Br. 33. CRVEM List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijelu godinu fior, 4, na po godine fior. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cije- lu godinu fior. 4: 50, na po godine fior. 2: 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi, Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. Dva proglasa. Pred vratima izbora, u vrevi žestoke izborne agitacije, obe hrvatske stranke izdaše svoje progla- se na narod. Prvi je izišao onaj narodne hrvatske stranke, koja ga je prihvatila na spljetskom, a za njim odmah proglas stranke prava, uglavljen na zadarskom sastanku. Pošto je dakle središnji vd- bor naše stranke imao već pred očima narodnjač- ki proglas, trebalo je, da se na njeke opaske indi- rektno osvrne. Narodnjački proglas govori u prvom redu o razdoru, koji je nastao u njegovu klubu, zaborav- ljajuć, da je i prije toga bilo pravaša u Dalmaciji. Ali ne mari. pŠestorica njih, veli on, istupili su iz našeg tabora i utrli put bratskoj neslozi.“ Želja je naša bila da tog razdora ne stane i da se svi dalmatinski Hrvati nagju opet u jednom skupu. Ali us- prkos našemu nastojanju, svaka se je nada izjalovila, kad su se pristaše nove struje stopili sa taku zvanom strankom prava i tim stvorili jaz megju sinovim istog naroda, koji su se 34 godine zajednički berili za ista načela “ 'To je sve! Narodna stranka nije niti jednom riječi spomenula uzroke toga razdora; ona je je- dnostavno isti kons'atirala, pak za nj ubacila svu odgovornost na one koji, su iz njeziua kluba izašli, bez da se je ičim opravdala! Ovo je, da se blago izrazimo, vrlo naivno, ali bi moglo biti i vrlo za- vodljivo. I zato stranka prava u svom proglasu odgovorila je narodnoj stranci, te je pred narodom ovako rastumačila svoj opstanak : pPojava naše stranke u Dalmaciji nije obijest ili že- lja za razdvrom, nego zautjev narodne potrebe : narodna ju je nužda stvorila Mlohavost tako zvane narodne hrvat« ske stranke i slaba njezina vjera u hrvatsku ideju pove- doše ovu wa stranputice političkog oportunizma. Da se o- bezbijede probitci narodu hrvatskog. — do kojeg drugog ovdje i nema — da se u narodu razžari osjećaj hrvatskog narodnog jedinstva, da se u hrvatskom narodu odgoji po- mladak, koji će bditi na braniku njegovih prava, ustrojila se i u nas stranka prava, koja svoje ciljeve poistovjetuje sa probitcima cijelog naroda.“ Premda bi i ovo bilo dosta, središnji pravaš- ki odbor hotio je još bolje rasvijetliti ovu tvrdnju. Zato odmah nastaylja njegov proglas : »Birači! Žaliti je što su danas Hrvati u ovoj pokra- jini podijeljeni u dva tabora, ali krivnja nije na nami, već na drugoj strani, koja je pokazala da svoje stranačke svr- he pretpostavlja časti i koristi hrvatskoga naroda, te koja je dokazala, da nije voljna ni kaaca privesti u djeiv ideju sjedinjenja Dalmacije sa Hrvatskom.“ Ovo je težak i oštar prijekor. Stranka pra- va bila je dužna, da ga opravda i ona je to uči- nila daljnim riječima svog proglasa : Glasovanje 14 sječnja ove godine u dalmatinskom saboru crna je tačka u njezinom životu, & jadni razlozi, kojim je nastojala da opravda ono kobno glasovanje rječit su dokaz prijekornog njezinog djela.“ Koji su to jadni razlosi? U prvom redu o- naj, da ako se primi adresa sa šjedinjenje, vlada će zatvoriti sabor, koji ima da riješi toliko dru- gih posala. Zar to nijesu jadni razlozi ? Iza ovakih i slič- nih isprika narodne stranke, zar pravaški odbor ni- je ima pravo, kad je rekao : _ Dat ova stranka samo na riječi veli, da se bori ga sjedinjenje, dočim na djelu odbija ga uz kojekakve izgo- vore, zbog sićušnih obzira, čemu se vesele svi oni, koji su majljući protivnici samoga sjedinjenja Dalmacije sa Hrvat- šalju se Uredništva. Oštro, ali istinito i zato uvijek preblago, da ne i spominjemo ono ,moćno Okrilje“, o kom pro- glas u početku govori, da se pod njim proti nama nalazi narodna stranka. Dok smo dakle mi naše postupanje temelji- to obrazložili, narodnjaci nas jednostavno bije- di kao raskolnike. Srpsko-hrvatske čitanke, opor- tunizam, različito a uvijek dvolično postupanje u poslu adrese lani i ove godine itd. naprosto se prešutilo. Što se tiče samoga programa — izvan razli- čitog stanovišta naprama dalmatinskim Srbima, ko- je narodnjaci priznaju, dok ih pravaši smatraju četom ,zalutalih sinova našega naroda, koji se, zavedeni, odrekoše hrvatskog imena“ — u drugom, u koliko mi vidimo, nema velikih načelnih razlika. Ali koja korist imati napisan i najradikalniji program! I zato ističe velika razlika u izvagjanju tog programa, a u prvom redu najprve njegove tačke : Sjedinjenja sa Hrvatskom. Narodna stranka tu veli : , Mi priznajemo da smo dužni, kao što smo sprav- pi u svaki zgodni čas potražiti, da bi naš premilostivi kralj, na temelju narodnih i pisanih prava, potvrgienih njegovom svetom riječi, sjedinio. Dalmaciju sa Hrvatskom i Slavonijom i povratio državi hrvatskoj sve njezino česti.