# Ston, 20 Augusta.
'Tvrd je orah voćka čudnovata,

Ne slomii ga a znbe polomi!
Gorski Vijenac.

Ovako » Dubrovnik“ počimlje svoj uvodni
članak u 33 broju, pa taman iste riječi i mi mu
odvraćamo, kao odgovor na njegovo bulaznjenje u
pismu iz grada, na četvrtoj strani goripomenutog
broja. Jedan od najtvrgjih oraha za njihove zube
regbi da je naš Dn. Ante i ako ga oni malenim
nazivlju. Ako ikoga a to su ovoga čovjeka svako-
jako napastovali, eda bi ga mogli iz naroda išču-
pati, ili barem od njega odstraniti. U tu su se
svrhu najpodlija srestva upotrebljavala, samo da
bi se moglo do cilja doći. U zadnje vrijeme nije-
su se ni anonimnih pisama žacali, u kojim su mu
prigovarali, da pazi svoje dužnosti i da se drži
crkve i otara. Na tako gadne i infamne stvari ni-
jesmo ni odgovarali žaleći vrijeme, koje bismo u
tv izgubili, ali danas prigodom ovog pisma dovi-
kujemo im: Sramite se, ako možete, krpežari, jer
nijeste dostojni ni da prah s crevalja takovu čo-
vjeku očistite, koji bi prije ne znam što učinio,
nego bi 1 ua) manju dužnost propustio ili ju pre-
prekršio. Da je to tako, svjedok mu je cijeli Ston,
koji je još odavna spoznao u Dn. Anti revna sve-
ćenika i pregorljiva patrijotu. A bi li mogli vi
što slična napisati o vašim dubrovačko-srpskim
prvacima? Bi, dakako. Ta eto je njihov barjaktar
primio tu ne davno pohvalnu svjedočbu kad je bio
od Pokrajinskog Skolskog Vijeća, odalečen od svih
škola, a to sve jer je tačno i duševno vršio svoje
dužnosti. Što ćete na ovo? Njega posavjetujte
ta on vam je prijatelj od srca, on Je vaš muče-
nik. O drugim njemu sličnim nećemo ni da govo-
rimo, jer bi nam valjalo rizmu papira potrošiti,
da ih tačno opišemo, a uvjereni smo, da više vri-
jedi rizma papira, nego svi oni. Osim Dn. Ante
imadu kanavčevi krpežari još tvrdih oraha da gri-
zu. Kamo će s Dr. Misetićem i Da. Matom, koji
se nigda nije dostojao umoćiti svoje pero, da kr-
pežare zasrami? Pa i na profesura Kušara ne pre-
staju nišaniti, ali njegova pevinost, poput najtvr-
gjeg oklopa, odbija sve njihove hitce, & kako nam
se čini, radi njega nevina, savjest sa njima jur
svoju vrši, jer su ulicu ne samo zelenkasti, nego
žuto-crui i zeleni. 1 zbilja kad te ljude vidimo,
Odmah nam na um panu stihovi velikog Dantea:

»Raj ih tjera, da se sam ne ruži;
Crni pako neće da ih primi.“

Bolja vam je dakle kaniti se uzaludna posla
i privijati svoje rane, a ako nemate čime puniti
svoj list, bacite pogled na svoje kolo, pa ćete naći
megju vama i zelenkastih i žutkastih profesurića,
a ako vam je i to malo, stavite im po srijedi po-
pa Jova, pa eto vam pisanja koliko vam srcu dra-
go. S ovim mislimo da je sve rečeno i nećemo
dalje. Kod nas gosp. Uredniće Čitaonica već je
gotova, do malo dana slijediće svećani otvor, pa
ćemo vam se i tom prigodom, podjelili Bog zdrav-
lje, najaviti. Radničko drustvo lijepo napreduje,
narodna svijest sve se to više budi. Ustrajmo,
s nama je Bog i pravica, pobjeda je naša.

Nekoliko Stonjana.

Gazza

Pogled po svijetu.

— Kralj je pozvao u Ischl galičkog namje-
snika grofa Kazimira Badeni, komu će povjeriti
sastavak ;novoga kabineta. Sadašnje privremeno
ministarstyo ostupiće odmah početkom oktobra. —
Inaće vašnijih političkih novosti nema, ako izu-

zmemo Šuanjolsku, kojoj Kuba zadaje veliku gla-

3
i

Domaće vijesti.

Umćljavamo p. u. gospodu predbroj-
nike, da što prije izravnaju račune s U-
pravom, jer ćemo inače bit prisiljeni da
nekijem obustavimo list. Ko ga prima, pra-
vo je da ga i plaća, tim više što su troško-
vi za uzdržanje nezavisnog lista preko-

mjerni!

 
   
 
 
 
   
 

 

  
 

općina Konavoska. Danas je tamo, na Grudi, izbor
91 birača. Stranka prava postavila je, proti naro-
dnoj svoje vlastite kandidate. Mi se nadamo, ali
kakav god bio rezultat izbora napredak je i tu sa-
mo kod naše stranke.

