Buie
NI RER MN ke u. MN. vu g
PRSTA o "E. KE DE lik AE maa
da govorimo sa probugjenim narodom koji svojom , načela, naime, da bira one ljude, ma kako se zva«
glavom misli. — Ne treba nam se kitit frazama | li koji će se obvezati da će postojano pred. madle-
ni doskočicama — činjenice su jasne — razlozi | žne činovnike iznašati životno naše pitanje 0, zdru-
neoborivi, a to samo pomaže kod našijeh prijate- | ženju, ko što se dolikuje narodu, koji pojmu svoja
lja na Pelješcu. Bit ćemo dakle pravedni i iskreni | prava i svoju budućnost ; koji se obvežu da u
u strogom swislu riječi, inače naše pisanje ne bi | skom pitanju neće ševrdati i da će a
vrijedilo ni koristilo, nami je do toga, da u času | onu vladu, koja u 0voJ hrvatskoj i bude hr-
koji će skoro nastupit, stupimo na biralište kako | vatski vladala. lilgvi og
i I samo u ime hrvatskog načela mi opet da-
pravi i značajni Hrvati. nj
nas velimo narodu, da u dojdućim izborim apso-
na izvješće rada naše stranke. U jednoj su točki
našli da smo bezvijerci, a drugdje da smo se po-
klonili Magjarima.
Na prvo je odgovorila »Katolička“ sočno i
bistro kao uvijek. Na drugo odgovorićemo mi, jer
nas ,Jediustvo“ pita. Laž je dakle da je Folne-
gović preporučio da se pravaši klanjaju upliv-
A SANE k Prije svega ne će bit s gorega ako malo sta- i \ rim ap:
Ta njihova kleveta odnosi se na onu stavku | tistike prošlosti iznesemo: možda je i suvišna — | lutno nikoga ne bira, ma ni samog Ljubića ni
al ew! — Početkom naše nstavne borbe, mi smo Biankina, ili bilo koga, ma zvao se sto put Hrvat,
Izeješća rada stranke prava, u kojoj se veli od
riječi do riječi ovo: pJavna se glasila stranke i-
madu u svom pisanju redovito držati smjera de-
fensivnoga, t. j. imadu razlozi suzbijati navale na
stranku prava, odnosno na prava i dostojanstvo
hrvatskoga naroda. Njim se je nadalje kloniti pro-
vokacija i razdraživanja. naročito proti ovakovim
faktorom koji bi mogli škoditi našoj otačbini sres-
wom svoga postojećeg upliva ili bi joj mogli ko-
ristiti u prihoduosti usljed prowijenjene političke
situacije u ovoj monarkiji.“
Izvrtanjem može se dokazati da je Isukrst
rekao da nema Boga, pa tako i ovdje naši pro-
tivnici izvrnuše smisao riječi izvješća, te kliću
(oni, neustrašivi borci!) da se stranka prava pro-
dala Magjarima. Ali razborit čovjek drukčije čita.
Što se naime ovim veli? Veli se hrvatskoj prava-
skoj štampi. Branite odlučno prava naroda i stran-
ke, ali kanite se provociranja i razdraživanja (t.
j. pogrgjivanja) onih koji bi nam mogli koristiti
ili škoditi! Zar to nije pametan savjet ? Jedno je
obrana svojih prava, a drugo je grgjenje protivni-
ka. Mi zato ovakav način pisanja odobravamo
pak smo nastojali slijedit ga odavna, a mJedin-
stvo“ neka pridava ludovima, da se zato stranka
prava poklonila uplivnim faktorima.
Ovoliko na upit spljetskog organa. A sada
da se i mi nesto upitamo: Kako može Beč podu-
pirat jednu stranku, koja u svom programu veli
da će tražiti sjedinjenje s Hrvatskom? Ili su oni
gore izgubili glavu pak rade proti tradicajam svo-
je politike, ili su se svi dolje obvezali, da će pi-
tanje sjedinjenja ostati samo napisano na njiho-
vu barjaku ?
bili prvi, koji smo prihitili narodni barjak na kom ako mu se tvrdo ne obveže, da će braniti njego-
je bilo napisano ,sjedinjenje.“ 'To je pohvalno bi- | ve svetinje, kako malo prije napomenusmo., Ne bu-
lo od nas, a pohvalua je bila i borba ondašnjih | de li ovako narod postupao pri dojdućim izborim, u.