“ Nastaje pitanje zgodna časa. Kada će doći taj blaženi zgodan čas? Evo blizu dvadeset godi- na, da se nije bilo o tom ništa pokušalo. Sudeći po izjavama stranke u saboru, taj bi zgodan čas bio onda, kad vlada ne bude radi adrese zatvorila sabora. Ovo nije sarkazam nego logični zaključak na na- rodnjačke izjave. Još je rekao dr. Klaić, da će taj zgodan čas biti ,onaj kad se riješi pitanje bo- gansko. kad se odluči o priklopljenu Bosne osta- loj. monarkiji,“ Mi smo više puta kazali, da bi to bio po našem sudu naj nezgodniji čas i jaoh na- ma, kad bi nas on našao u ovom položaju !_Sva- kako narodna stranka ovu stranu svog programa nije ni malo rasvijetlila, nego ju je ovako na la- ku ruku u narod bacila. Stranka prava naprotiv 0 pitanju sjedinjenja rekla je ovo: »Dok se ne ispuni sjedinjenje Dalmacije sa Hrvats- kom neće nas minuti tolike nevolje, koje našu zemlju tište usljed privremenog njezinog položaja u ovoj poli monarki- je. Radi toga naši zastupnici slijedit će neprestance istica- ti ovo pitanje, da se tako nametne onim, koji mu se pro- tive, a da u narodu ne zamre, nego da se to više razbudi živa želja za jedinstvom domovine. Stranka prava, koja u ovim poslima ne poznaje obzira ni ugibanja, nastojati će kroz svoje zastupnike, da pitanje o sjedinjenju ne bude više skinuto s dnevnoga reda, dok ne bude po pravu o- životvoreno,“ Ovim je stranka čisto i bistro označila svoj program akcije i ujedno ga obrazložila. Kod naro- dne stranke toga nema. A zašto? Sve nam se nešto čini jedino zato, jer program njezine akcije nije u njezinim rukama, — — Ovim bismo se bili osvrnuli na glavne točke narodno-političkog programa sadržane u proglasu obijuh stranaka, iza čega dolazi t, z. program po- mo samo reći, da je pravaški kud i kamo opšir- niji i liberalniji. Ali ima još nešto što će sačinjati karakteri- stiku buduće naše borbe. U proglasu stranke pra- va ova izjavljuje, da će stupiti u borbu za naro- “dna prava ,otvorito, bez saveznika i ičije pomo- skom; očit znak, da su njezina djela u oprjeci sa prvom |: i Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku a dopisi i krajinskog rada, koji nećemo pretresati, nego će- |. Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku oglasi koji se više & pata Uzalud ćete toga tražiti u protivnom progla- su! A dogagjaji koji na sve strane pred oči izbi- . jaju, dokazuju nam, da narodna stranka gornjih . riječi nije mogla ni izreći. Zašto to? Možda bi ovaj upit dao odgovor, i koji je najviše doprinio, da se izmed nas otvori li ovoliki nesretni jaz. S tog gledišta mi smo sto put uvjereni, da stranka prava vrši samo svoju patrijotsku dužnost, kad uz poklič: doli s krinkama! stupa u nejedna- ku borbu s narodnjacima. U ostalom — što 'bog dade i sreća junačka! Pismo iz Bosne. Sarajevo, 9 Avgusta 1895. Čestiti gosp. uredniče! Lijepo žalim, što vam se odavna ne javih. Tomu je uzrok manjkavost vremena i slaba sposobnost. Imalo se čega pisa- ti s ove strane, što bi zanimalo cijenjene. čitaoce , oko borljive i svijesne ,Crvene“; nu na žalost eto kogod drugi vještiji nehće se do sad pera. Jatiti.. Pa što bi i ja ovako nevješt? E! meni je žao i i i srce me boli radi mnogijeh stvari, koje se mimoilaze, y a lijeka im'se me traži. Žao mi je da se posve šutkom prolazi, jer brate dragi onako je kao što. ste više puta rekli, kad ste. o ovijem zemljama, štogod toli prijateljski pisali, da ovamo mije med / i maslo, koje ,Bošnjak“ — stid ga bilo — htio bi da kroz tamu, koja je poklopila ovaj živalj u, svijet slatko, glatko i sjajno prometne. Trebalo bi dakle narodne želje i muke na javu iznositi, te. im lijeka zahtijevati, ali tu Bošnjak“ neće da. posreduje. Ja u ovom dopisu naročita štogod pe:. ću isticati već ću uopće nešto prozboriti, da se vidi kroz to, da nije ovamo blagostanje, koje mne- ; ,Bošnjak“ se preobrazio pod pa.... dopise prima, u kojima se vlada ili koji. njezin: činovnik i ljubimac ne hvali, Vaš. list. ovamo. se ; vrlo rado čita, a primjedbe i želje, koje kadgod iznesete u korist ovog življa moleći i opominjući vladu, opaža se da se uvažuju. Zaista vrijedi po koji dopis, koji se zabilježi kroz milu , Crvenu.“ S toga bi mislim bilo dobro, da su vam stupci ot- voreni za dopise raznih dopisnika, iz ovih krajeva, te slučajno, kad im štogod dozlogrdi i sepravdu kakvu opaze, da mogu putem javnosti svojim ra» nama oduška dati. *) Htio sam tijem da istaknem želju, da se što više dopisnika od amo okupi oko uljudne ,Crvene.“ Za pero dakle svi oni, koje što- god boli, i krivo im se čini! Treba napomenuti, da se mora svijem, na temelju pravde i istino pi- sati. U ,Bošnjaku“ koji veli, da tobože narod, a; : = g = g Ž : i g š e