>> mms mania oo -. =. ovome. foslu tim više se zahtijevalo. da se Općina drži stfoge tog prepisa. jer 8% bavi o važnome predmetu, za koji svakome valja da se dstati na raspoloženje dotično vrijeme, da svaki člafe. Vijeća. može razgledati stvar. Ima suviše da pozivnica pa -Xijeće nije bila ni dostavljena vije- ćniku Besp. Saraki, koji nije na sjednicu ni pristu- pio i koji bi bezdvojbeno bio glasovao proti predlo- gu općinskog upraviteljstva, te tako ovaj bi bio pao. Sve te protuzakonitosti uništuju sve zaklju- čke općinskog Vijeća glede nove vojarne. Nadoda- je se pak, da općinsko upraviteljstvo prije nego je izdalo dražbeni oglas imalo je biti na to uo- blašteno od općinskog Vijeća, jer općinsko Vijeće nije po nipošto dalo ikakav nalog upraviteljstvu, da uvrsti one uvjete koji su sadržani u dražbe- nome oglasu. Općinsko upraviteljstvo dakle i u tome smislu nije postupalo zakonito, te iz toga razloga zaključci općinskog Vijeća biti će uništeni. Pošto pak u zapisniku općinskog Vijeća sto- ji da utočnikovi navodi glede držanja dražbe na- vedeni u molbi i ovdje opetovani ne odgovaraju istini, utočnik za dokazati istinitost svojih tvrdnja moli da se saslušaju 'svjedoci Dr. Baldo de Gradi, Baldo Mišković, Tonko Matičević, Michele Jančić svi iz Dubrovnika, a utočnik isti opetuje, da je sve istina ono što je on naveo. Na: temelju dakle navedenih razloga utočnik se obraća Visokomu Odboru molbom da izvoli u- ništiti napomenute zaključke općinskog Vijeća op- ćine Dubrovačke primljene u sjednici 8 tek. No- vembra, sa kojom bi odbačena mulba utočnika za nižu ponudu gradnje nove vojarne u Gružu i o- dobrena poduzetna pogodba za gradnju te vojarne na korist Paska Joba i Sava Vuletića. Ivo Jelich. Evo zatim utoka gosp. Mičića: Proti zaključku dubrovačkog Vijeća prihva- ćenom u sjednici 8 tek. glede odobrenja pogodbe za gragju kaserne u Gružu, potpisani, s toga što onu pogodbu smatra štetnom za općinu, ulaže slijedeći : Utok. Još u sjednici 22 Maja 1895. Općinskog Vije- ća gosp. Načelnik prestavi kako bi bilo korisno za Dubrovačku Općinu da sagradi kasarnu za c. k. Domobranstvo i kako bi trošak za gragju, na- bavu zemljišta, nacrt i trebovnik zapao općinu f. 180.000 a. možda i manje, jer da je po prilici to- liko bilo predračunano za normalnu kašainu, te se je imala sagraditi u Ercegnovonu. Zatim predloži da se uoblasti Opć. Upravit. da preduzme potrebite korake za uglavljenje zaj- ma od f. 180.000, pod uvjetom da se ova glavni- ca isplati u roku od 25 godina godišnjim najmom od f. 11.400 koji bi Vlada, kroz 25 godina, isplaći- vala Općini. Nastavi napokon, da bi kasarna na- kon rečenog roka ostala vlastništvo Općine sa samim preostatkom duga od kakvih 30.000 for. Općinsko Vijeće, cijeneći da predlog gosp. Načelnika ne će nanijeti štete Općini, i uvaživ da bi nakon 25 godina mogla ostati Općini cijela zgrada za 30.000 f, dok u slučaju da bi Vlada ot- kazala najmovinu zgrade uvijek prestavljala bi vrijednost od 50.000: f uoblasti Upraviteljstvo da sklopi zajam, kupi zemlju i podnese svoj rad vi- jeću na odobrenje. Ovoliku, a ne veću svotu, cijeni!« je Vijeće da Općina može žrtvovati u poslu gragie kasarne u Gružu. Dre 3 Jula 1896 Općinsko Vijeće odobri po- godbu za nabavu zemljišta u iznosu od f. 8000 a u sjednici 14 Avgusta 1895 odobri i pogodbu zajma za f. 180.000, 'Trebalo je sve ovo ovdje navesti, da se vidi kako je tekla cijela stvar. A sada da vidimo što je uradilo Opć. U prav, i kako je izvršilo zadaću te mu je Vijeće bilo po- vjerilo. Na žalost naopako i nesmotreno ! Mješte da svaki svoj korak, u ovako važnom poslu, podnese Vijeću da ga pomnjivo i svestrano prouči, ono je, nečuvenom lakoumnošću, držalo tražbu, sklopilo pogodbu, dalo poduzetnicima uob- lašćenje da počnu radnju, i tek onda donijelo Vi- jeću cijelu stvar va