# Ston, 20 Augusta. 'Tvrd je orah voćka čudnovata, Ne slomii ga a znbe polomi! Gorski Vijenac. Ovako » Dubrovnik“ počimlje svoj uvodni članak u 33 broju, pa taman iste riječi i mi mu odvraćamo, kao odgovor na njegovo bulaznjenje u pismu iz grada, na četvrtoj strani goripomenutog broja. Jedan od najtvrgjih oraha za njihove zube regbi da je naš Dn. Ante i ako ga oni malenim nazivlju. Ako ikoga a to su ovoga čovjeka svako- jako napastovali, eda bi ga mogli iz naroda išču- pati, ili barem od njega odstraniti. U tu su se svrhu najpodlija srestva upotrebljavala, samo da bi se moglo do cilja doći. U zadnje vrijeme nije- su se ni anonimnih pisama žacali, u kojim su mu prigovarali, da pazi svoje dužnosti i da se drži crkve i otara. Na tako gadne i infamne stvari ni- jesmo ni odgovarali žaleći vrijeme, koje bismo u tv izgubili, ali danas prigodom ovog pisma dovi- kujemo im: Sramite se, ako možete, krpežari, jer nijeste dostojni ni da prah s crevalja takovu čo- vjeku očistite, koji bi prije ne znam što učinio, nego bi 1 ua) manju dužnost propustio ili ju pre- prekršio. Da je to tako, svjedok mu je cijeli Ston, koji je još odavna spoznao u Dn. Anti revna sve- ćenika i pregorljiva patrijotu. A bi li mogli vi što slična napisati o vašim dubrovačko-srpskim prvacima? Bi, dakako. Ta eto je njihov barjaktar primio tu ne davno pohvalnu svjedočbu kad je bio od Pokrajinskog Skolskog Vijeća, odalečen od svih škola, a to sve jer je tačno i duševno vršio svoje dužnosti. Što ćete na ovo? Njega posavjetujte ta on vam je prijatelj od srca, on Je vaš muče- nik. O drugim njemu sličnim nećemo ni da govo- rimo, jer bi nam valjalo rizmu papira potrošiti, da ih tačno opišemo, a uvjereni smo, da više vri- jedi rizma papira, nego svi oni. Osim Dn. Ante imadu kanavčevi krpežari još tvrdih oraha da gri- zu. Kamo će s Dr. Misetićem i Da. Matom, koji se nigda nije dostojao umoćiti svoje pero, da kr- pežare zasrami? Pa i na profesura Kušara ne pre- staju nišaniti, ali njegova pevinost, poput najtvr- gjeg oklopa, odbija sve njihove hitce, & kako nam se čini, radi njega nevina, savjest sa njima jur svoju vrši, jer su ulicu ne samo zelenkasti, nego žuto-crui i zeleni. 1 zbilja kad te ljude vidimo, Odmah nam na um panu stihovi velikog Dantea: »Raj ih tjera, da se sam ne ruži; Crni pako neće da ih primi.“ Bolja vam je dakle kaniti se uzaludna posla i privijati svoje rane, a ako nemate čime puniti svoj list, bacite pogled na svoje kolo, pa ćete naći megju vama i zelenkastih i žutkastih profesurića, a ako vam je i to malo, stavite im po srijedi po- pa Jova, pa eto vam pisanja koliko vam srcu dra- go. S ovim mislimo da je sve rečeno i nećemo dalje. Kod nas gosp. Uredniće Čitaonica već je gotova, do malo dana slijediće svećani otvor, pa ćemo vam se i tom prigodom, podjelili Bog zdrav- lje, najaviti. Radničko drustvo lijepo napreduje, narodna svijest sve se to više budi. Ustrajmo, s nama je Bog i pravica, pobjeda je naša. Nekoliko Stonjana. Gazza Pogled po svijetu. — Kralj je pozvao u Ischl galičkog namje- snika grofa Kazimira Badeni, komu će povjeriti sastavak ;novoga kabineta. Sadašnje privremeno ministarstyo ostupiće odmah početkom oktobra. — Inaće vašnijih političkih novosti nema, ako izu- zmemo Šuanjolsku, kojoj Kuba zadaje veliku gla- 3 i Domaće vijesti. Umćljavamo p. u. gospodu predbroj- nike, da što prije izravnaju račune s U- pravom, jer ćemo inače bit prisiljeni da nekijem obustavimo list. Ko ga prima, pra- vo je da ga i plaća, tim više što su troško- vi za uzdržanje nezavisnog lista preko- mjerni! općina Konavoska. Danas je tamo, na Grudi, izbor 91 birača. Stranka prava postavila je, proti naro- dnoj svoje vlastite kandidate. Mi se nadamo, ali kakav god bio rezultat izbora napredak je i tu sa- mo kod naše stranke. — U Rabu, vele, sklopiše