no bez: razloga. Da poslovi: nijesu bili : u najbolje-:
mu redu svjedoči jasno i nepobitno okolnost, što
je općinska uprava pod načelništvom Ante Šuru-
ka bila suspendirana. Gotovo: tri godine upravljao
je zatim općinom vladin povjerenik. Dr. Madiraca
uredio je bez dvojbe ponešto, silno rastrovano e-
konomsko stanje općine, ali općinu nije nimalo
radikalno liječio; kad je dopustio, da opet  pre-
otinu mah oni elementi, koji su prouzrokovali one
.razne krize mnjtužnijih uspomena. . 3;
Treb:lo j& obnoviti općinu. Po posljedku
zadnjih ipolitičkih izbora mogao se: je: :već.predvi-
diti i ispadak sni Nas ovdje ne inože ništa
iznenaditi ini začuditi. FEle, općina. dolazi opet u
ustavnu“ kolotećinu.. Obaova je uprave: proved:-
na početkom ćega mjeseca, uz: nevjerojatno,
al tim: značajnije nehajstvo izbornika. Stranka pra-
va bijaše se od izbora abstenirala. U trećem iz-
borništvu = vanjski odlomci općine — glasovalo
je od 7000 biriča samo 1070, a u drugom izbor-
ništvu — gragjinstvo od 630 glasovalo ih je 210
a u prvom tijelu — veleporeznici — glasovalo je
od 180 izbornika samo 34. Od preko 7800 izbor-
pika glasovalo ih je uz svu silu i sav napor 1314.
Važno je znatk iko je biran u gradsko vije-
će, to je pače najkarakterističnije. Treće tijelo i- ;
zabralo je dvanaest seljak, drugo izborništvo,
naime ,gragjanstvo“  takogjer dvanaest seljaka. i
to nepismenih, a napokon pivo — cvijet inteli-
gencije — dalnjih 4 seljaka, zatim dva odvjetni- |
“ka, Dr. Foiitana i Katnić, dva zastopnika narođa |
koji jedva natucaju hrvatski, nadalie dva srbina
trgovca i još druga dvojica, koju izabraše da broj
bude potpun.
Od 36 vijećnika 30 je tež ka, Sva čast i-po- i
štenje tomu stališu, ali neka nam bude dozvolje- |
no konstatovati, da je žalostno, kad se od upra-
ve jednog od prvih gradova u Dalmaciji drže da-
leko učeniji gragjani te se gradsko vijeće sasta-
vlja u ogromnom nerazmjeru iz elemenata koji
spadaju n seosko.
Vrijedno je zabilježiti da Dr. Borović nije
biran. u vijeće, Izigraše ga narodnjaci, odnosno
-Supuk i Batnić. smio sir ee iš

*brav ss nm

U Ljubuškom, 8. Novembra. ,
Veleštovani gospodine uredniče! Devetuaesti
je vijek zasjav poput sjajnog mjeseca, kojega zra-
ke i u najmanji kutić dopiru. U njem. se pojavila
nova plemenita inisae. Polet genija poplavi cijelo |
obzorje i razbistri tminu na njem, te učini kraj
vladajućem razdoru. Zavlada javni kulturni život,
pudigoše razne učione i zavodi, te tako doprije
iskra naobrazbe i u najzabitiije krajeve svijeta.
I naša dična domovina nije u starum stanju.
_I oma se osjeća sasvim druga. te se može reći,
ako i ne sada, ali tečajću vremena, da će še mo-
oći s ostalim sestrama takmiti. I u nas amo malo
po malo ustroji se dosta prilićan broj učevnih ža-
voda, kako te se i naša inladež može sada prilič-
no naobražavati.

___ Najposlije pridogje misao o pritistrvjstvu mek-
tebiibtidaija, "što je zaista dobro došlo. Najprvo
se to učinilo u Sarajevu, onda po cijeloj Bosni,
a poslije i u našem okružju. Pokazao se vrlo do-
bar. uspjeh kod djece. Narod s prva nije novo me-
tode odobravao, opirući se sve starim fanatizmom,
ali napokon pristade, uvidivši kako brzo djeca na-
preduju. Do duše i u našim starim mektebima u-
čilo se prilično, ali bi trebalo puno vremena dok
bi jedno djete postiglo, koliko sada za tri godine.