odobrenje. O tome se je držala glasovita sjednica dne 8 tek, Novembra. U pogodbi podnesenoj Vijeću isključene su sve drvodjelske radnje, & one pako m OM E koje su u djoj sadržane, proračunane su na teme- lju unitarnih cijena a ne ukupno, takvu da Vijeće nije bilo u stanju da prosudi koliko će, kad bude svršena, zapasti cijela gradnja! Dakle zatvorenih oči, odobriti unaprijeda neizvjestan trošak, pa ga poslije nametnuti općiparima, kao božićni dar, ne- ka ga prirezima pomire! Na prosvjed Vijećnika gosp. Dra Čingrije, koji je govorio i u ime svojih drugova, gosp. Na- čelnik, odvrati, da radnje nasen“ u pogodbi izno- se po prilici trošak od f. 160.000, a da se u svim sličnim poduzećima običava iznijeti na dražbu na- pose zidarske a napose drvodjelske radnje. To razloženje gosp. Načelnika bilo bi tačno, kad bi Trebovnici pojedinih radnja nosili, svaki po sebi, ukupni trošak ; ali onaj uglavljene pogod- be — to se ne da poreći -— osnovan je na uni- tarnim cijenama. Pita se sada je li smjelo Opć. Oprav.: 1.0 Uzeti u obzir trebovnik koji iznosi ukupni trošak od f. 220.000, dok ga je vijeće bilo uob- lastilo do samih 160.000 ubrajući u ovu svotu i cijenu zemljišta? 2.0 Držati dražbu na temelju unitarnih cijena, po kojima Vijeće nije u stanju da posudi ukupni konačni trošak ? 30 Postaviti na dražbu poduzeće, bez drvo- djelske radnje, u iznosu od f. 160.000, dok je bi- lo uoblašteno od Vijeća. (obzirom na trošak za nabavu zemljišta, za nacrt, trebovnik, pogodbu itd., koji bi najmanje dosegao do ff. 14000) da potroši za sre samo uzajmjenu svotu od f. 180.000, od koje, notabene, danas prostaju samo f. 166.000? 4.0 Kako je mogao biti govor od f. 160.000 za nepotpunu radnju, kad ova, po trebovniku, iznosi f. 181.0007 5.u Kako je moglo dopustiti poduzeću da poč- ne radnje prije odobrenja pogodbe, sa siraue vije- ća općinskog ? 6.0 Te napokon, je li se pristojalo općin. u- praviteljstvu, da prije nego proteče rok za utoke, dozvoli poduzeću da slijedi radnju pogodbe, za koju je sam načelnikov glas odlučio, dok druga polovina vijećnik prisutni pa i oni neprisutni i cijelo gragjanstvo, živo protestiraju proti tom eko- nomičnom porazu dubrovačke općine ? Na osnovi onoga što je učinilo Opć. Uprav. valja računati da će kasarna proždrijeti: Za poduzeće zidarsko f. 181.000 — za 8 dvvodjelsko , 40.000* — za adicijonalne radnje, barem , 20.000 — U n jsretnijem slučaju ukupno f. 241.000 — A od zajma preostaju, kako je go- re rečeno, po prilici samih f, 166.000 — Dakle, u najsretnijem slučaju falilo bi £. 75.000 — Ko će uzajmiti Općini ovaj novac, a kad bi i to bilo, uz koju kamatu? — pa kad bi i ka- mata razložita bila, pita se otkle će se dug is- platiti? Ničim drugim nego općinskim prirezima, jer najmovinom kasarne treba isplatiti uzajmljenu glavnicu od f. 180.000. Očevidno je da bi se tako općinski prinesi za 25 godina strašno povisili. Godišnja najmovira kasarne iznosi f. 11400. Cijela ova svota ide na vačun kamate uzajmljene glavnice od f. 180,000, i ne preostaje ništa za uz- državanje šest zgrada, za nabavu vode, bjeljenje čišćenje itd. Ali nekakav trošak ipak treba ustano- viti za to, recimo godišnjih f, 1400 — Kad se tomu pridruži kamata od 4 40/0 na novi zajam od f. 75000, ko- ji će se morati učiniti jer, ne dosta- je novca f, 8375 — Godišnji teret na općinske pri- reze — iznosi 0 bi f. 4775 — Ova svota od f, 4775 može se uzeti kao tačna kad bi se našlo patrijota koji bi dali novac i zadovoljeli se kamatom od 40/0 — a to je svakako sumnjivo. Nego ima još nešto. Reklo se da bi Općina, nakon 25 godišta najma bila još dužna oko 30.000 f, ali da bi joj za to ostala kasarna. Ako se tome dugu priključi novi zajam od f, 75,000, presretni općinari dubrovački bili bi dužni glavnicu od f. 105.000. *) Ovdje utočnik računa kovačke, bravarske i druge