naših zastupaika. Mi smo zanosno u ono doba stu- | bude li se puštao zavagjati praznim riječima, šu- 1
pali na biralište, jer one koje bi u sabor poslali, madinskim šarlatanstvom, ili samim hrvatstvom lju-
odgovarali su svojoj dužnosti, i neustrašivo naša di, koji to sveto ime nose samo na jeziku, a ne
u srcu, on ća se (ljuto kajati, i uzalud će trošiti
prava branili, Dočim kašnje kako svi dobro pam- on. I j6B uzalud 0
timo malo po malo stvari se promjenile, zavladala | svoje sile još za po vijeka, i neće viditi nikakve
neka apatija, obzir, mlitavost, tako da danas i ako svjetlosti, nikakva napretka.
živijeh ima ondašnjih boraca, najbolje što od nji- ' DANE
ma možemo reći jest to: — bili su. ,Nekad bilo, Imenovanje. — Nadzornikom. poljodjelstva
sad se spominjalo.“ Njihovo prvo inuževno držanje | za Dalmaciju imenovan je Giovanni Battista de
mi smo kasnije skupo platili i plaćamo žali bože | Zotti iz Istre.
još i danas. Razlozi koji su naveli narodnjačke pr- jee i
vake odreći se stare staze svima su nama jasno Sastanak. — Na 4i5 ov. mj. bio je u splje-
poznati. U evangjelju stoji ,Bogu se i vragu ne tu sastanak \eksekutivnoga narodnj čkog odbora
može.“ Kad su oni jednom zaboravili na narod pod presjedništvom Dr. Klaića, u svrhu da se do-
ulizivajuć se gledajuć svoju korist, ili onijeh samo | S0Yore kakav će vojni plan izabrati za lastajnu
koji imaju načina i znaju se bolje priporučiti, što izbornu borbu. Objelodaniše u Jedinstvu“ u to
mi možemo od njih čekati? Mi na vlastite oči gle- | lie proglas na biraće i program od godine 1889
damo da se je neodvisan narod od njih odalečio, | 4 sadržaj mu je: težnja, da se Dalmacija s jedini
te je samo uz njih protekcija, koju su s nami i- s Hrvatskow, a pitati to sjedinjenje, naravno, kad \
grajuć se stekli, i oni slabići koje mogu predobiti bude zgodan čas, biva kad bude sjedinjenje kao I
ako samo pišu kakav privatni list, ujedno uvjera- | Mali s neba palo. Drugo: da Hrvati i Srbi u z
vajuć ga da uživa njihovu naklonost, te do prigo- Dalmaciji uživaju 4 svakom pogledu. ista: prava,
de da će ga imat na umu. Ovo je danas njima pak onda blagostanje zemlje. Ali pružit, će nam
glavna uzdanica! se prilika da opet ob ovom prozborimo.
remrToČTTIIR
Makarska Općina. — Na 6 Argusta bi po
nalogu starije vlasti, raspuštena ova hrvatska op-
ćina. U gragjanstvu je usljed, toga zavladala silna
uzrujanost. Oružnici obilaze gradom. Pučanstvo je
u velike ogorćeno osobito proti narodnjačkim vo-
gjama. — Harateritično je da se nJedinstvo“ vese-
li tome raspustu.
- Novo kazalište u Zagrebu. — Jedan od naj-
ljepših uresa novoga kazališta u Zagrebu bit će
jamačno veliki glavui zastor, koji izragjuje nas
zemljak Vlaho Bukovac. On je po običaju slikar-
skih umjetnika kompoziciju čiele slike sastavio u
malom opsegu, a sada ju izvodi na velikom platu, .
što će zapremati sredinu zastora. Doseic je krašna
ova radnja liepo napredovala, te se primiće kraju.
Ogromna slika pretstavlja veleban hram sa širo-
kim stupovima. Na lievoj strani pruža se vidik na
modri Dubrovnik sa visokom Minčetom, a s dešne
strane na drugom kraju slike diže se zelena gori
zagrebačka s bijelim Zagrebow na njezinu podnožju.