— U Rabu, vele, sklopiše narodnjaci i tali-
janaši kompromis proti pravašima. Dobar početak!

—Iu Visu boje se da bi moglo do toga
doći. samo da ne prodru pravaši, koji su grešni,
što hoće da se bolje i žešće bore za hrvatska prava.

— Autonomaši izdali su nekakvu mizeriju

koju zovu izbornim proglasom. U njemu se prvi
put javno ističe poznata konvencijonalna lakardi-
je: opstanak talijanske narodnosti u Dalmaciji.

— U Korčuli svi pravaši odlučiše glasovat
za narodnjaka, da ne ispade talijanaš Trojanis.
Narodnjaci iz zahvalnosti prama pravašima rade
proti njima u vanjskim općinama istoga kotara.
Bravo narodnjaci !

O neuspjehu sjedinjene opozicije. —  GOSp.
Frano Folnegović odgovarajuć na neko pismo , Ob-
zoraša“ i prijatelja mu gosp. Gjura Kovačevića iz
Djakova dotaknuo se i neuspjeha 0 sporazumku
opozicija. Prenosimo doslovce riječi odličnog pra-
vaškog otačbenika :

,Ne varaj medjutim ni sebe ni druge, da bi
ovoj jednako užasuoj i sramotnoj borbi mogao bi-
ti razlog ime budi koje i budi kakove stranke. To
može biti, pa u istinu i jest gola golcata izlika,
kako sam ja to na oprostnom sastanku odbora sje-
dinjene oporbe obširno i raztumaćio. Mene je on-
dje pobijav onaj isti Marijan Derenčin, koji je ne-
koliko danah čitavim nizom svojih članakah sjajno
pobio i svoga druga dra. Mazzuru i samoga sebe,
dokazujući, kako je nesmisao raditi o jedinstvu
oporbe, kako su potrebne dvie oporbe, dosliedno
valjda dva programa.

,Ovo ti je ključ tomu otajstvu : zašto su se
oporbe razdvojile. Vaši su pouzdanici u skupnom
programu čitali oportunizam, a mi pravo. Vaš Maz-
zura me je izrično sjetio mojih riječi, u Sisku pro-
govorenih: ,Ja vidim budućnost svoje otačbine o-
siguranu samo u savezu sa Ungarijom,“ ter me je
pozvao, da se otvoreno stavimo na dualističko sta-
novište. Na račun toga on je u svom vlastitom klu-
bu ,dokazivao bolje nego ikoji pravaš“, (rieči su
vašega Politea), da se mora obćenito usvojiti ime
stranke prava. A kad sam mu ja otvoreno i odrje-
šito izjavio, da se nijedan pravaš ne će staviti na
stanovište dualizma, ter da sama moja izreka u
govoru sisačkom u riečih : ali na osnovu podpu-
ne jednakosti“ izključuje u sebi pojam dualizma,
onda su ti se tek, moj pobratime, okrenule stvari
nizbrdice : Mazzura je postao biesnim protivnikom
imena stranke prava. On je odbio i posredujući
predlog pročelnika dra. Bresztyenskoga, da se zo-
vemo ,hrvatska stranka prava“, na koji su pred-
log bili pravaški delegati odmah radostno pristali.
Onda tek počimlje dr. Frank biti ,kamenom smut-
nje“ za slogu oporbe.“

Po ovome se može dosta dobro vidjeti, ko
je kriv razdoru.

Pišu nam iz Škaljara, 16 Avgusta.
Neki prepredeni ,Srbin“ iz Kotora Y. Ž. ima
u našem selu neku vrlo lijepu SEEM rA zgradu

e Majo oro:
kovrsnih voća sočiva itd. Dakako ta se je kragja
sa strane gori pomenutog vlasnika i družine mu
odnosila na naše seljane, koji hvala Bogu, još mo- | viaho. — To si ti izmislio ! ofif (ao
gu pred svijetom vedrim čelom izaći. = Ivo. — Nijesam dušemi. Ovo mi je pripovijedo dum Mato,

Neku večer u kasno doba noći otigjoše dva a sad je li se on rugo oli ne, to je drugi poso.
izmegju naših seljana stražarit oko ove zgrade, | viaho. — Basta! Sad da te pitam: je si li spravio &auo?
ne bi li u trag ušli kradljiveima i svim nam obraz Znaš da na 25 ovega valja da budemo u Spljštu.
osvijetljali. Na_ sreću pohvataše ih, izmegju kojih | 1vo, — Ja sam %e listo, ma strah "me je hoćemo li
prvog svezaše i predaše oružnicima koji ga otpra- vako lišo u Spljetu kako smo prošli & Zadru. Joli
tiše gdje mu je mjesto. Ovo su bili isti njegovi,
crnogorske skitalice, koji našim srbima služe, da

   
    
  
  
  
   
  
  
  
 
  
  

klasom. Čestitamo! — Njegov sin Antum  privr.
činovnik tvrtke I. B. Schmarda, Roter i Perschitz
u Gružu bi imenovan činovnikom austrijskog Llo-
yda u Sibeniku. — Čestitamo i žalimo odlazak o-
vog valjanog mladića ! .

kupio je u Engleskoj parobrod od 2800 tonelata
u vrijednosti od 230.000 fior. Nadjeli su mu ime
nGaleb.“

Trg. - obrt. komora. — U sjednici trg. i 0-
brt. komore od 14 tek., osim drugijeh predmeta,
bijahu odobreni računi za god. 1894 i imenovan
g. Marko Dabinović mešetarom za Kotor.