U našem gradu uvijek su bila dva mekteba,
pošto je to zaiskavao dosta golem broj djece. Naš
grad broji blizu hiljadu numera, pa je zbilja bilo
od potrebe razdvojiti mektebe i glede zdravstvenih
prilika, osobito u starim mektebima, gdje bi obi-
čno sva djeca u jednoj  šobi 'učila, jer kad bi u-
nišav unutra, zadahnuo bi te vrlo zagušljiv plin,
koji je opasan ne samo za dječija slaba pluća,
već i za najzdravijeg čovjeka. |

Pa se i sada tako učini. Jedan se mekteb
postavi u Šabljaku, drugi u Gožulju i ostadoše
stari muallimi (učitelji), samo što im se dade po
jedan pomočnik. Obeća im se i neka svotica mje-
sečne plate. Naše hadže prihvatiše obučavati svom
silom i marljivošću, osobito u Šabljaku, a djeca
veoma. počeše napređovati. Ali naši muallimi sa-

o prva primilo po: uokolo. oriati: valda s
\

.»

_mnijenju i mislim da je pravo. Eman.
i e o 199 Pgglčd" po "svijeta." TM zid

k k
Domaće vij
Opominjemo naše dužnike, da se sjete
\

nekakva paušala, pa više ne.znam reći, da su i
kada. Tako je trajalo cijele četiri godine, a uči-
telji gojeći nekakvu nadu, polažahu svoja mjesta,
a da kako, da.je uspjeh malakšao. Osobito se to
opazilo u Gožulju, gdje je podučavao Muhamed
ef. Ibrulj, nešto: baš ;i od prirodnog nemara, do-
čim su naše žabljačke hodže i nadalje ustrajale.
koji su se postavili na korist islamu, neobazirući
se na nepogodu. e

Sada se opet. nešto pojavilo o našim mek-
tebima, neko drugo -preustrojstvo.

Visoka zemaljska vlada odredila, da se Lju-
buškom. ima jedan mekteb napraviti za oba dže-
mata i ustanovila sigurnu platu učiteljima. Narod
sjetivši se starog običaja, da oni moraju imati
dva m. i živo se uskomeša proti, te govori, da
daju molbu da to ne bude.

Ali opet ima nešto drugo, što je dalo povo-
da toj razmiri: Zemaljska vlada namjerava ime-
novati upraviteljem Muhamed cf. Ibrulja, a po-
moćnikom Abdulah ef. Sadilzovića, što zaista pr-
voga ne ide ni's kakva gledišta. - Zašto, da bi se
tako postupilo napram našim vrlim i općeštovanim
A. ef, S.? Za što se ne bi pogledalo na uspjeh
djece, koji su postigli pred A. ef Zar je to mala
dika, što su sitna dječica uz naše svete dane u-
čila u žabljačkoj džamiji kur-an tako po kiraetu
(pravilu), da je bila milota slušati, a sve nastoja-
njem tome sposobnog našeg A. ef; Nije samo da
mi ljubimo A. ef., nego i sami gožuljani, kad je
bilo početkom septembra pri nastavljanju nauke
odlazili su svoju djecu upisivati u naš mekteb.

Zar to nebi bila kao uvreda našem starom
hodži I. ef. Sadikoviću, koji je općeštovan i oblju-
bljen u našem gradu, za i izvan njega, bez razlike
vjeroispovijesti. Već ima 25 godin», da ie u nje-
ga w rukama žabljački m. i džamija, pa premda
nije nikad uživao nikakve plate, on je na korist
vjere sve to vrijeme probavio. Pa mislim, ako ga
sad zamjenjuje sin A. ef. pod stare dane. da je
ipak u: njegovim rukama. Ja ovo iznesoho svom

— Svak s-najvećom zanimivošću motri dvo-
boj koji, se vodi med Badeniem i Luegerom. Koji
će pobijediti ? To se u ovaj čas još ne zna. Neo-
sporivo je da Lueger ima za se ogromnu većinu
hečkog pučanstva, ali Badeni ima u rukama ona
mmogobrojna srestva što mu ih dava vlast.