Tako se nagjoše na toj slici dva kulturna sredista
prošlosti i sadašnjosti: stara hrvatska Atena i pre-
porogjeni Zagreb. Kroz pojedine otvore medju stu-
povima dolaze Hrvati iz Dalmacije i Banovine va- S
dostnih lica pozdravljajući velikana Gundulića i
prvake hrvatske prosvjete. Desmwrtai pjesuik Gun-
dulić, sa karakteristićuim izrazom lica, 8 pleweni-
tim crtama dubrovačkog patricija i s izrazitim 0-
čima pjesničkog. gemja, sjedi na lievoj strani u
grimizu ; podno njegovih nogu sjedi sauv (iz ,Du-
bravke*), a uza u) je polegla na legja satirica, 0-
vjenčana svježim zelenilom. Hrvatska, u liku. divne
i čarobne ljepotice, udjevene lakim. trohojnim ve-
lom, polaže vijenac na pjesničku glavu Gunduliče-
vu, a oko nje se u zraku sakupiše vile. hrvatske
prosvjete, Grof Janko Drašković, praćen Ljudesi-
tom Gajem i Mihanovićem, pjesnikom hrvatske na-
rodne himue, prinosi velikomu pjesniku Dabravke,
meumrlomu Gunduliću, zlatan vienac u znak posto-
vanja i harnosti preporogjene Hrvatske, kvniju: bv-
vatskih pjesnika u prošlosti. Iza tih prvaka uase-'
ga preporoda pristupaju na poklon Gunduliću De-
meter, Mažaranić, Kukuljević, Bogović u plemić-
kim odorama, a njima se pridružila vila rodoljublja
i umjetnica hrvatska, grotica Sidonija gabide Ne-
što podalje stoje Preradović, Pavao Stoos u sve-
čenićkom ruhu, Niemčić, Vraz, Livadić, Lisinski
(na narodnu odjeveni), & Mandrović kao ribar iz
Dubravke i Ružička Str zzi ulaze u i da po-
zdrave pleh. Iza njih na desnom kraju pojatie
se vesela lica, nejuci, UA kapicom pokojni
Freudenreich, kao Grga. Ideja slike krasna je i
sretna. Mjesto alegori likova Hrvat će u ka-
zalištu imati pred očima oživljelu kulturnu i li
Mostar, 31 Jula.
Juče u veće stigoše iz naše hadžije željez-
nicom iz Sar«jeva. Na kolodvoru bijaše se skupio
muhamedanski svijet malo i veliko, da po običaju
pozdravi iz svete zemlje stignuše hodočasnike. Ov-
dje bi pristup zabranjen na perron, dočin je mo-
gao samo onaj koji je sa policajem bio poznat.
Naš muftija prispjevši na kolodvor, ode da pristu-
pi na perron, da po običaju pozdravi hadžije, ali
sam jedan od željezničkih sluga zabrani ulaz. Svi-
jet videći ovo nedjelo uzruja se, dok jedan od ov-
dašnjih hodža izišao na pendžer kroz perron, po-
kazao je policajnom komesaru i zapovjedniku po-
staje nekoliko osoba niže klase, koje su sluge na
perron pripuštili, te ih upozori da nije pravo, da
se muftija i ostalo sveštenstvo vraća, a ovakovi
na perron puštaju.
Mi na ovo upozorujemo zemaljsku vladu,
pak je molimo, da strogo naredi da se u buduće
ovako zapostavljanje naših vjerskih odličuika do-
godilo ne bi. Još nešto. Po običaju hadžije pogo-
ste slijedećeg dana svoje rodjake i prijatelje i 0-
vom zgodom podijele darove iz sv. zemlje. Na 0-
vaki poziv svaki muhamedanac nekako mora doći.
Na ovdašnjem okružnom sudu služi jedan muha-
međdanac, te ovaj akoprem je od gosp. okružnika
dopust dobio, da ode jednom od svojih prijatelja,
ne dopusti mu njegov tajnik i ovoga džabe sa had-
žinskim darom čekali. To nije lijepo ni pravo. I-
malo bi se malo više imati obzira na naše sveti-
nje i običaje. Muhamedanac.
===
Naši Dopis.
Kotor, 31 Jula.
