi prisjednik opći-
ne bolske, izručiše ovih dana diplomu počasnog
gragjanstva kotar. poglavaru g. Tončiću, a to što
se je živo zauzimao na korist onoga mjesta, koje
je bilo strašno oštećeno povodnjom.

Večera maturanda. — ,Dubrovnik“ je našao
zgodno da zakine naše hrvatske maturande za ve-
čeru što su je priredili u ,Hotel de la Ville“ radi
nazdravica i hrvatskih trobojnica, koje su tamo bi-
le. Ima biti ,Dubrovnik“ najmio kakvoga špijuna
da uhodi mladiće, kojim kad već ne može 'nahu-
diti denuncijama, krivi profesure za to što su dni

 

Hrvati. Da bude denuncija imala uspjeha, podme-

će im naravno pravaštvo.

Nije istina da su maturaudi pjevali pogednih i

pjesama na Srbe, nego hrvatskih pjesama i bilo
im je drago. Zar bi , Dubrovnik“ i sveučilišnim
gragjanima zabranio hrvatski. osjećati ? Neka nje-
govi špijuni učine za to shodne korake, onako
kako umiju. Nije istina da je većera bila. politi-
čka demonstracija, nego veseli sastanak mladijeh

Hrvata koji su pozvali samo svoje. buduće aka-

demske kolege. Demonstracčijama bijahu one neke

večere bivših srpskih maturanda, gdje je dolazio /
hrvatski karlobaški odrod Vlaho Matijević, koji im
je govorio o velikoj Srbiji i o velikosrpskoj misli,
Nego znamo mi što ,Dubrovnik“ peče. Izmegju
svih ovogodišnjih maturanda ne znamo ima li je- /

dnoga Srbina, pak on to hoće da podmetne hr-
vatskim profesurima. Zadnji dogagjaji u giwmaziji

i rezultati istraga dokazaše ko tamo tjera političku k'
propagandu. Nama od propagande nije potreba. U-

čenici dolaze iz doma kao Hrvati, tako daim agi-
tacije popa Jova i njegovih drugova ne mogu vele

nahuditi. ,Dubrovuik“ bi najbolje učinio da se ne

povraća na taj za njegove suradnike pravi osi-
njak, pak neka naše mladiće, kojim svi Bućini

gli promijeniti narodnog čuvstva usisanog kod svojih

načije naćeraće nas da se opet povratime. na ne-
ke stvari, o kojim ga krute istine prrisiliše, da sad
onako sramotno šuti. i
Utopio se vojnik, — U srijedu u veče, iza
vježbe, pogjoše naši domobranci, da se, kako je
naregjeno, okupaju u Lapadu, Kad se stadoše o-
blačiti na Vergatterung kumpaniji, vide jedno o-

nema ništa, dok na jednom u priličnoj dubini ne
vide čovjeka gdje leži pružen. Jedan skoči, zaro-
ni i izvuče domobranac Marka Dendera iz stonj-
ske općine već mrtva, naduvena i pomodrela. Sta-

ali sve zaludu. U

dio, gdje se utaplja! Drže da ima *
more i ne pomolio se više na vrh. U, čet
lu je sjajan sprovod, njegovi“ drugovi “okit
lijen vijencima 4 sačiniše glazbom, -0\.5:;

prav čudo kako S aki vi»

ti kine
u " i a : w

Katići, Carevići, Matijevići i Zglav itd. itd. nijesu ine-_

roditelja, neka ih velju jednom pušti na miru. I-./

|
dijelo na obali. Brže se gleda, traži, barak dolazi,

  
 
   
  
   

doše ga trti, izliše vodu iz njega, dogje liječnik.