Teatar. — Uprava našeg teatra ugovorila je
pogodbu sa dramatičnim društvom Drago, koje će
prvijeh novembra započeti prestave.

Morski pas. — Ovih dana kazali su na Por-
poreli jednog morskog kučka, ulovljena kod Alba-
nije, duga preko 3 metra. .

Četrdeset-godišnjica službe. — Brigadir voj-
ske Dubrovnika i Kotora, general Gall svetkovao
je u četvrtak u Novom 40 godina svoje vojničke

službe.

===

Diskoras na Poljani.

Ivo. — Bon giorno Vlaho! Malo prije bio sam ti u dum
Mata, da mu se javim ida mu navijestim, kako smo
ovijeh dana usiljeni provijagjat do Spljeta.

Vlaho. — Je li te dobro primio?

Ivo. — Magnitico. Priporučio mi je da prid sudom bude-

mo rijet istinu i da se podnesemo skladno soto le

Procurative di Spalato kako smo se podnijeli: i u

Zadru alla Piazza dei Signori. Pa mi je pripovijedo

da je Trigari piso duturu, da smo uprav učinili lije-

pu tiguru i da su se sve zaratinke u nas namurale
zaradi našega dijaleta. Anci da se nella bidlioteca

Paravia formo komitat koji je dečido od. našega di-

sa ufanjem da će ti novi jezik dva naroda u Dal-
maciji, srpskog i talijanskog asimilat to jest stopit
u jedan jedinstveni narod srpsko-talijanski. Reko mi
je da je i dotur na to pristo i da mu-je obeće kako
će u novoj talijanskoj skuli, koja će se otvorit na

i da ....

Vlaho. — Meni se čini da se ti rugaš !
Ivo. — . . Pušti me da tinem. Feoli, redatur od ,Dalma-

za podlistak , Dalmati.“

Vlaho. — Ne šokaj!

Ivo. — Ovo je istina. — Dum Mato govor$ da je i on
piso beogradskoj akademiji ob ovoj, StvAI i poslo
joj vreću riječi što hi je paljetkovo, #e dicijonarij
novoga jezika, megju kojima je i osli: ydliskorsar“,
koja je na njegovu čast i slavu ovih dani 'bila kos.

se s Bulatom. “4

Ispravak. — Primamo iz Kotora : Nije isti-
na da sam ja išao u Herceg-novi da tamo agitu-
jem za izbore, kao što se veli u domaćoj vijesti,
štampanoj u ,C. H“. od 17. 0. m.

Prema tome nije istina ni da mi je za to

davao dopust presvij. gosp. savjetnik Bressan.

Ivo. — U toliko spravimo se! Mi ćemo se prikazat prije

Dunque spravi se i da sd ti priporučeni šugamani
češalj i saplun, jerbo te stvari najbolje je ponijet
.

bi ovijeh dana promaknut na čast kapetana a VIE

Novo parobrocko društvo. — Skup gragjana

jaleta stvorit novi jezik, koji će se.zvati: italo-serbo,

Šumetu fondat katedra za pouku tog novog jezika

te“ piso je u grad neka mu ončas u našemu dijale-. *
tu komponjaju storiju: la Torre del Bovo, di Autona
Ta Bo:

vana u vlaškoj štampariji. u U!

meni ako obaznaju da sam pravaš ! Nije za skercat

vikom i bukom da izazivlju naše svijestne gragjane. | v1aho. — Čovječe ne boj se. Nosim tolike' preporuke sa.

svega kako veri Dubrovčani, a ostalo što bog da. .

Kotor, 20 avgusta 1895.

Dr. Aleksandar Mitrović, ta doma. sAšlo. | BOGA

Valjda opet nova srpska mistifikacija iz Bo- Vlaho. — Ne boj se; adio i do vigjenja !

ke, jer kako nam prijatelj javlja, ovaj Mitrović do- pazanam v'H

bio je bio dopust od ministarstva. Na obraz bra- Književnost. i

tiji ! — Uredništvo. \ Hi ( , (T4iRU
Primili smo : ) .

til iti Midi)
o. k. Velike Gimnazije u Spljetu za šk,;

===
' god. 1894-08. Ua školske vijesti nalazimo unutra

Gradska Kronika. raspravu Barna Popariću Herve veaga Beno (0 g |
semi 0 ji raširi! godina povijesti Hercegovačke). SMG ik
općinama, ko u moj imendan izrazu- Program zemalj zavoda. |
jem ovim blagodarnost. za šk. god. 1894-95. Mi eeerade ki i
U Dubrovniku, 20 Avgusta 1895. seze 6 name". 00

Dr. Reko Miletić 0) Šlrolke “ DA

 

|

:

zomi