u- nultarnje radnje, Op. Ur, Kad bi pok Općina morala da svojiv prire- zima isplati f. 105.000 u obrocima, tad bismo bi- li sa svim upropašćeni! Šta misli Opć. Upr. da swo mi kakvi ma- meluci kojima se može dati razumjeti .. . . što mudrago, i nametat nam poreze ufajuć,da mi već sada nijesmo u stanju da predvidimo što nas čeka? Ruku na prsi, na stranu svaka stranačka strasti, nek isto Opć. Upr. prosudi je li ili nije ovo propast općine ? Cijela ova stvar, kO da je učinjena što no se reče ,a tamburo battente,“ a lipak u poslu o- vako zamašne važnosti. bila je dužnost proučiti kako bi se gradnja jeftinije izvela; a ne ovako na laku ruku: bacati hiljade, na korist pojedinica a na golemu štetu cijeloga pučanstva koji je i od- već optrećen. Nek se ne reče da je Općina morala ovako postupati radi prešnosti, jer da se mora kasarna zgraditi do svrhe februara 1897 i do tog roka is- prazniti kuće u kojim je sada smješteno domo- branstvo. Tome bi Opć. Upr. moglo doskočiti pla- ćajući za kratko vrijeme, sadašnjim vlastnicim na- jam, pa bilo makar sa 3000, — 6000, — 8000, — 10.000 £. na godinu, oni bi još ostali harni op- ćini, a općinari i još više. Nadodati je napokon da su cijene sadržane u trebovniku odveć pretjerane, jer u radnja ma vla- da takav luksus da ga ne bi mašao ni u palači kakvog bogataša. Vještaci koji pregledaše trebov- nik tvrde da se normalna kasarna u Gružu može sagraditi samim 160.000 ficr. b Na temelju gore idi razloga, dolje potpisani traži da taj V. Zemaljski Odbor uništi pogodbu sklopljenu sa gg. P. J. i S. V. glede gradnje domobranske kasarne u Gružu, i u isto doba da naredi opć. upr. da dade napraviti redo- vit trebovnik, koji ukupno za cijelu gradnju ne bi smio da prekorači svotu od 160.000 fior. — jer bi drukčije ova općina "troškom jod 240.000 fior. za gradnju, godišnjim teretom povrh poreza od fior. 4775 i ne isplaćenom glavnicom od fior. 105.000. bila ekonomično upravo wpropašćena. Božo Mičić. “ :* # 45— Nepristrano i trijezno gragjanstvo Du- brovačko najbolje će komentirati postupanje načel- nika gosp. baruna Gondole, €. k. komornika i člana gospodske kuće i njegovijeh Srba, Ovi utoci iza- zivlju takovih refleksija da se mi i nehotice pita- mo: zar nije ,načelo“ u njima istaknute bilo ono, koje je vodilo naše Srbe, da zasjednu na upravu grada Dubrovnika ? Zaludu se Orlando u ,Dubrovniku“ znoji, da pitanje skrene sa svoga puta, pak se n_ to ime služi i osvadama. Nije istina da je iko, protivan gradnji nove velike kasarne, kako on svojim čita- teljima hoće da predoči. Svi vijećnici bez razlike stranaka primili su predlog i uoblastili općinsko upraviteljstvo, da sklopi zajam, jer su uvjereni da stvar. onako kako je bila predočena, koristiće na- šemu gradu. Ne treba mu zato dokazivati ono 0 čemu je svak uvjeren. Ono što se je poslije do- godilo iznenadilo je svakoga. Isto tako niko ga ne- ma proti poduzetnicima, koji su mimogred rečeno Srbi. Oni su samo gledsli svoju korist, Pitanje je jesu li g. načelnik i srpski vijećnici gledali ovdje korist Dubrovnika ? Ovoliko kao ilustracija načelnikovanja gosp. baruna i slobodoumnih ideala srpske dubrovačke omladine. Gornji utoci pokazaše, da oni u poslima ,dične srpske Atene“ umiju biti vrlo praktična duha. Mi im ne zavigjamo. Vjera i narodnost. Naši Srbi uprav su čudni ljudi. Kad se tiče katolika našeca roda i jezika, ili braće muhame- danaca, onda im se razveže liberalni jezik, pa tu- mače put sve četiri strane svijeta, kako vjera ne dijeli narodnost, kako je brat mio koje vjere bio, a vijek napretka prima ga svejedno u svoje krilo i kako katolici i muhamedanci i pravoslavni mo- gu i moraju biti po narodnosti jedno, a to jed- no nijesu naravno niko drugi nego samo — Srbi. A kad mi po toj istoj narodnoj teoriji, p kojoj dopuštamo da katolik | može, ' dapače ora