narodnjaci i tali- janaši kompromis proti pravašima. Dobar početak! —Iu Visu boje se da bi moglo do toga doći. samo da ne prodru pravaši, koji su grešni, što hoće da se bolje i žešće bore za hrvatska prava. — Autonomaši izdali su nekakvu mizeriju koju zovu izbornim proglasom. U njemu se prvi put javno ističe poznata konvencijonalna lakardi- je: opstanak talijanske narodnosti u Dalmaciji. — U Korčuli svi pravaši odlučiše glasovat za narodnjaka, da ne ispade talijanaš Trojanis. Narodnjaci iz zahvalnosti prama pravašima rade proti njima u vanjskim općinama istoga kotara. Bravo narodnjaci ! O neuspjehu sjedinjene opozicije. — GOSp. Frano Folnegović odgovarajuć na neko pismo , Ob- zoraša“ i prijatelja mu gosp. Gjura Kovačevića iz Djakova dotaknuo se i neuspjeha 0 sporazumku opozicija. Prenosimo doslovce riječi odličnog pra- vaškog otačbenika : ,Ne varaj medjutim ni sebe ni druge, da bi ovoj jednako užasuoj i sramotnoj borbi mogao bi- ti razlog ime budi koje i budi kakove stranke. To može biti, pa u istinu i jest gola golcata izlika, kako sam ja to na oprostnom sastanku odbora sje- dinjene oporbe obširno i raztumaćio. Mene je on- dje pobijav onaj isti Marijan Derenčin, koji je ne- koliko danah čitavim nizom svojih članakah sjajno pobio i svoga druga dra. Mazzuru i samoga sebe, dokazujući, kako je nesmisao raditi o jedinstvu oporbe, kako su potrebne dvie oporbe, dosliedno valjda dva programa. ,Ovo ti je ključ tomu otajstvu : zašto su se oporbe razdvojile. Vaši su pouzdanici u skupnom programu čitali oportunizam, a mi pravo. Vaš Maz- zura me je izrično sjetio mojih riječi, u Sisku pro- govorenih: ,Ja vidim budućnost svoje otačbine o- siguranu samo u savezu sa Ungarijom,“ ter me je pozvao, da se otvoreno stavimo na dualističko sta- novište. Na račun toga on je u svom vlastitom klu- bu ,dokazivao bolje nego ikoji pravaš“, (rieči su vašega Politea), da se mora obćenito usvojiti ime stranke prava. A kad sam mu ja otvoreno i odrje- šito izjavio, da se nijedan pravaš ne će staviti na stanovište dualizma, ter da sama moja izreka u govoru sisačkom u riečih : ali na osnovu podpu- ne jednakosti“ izključuje u sebi pojam dualizma, onda su ti se tek, moj pobratime, okrenule stvari nizbrdice : Mazzura je postao biesnim protivnikom imena stranke prava. On je odbio i posredujući predlog pročelnika dra. Bresztyenskoga, da se zo- vemo ,hrvatska stranka prava“, na koji su pred- log bili pravaški delegati odmah radostno pristali. Onda tek počimlje dr. Frank biti ,kamenom smut- nje“ za slogu oporbe.“ Po ovome se može dosta dobro vidjeti, ko je kriv razdoru. Pišu nam iz Škaljara, 16 Avgusta. Neki prepredeni ,Srbin“ iz Kotora Y. Ž. ima u našem selu neku vrlo lijepu SEEM rA zgradu e Majo oro: kovrsnih voća sočiva itd. Dakako ta se je kragja sa strane gori pomenutog vlasnika i družine mu odnosila na naše seljane, koji hvala Bogu, još mo- | viaho. — To si ti izmislio ! ofif (ao gu pred svijetom vedrim čelom izaći. = Ivo. — Nijesam dušemi. Ovo mi je pripovijedo dum Mato, Neku večer u kasno doba noći otigjoše dva a sad je li se on rugo oli ne, to je drugi poso. izmegju naših seljana stražarit oko ove zgrade, | viaho. — Basta! Sad da te pitam: je si li spravio &auo? ne bi li u trag ušli kradljiveima i svim nam obraz Znaš da na 25 ovega valja da budemo u Spljštu. osvijetljali. Na_ sreću pohvataše ih, izmegju kojih | 1vo, — Ja sam %e listo, ma strah "me je hoćemo li prvog svezaše i predaše oružnicima koji ga otpra- vako lišo u Spljetu kako smo prošli & Zadru. Joli tiše gdje mu je mjesto. Ovo su bili isti njegovi, crnogorske skitalice, koji našim srbima služe, da klasom. Čestitamo! — Njegov sin Antum privr. činovnik tvrtke I. B. Schmarda, Roter i Perschitz u Gružu bi imenovan činovnikom austrijskog Llo- yda u Sibeniku. — Čestitamo i žalimo odlazak o- vog valjanog mladića ! . kupio je u Engleskoj parobrod od 2800 tonelata u vrijednosti od 230.000 fior. Nadjeli su mu ime nGaleb.