— Na istoku još je sve mutno, Predlozi
Austro-Ugarske o tome koja bi se akcija imala
podužeti naprama Turskoj bijahu primljeni od En-
gleske Franceske, Italije i Njemačke. U zadnji čas
doznalo se, da je Rusija otklonila predloge Aus-
trije za zajedničku akciju. Po tom se i Francuska
povukla u reservu! Poklanijeh Armenaca broji se

na 5.000.

. — Novo francusko ministarstvo nije baš lo-
še sreća: uhvatilo je Artona, glavnoga agenta u
Panamskom brlogu. Ovaj se skrivao već tri godi-
ne, ali sad ga nagjoše u Eugleskoj, koja ga me-
gjutim ješ nije; izručila. Arton posljeduje cijelu li-
stinu kompromitovanih parlamentaraca, pak je
mnogog republikanskog patrijotu groza spopala,
kad je dočuo, da je ulovljen. Ako ga Engleska iz-

ruči, idemo u susret drugom uvećativim izdanju
panamske igre.

sti.

svoje dužnosti, jerbo više ne možemo čeka-
ti. Pretplatnike pak molimo, da na vrijeme
obnove pretplatu za došastu godinu. Cijena
je listu tako umjerena, da je zapinjanje
više nemarnost nego išta drugo.

Razdor u stranci prava. — Na skupštini
kluba stranke prava u Zagrebu, koja je jednogla-
sno osudila Folnegovićev govor i ovoga presilila,
da se odreče svih časti u stranci, bijaše odlučeno
da se spor koji jo nastao preda na riješenje zas-
tupnicima na car, vijeću. Ovi još nijesu odlučili i
tako čeka i jedna i druga frakcija. U Banovini, u
provinciji velika većina pristaje u stari klub, do-
čim Frankova frakcija (uz koju je i dr, Starčević)
nije našla onoga odziva, na koji je računala. Mi-
sle ljudi tamo: čemu se cijepati radi pogreške je-
dnoga čovjeka, komu smo megjutim dali. glas
napovj q io

U Dalmaciji većina misli da je najbolje z&
gada ostati neutralno, te se ne priključivati u
jednim ni drugim i bar amo sačuvati slogu. ,Ka-
tolička Dalmacija“ desno i lijevo, nezvana i neiza-
zvana napada i dijeli lekcije, a sama uvlači u
Dalmaciju razdor, preštampavajuć uzajamna opa-
danja zagrebačkih frakcija. Megjutim ojuče
bio je u Spljetu pravaški sastanak, na komu se
je imalo zaključiti da će stranka prava u Dalma-
ciji raditi za sada na svoju ruku. Ovo je jedini
put koji se za sada i u ovim odnošajima mogao
izabrati.

Nikola pl. Crvković. — Za proračunske ras-
prave govorio je Crnković — proti banu. On je
kazao da ban previše popušta Hrvatima, te da ne
provagja kako bi trebalo — ugarsku državnu ide-
ju i da se posve odalečio od unionističnog stano-
višta. Crnković dakle traži, da još više pritisne !

I ovijeh ljudi ima u Hrvatskvj!

Osugjeni gjaci. — Evo imena onih gjaka ko-
ji su na poznatoj raspravi zbog magjarske zasta-
ve bili osugjeni na strogi zatvor: Vladimir Vidrić
4 mjeseca, Stjepan Radič 6, Gjuro Balaško 5, Ju-
rej Červaj 2, Antun Dabčević 2, Ivan Dobsanki 3,
Antun Fabrio 3, Dinko Fabris 3, Josip Menneberg
3, Milan Hren 3, Frano pl. Jakša 3, Milan Kri-
štof 3. Milan Krleža 3, Gedeon Knežević 3, Mi-
lan Metelko 3, Milan Remetinac 3, Josip Šikutric
3. Stjepan Šiletić 3. Mate Veduš 3, Zvonimir Ma-
ravić 2, Ivan Divković 2, Franjo Urbani 2, Milan
Dorwald 4. Osman Hadžić 4, Lavoslav Karan 3.
Jozo Belović 2, Živko Bertić 3, Frano Bronzini
2. Stjepan Car-Kurjan 3, Josip Dostal 3, Žiga
Hacker 2, Stjepan Kajba 3, Aleksandar Horvat 2,
Ivan Jawković 2, Milan Heimrl 2, Svetimir Kor-
porić 3. Josip Krnjak 3, Roko Maričić 3, Kosta
Momirović 2, Franjo Poljak 2, Frano Papratović 3,
Zvonimir Pajk 3, Vjekoslav Špiler 3, Ivan Štein-
berger 3, Veliko Tomić 3, Zvonimir Vukelić 2,
Krešimir Fibić 3. Ivan Frank 4, Vladimir Frank 4;
Proti Ferdu Kalabaru povesti će se naknadna ras-
prava, a trojica su riješeni.