Njeka bezočna hrišćanska hulja, prevario
slavno Uredništvo ,Urveue Hrvatske“ izlio otrov
svoje propale duše, i u 30 broju gori spomenutog
lista“ turio neko pisino pod naslovom : Priopćeno,
u komu se ocrnuje osoba, nekog postenog čovje-
ka ocrnujuć radi poznatog zanata kojeg tjera. —
Zar ako taj čovjek sa svojim žuljevima mući se
da uzdrži sebe 1 prehrani svoju obitelj, zar je to
kakova sramota? Ko svoj pošao radi ruke ne gau-
si, Nije nikakova sramota radit ua kakovo drago
djelo, samo da je posteno. Sramota je zlo činit,
pod kojim razumjevamo, kragje, ubojstva, preva-
re, osvade, a sva ta ispunila su 80, ua Vise su-
mišljenike u Boki, od kojih neka takova svoja zna-
menita junaštva napisali su na mramoritoj ploći u
Benzonovoj kuli i koparskoj dvorau. Sramota je
ono, kad radi pijanstva 1 drugih boguinrskih djela
zaručnice bježu ne mogavši snositi muževnu sra-
motu. Sramota je ono kowU glede uepostenog po-
našanja u trgovini dućane zatvaraju. Ono je na
“vječnu sramotu što je nu skoro učinio vaš glavni
vogja i agjitator srpstva komu ste lani u vašoj
Čitaonici povodom «jegova imenduna klicali: Ži-
vio spasitelj srpstva! A danas mate ubraza
govoriti, da ou unije bio Srbin zato, jer je šta
unakova uradio. Pak je li se kod naš našao koji
da o tomu šta napiše? Ni ovo ni ono sto se je
dogodilo cijenjenom »Naroduoim Lista“ nije naš
hvala Bogu izneoadilo, jer onakovu šta ne bi mo-
gla napisati drugo nego bizantinska — bezočnost
koja je sve kadra upotrebiti samo ne iskrenost i
postenje. kvalaj vam! Za takova vaša viteška dje-
la. Završujuć žigošemo vas slijedećim kiticama ;
Zar ne znate 0 ljudi bezsramni,
Da sramotni, sramoti su harni. *)
8 Pelješca, 3 Avgusta,
Eto nam izbori na pragu; sad je čas koji
Pogled po svijetu.
— U ponedjelak stigoše kralj i kraljica ru-
munjska u Isl, Naš kralj ih je dočekao najsjajnije.
Neosnovane su one političke kombinacije koje su
se tim posjetom spajale,
4. — U Macedoniji se nešto ozbiljno kuha, U-
stuše oteše Turcima grad Melnik. Zapališe brzojav-
ni ured i sve. turske kuće. Narod. se pobratimio
sa ustašima te ih primio srčano, Melnik biće sre-
dište ustaških operacija. — Bugarski zastupnik i
rodoljub Georgiew, miljunar, novćano podupire us-
taške čete. — Bugarska deputacija povratila se iz
Rusije.
— Španjolske čete na Kubi pretrpile $u ve-
liki poraz. Od, 2000 vojnika ustuši su i njih
700. 400 španjolskih vojnika pobjeglo je ia vojake.
i. = Ugarski Srbi, Rumunji i Slovaci obdrža-
vati će na 10 kolovoza kongres. .Na dnovnom je
ou e A 34 oo e eia a teti, ONIMA io rarnu svoju povjest: zanosno ilirsko doba donosi
ogrijetili bi smo se i mi dopisnici kad ne bi u o- ak ON svoj poklon staro ŠNOor ačkom pjesništvu. pa do-
vom važnom momentu nasu dužnost prdi k ot Domaće v jesti, i za sobom najnovije doba, kada se je glumiš-
čemo se trsit da to učinimo tvrdo; uvjereni : , u i! poet tvijati, Liepoj rici
glas neće ostat onaj vap u (pustinji, znamo | > Sastanak. — U sriedu i četvrtak središnji stafaža slik ovi oba koji-
odbor stranke prava_ držao je u Zadru sas : Dubrovnik rede...
žrtve. U četvrtak obdr-
Mo su zastupani svi okružni odbori u Dal-
+ + Dobra mu je! — Piše ,Nar. |