“ Trg. - obrt. komora. — U sjednici trg. i 0- brt. komore od 14 tek., osim drugijeh predmeta, bijahu odobreni računi za god. 1894 i imenovan g. Marko Dabinović mešetarom za Kotor. Teatar. — Uprava našeg teatra ugovorila je pogodbu sa dramatičnim društvom Drago, koje će prvijeh novembra započeti prestave. Morski pas. — Ovih dana kazali su na Por- poreli jednog morskog kučka, ulovljena kod Alba- nije, duga preko 3 metra. . Četrdeset-godišnjica službe. — Brigadir voj- ske Dubrovnika i Kotora, general Gall svetkovao je u četvrtak u Novom 40 godina svoje vojničke službe. === Diskoras na Poljani. Ivo. — Bon giorno Vlaho! Malo prije bio sam ti u dum Mata, da mu se javim ida mu navijestim, kako smo ovijeh dana usiljeni provijagjat do Spljeta. Vlaho. — Je li te dobro primio? Ivo. — Magnitico. Priporučio mi je da prid sudom bude- mo rijet istinu i da se podnesemo skladno soto le Procurative di Spalato kako smo se podnijeli: i u Zadru alla Piazza dei Signori. Pa mi je pripovijedo da je Trigari piso duturu, da smo uprav učinili lije- pu tiguru i da su se sve zaratinke u nas namurale zaradi našega dijaleta. Anci da se nella bidlioteca Paravia formo komitat koji je dečido od. našega di- sa ufanjem da će ti novi jezik dva naroda u Dal- maciji, srpskog i talijanskog asimilat to jest stopit u jedan jedinstveni narod srpsko-talijanski. Reko mi je da je i dotur na to pristo i da mu-je obeće kako će u novoj talijanskoj skuli, koja će se otvorit na i da .... Vlaho. — Meni se čini da se ti rugaš ! Ivo. — . . Pušti me da tinem. Feoli, redatur od ,Dalma- za podlistak , Dalmati.“ Vlaho. — Ne šokaj! Ivo. — Ovo je istina. — Dum Mato govor$ da je i on piso beogradskoj akademiji ob ovoj, StvAI i poslo joj vreću riječi što hi je paljetkovo, #e dicijonarij novoga jezika, megju kojima je i osli: ydliskorsar“, koja je na njegovu čast i slavu ovih dani 'bila kos. se s Bulatom. “4 Ispravak. — Primamo iz Kotora : Nije isti- na da sam ja išao u Herceg-novi da tamo agitu- jem za izbore, kao što se veli u domaćoj vijesti, štampanoj u ,C. H“. od 17. 0. m. Prema tome nije istina ni da mi je za to davao dopust presvij. gosp. savjetnik Bressan. Ivo. — U toliko spravimo se! Mi ćemo se prikazat prije Dunque spravi se i da sd ti priporučeni šugamani češalj i saplun, jerbo te stvari najbolje je ponijet . bi ovijeh dana promaknut na čast kapetana a VIE Novo parobrocko društvo. — Skup gragjana jaleta stvorit novi jezik, koji će se.zvati: italo-serbo, Šumetu fondat katedra za pouku tog novog jezika te“ piso je u grad neka mu ončas u našemu dijale-. * tu komponjaju storiju: la Torre del Bovo, di Autona Ta Bo: vana u vlaškoj štampariji. u U! meni ako obaznaju da sam pravaš ! Nije za skercat vikom i bukom da izazivlju naše svijestne gragjane. | v1aho. — Čovječe ne boj se. Nosim tolike' preporuke sa. svega kako veri Dubrovčani, a ostalo što bog da. . Kotor, 20 avgusta 1895. Dr. Aleksandar Mitrović, ta doma. sAšlo. | BOGA Valjda opet nova srpska mistifikacija iz Bo- Vlaho. — Ne boj se; adio i do vigjenja ! ke, jer kako nam prijatelj javlja, ovaj Mitrović do- pazanam v'H bio je bio dopust od ministarstva. Na obraz bra- Književnost. i tiji ! — Uredništvo. \ Hi ( , (T4iRU Primili smo : ) . til iti Midi) o. k. Velike Gimnazije u Spljetu za šk,; === ' god. 1894-08. Ua školske vijesti nalazimo unutra Gradska Kronika. raspravu Barna Popariću Herve veaga Beno (0 g | semi 0 ji raširi! godina povijesti Hercegovačke). SMG ik općinama, ko u moj imendan izrazu- Program zemalj zavoda. | jem ovim blagodarnost. za šk. god. 1894-95. Mi eeerade ki i U Dubrovniku, 20 Avgusta 1895. seze 6 name". 00 Dr. Reko Miletić 0) Šlrolke “ DA | : zomi