Pišu nam iz Beča 9 Noveimhra: Hrvatsko a-
kud. društvo ,Zvonimir“ ima osobitu čast, da ja-
vi tom slav. ured. svoj ovogodišnji upravni odbor;
Presjednik Milivoj Javand stud. med., Potpresjednik
Stjepan Radulović cand. jur., L. tajnik Aleksandar
JO stud. ing., IL tajnik Jerko Alačević stud. iug.
blazainik Miho Podaje stud. jur., knjižničar Dušau
Plavšić stud, ing.,: novinar Stjepan Paveli.s
Odborski zamjenici . Ante. Bosnić, stud. jur,, .1
Jerinić stud. med., revizori Rudolf Milovčić stud.
med., Šimun Tudor stud. med., Dragutin Kohler
stud. ing., častni sud Ivo Grgurević stud. me&..
Milivoj Dežman stud. med., Božo Krnić stud. :
Stiepan Bratanić stud. theol. Petar Senjanović
stud. ing.

 

Gradska Kronika.

Lične vijesti. — Ovih dana nalazili su se
kod nas u službenom posjetu viši finance. savjetnik
gosp. Vuleta i pomorski nadzornik gosp. Zamara.

U našoj luci. — Od ponedjelnika nalazi se
u -fAašoj laci jedan parobrod što vadi glib, da je
malo pročisti. Bilo je više i vrijeme, da se malo
izdube i parobrodi ikoliko krcati ticali: su dno, a-
ko su se htjeli približiti kraju. Možemo reći, da
u luku dolazi redovito preko sedmice 8 puta pa-
robrod, dakle svaki dan, a za nju se ipak manje
radi nego za ikakvu luku u Dalmaciji. U interesu
je našeg prometa i trgovine, da se svi pozvani
zauzmu, pak da se barem jedan od toliko proje-
kata počne izvagjati.

% Dubr. par. plovitba. — U sjednici dioničara

od ponedjelmka odlučilo se da društvo proda
»Gruž“ jer da ne odgovara potrebi“ i da so kupi
parohrod koji će zapadati oko 200. 000 fior. Ka-
ko doznajemo gvi dioničari nijesu bili ovoga
mnijenja.

Sv. Cecilija. — Juče na čast sv. Cecilije
zaštitnice glazbe otpjevalo je u Gospi hrv. dubr.
pjev. društvo ,Gundulić“ svečanu službu božiju,
kojoj je prisustvovalo mnoštvo odličnog gragjan-
stva. — Gradske glazbe obišle su grad svirajući.

Teatar. — U nedjelju društvo Corazza za-
vršilo je svoje prestave i otputovalo put Kotora.

— Čini se, da opet ima nekakvih poteškoća gl
de dolaska društva Drago. a

“> Parobrod , Wurmbrand“, — Čujemo da će
s 1. Decembra parobrod ,Wurmbrand“
Gruža put Trsta ne na 64 kao do sad nego m
poroda Tako će sa uredit dolazak u Spljet,
oji je

do sada slijedio u vrlo nezgodnu uru, 0O-
Poli drei vlak za Beč šo doesd nije dospio. slo
je ma i najmanje zakasnio. i i

Natječaj. — Otvoren je namjesto
or koje je dosad pokrio pk ša-
>