x s

i
|

u*

ISSN
JEM MERSEETPTDMET 3 i
Piši SG EAT TNPRA i

A
DIS

 učiilšne naše mladeži, te se danas nalaze u Belo-
varskim tamnicam, da s"ovom ta niježna srca u-
jedno kucaju, ćute i trpe. Na umirenje dakle
zabrinutosti svijeh onih te zbog zatvora na-
še mladeži uznemiruju se, smatramo da je duž-
nost reći i priznati, da se š njom u zatvoru lije“
po postupa, i da i oni te vrhu nje bdiju, pokazu-

  
 
   
 

Dvije, tri na odgovor.

RENO NEEE NEEE MEET e SEEN. .
A S Bor dai EIIAM wo GI e šta u sla letijetojine

Orlando u ,Dubrovniku“ uzvijenuo je na
naš članak Srbi na upravi grada Dubronika, pak
nam u pr. broju odgovara u članku pod naslovom
Novi Dubrovnik. Mi smo se temeljito i stvarno po-
zabavili dražbom i zakupom gradnja novijeh ka-

 

ju da ona krv, što u žilama im teče,

še svojima:

»U Zagrebu smo bili prilično lijepo namje-

šteni, ali pošto nije bilo mjesta za ostale kažnje-
nike, to su nas gledali premjestiti kamo drugam«.

Napokon su se odlučili za Belovar, jer je ovdje

najzgodnije. Na 22 pr. mj. u jutro rano krenulo
je uas 26 u Belovar, daleko od Zagreba 4 sata
željeznicom. Ovdje nam je mnogo bolje nego u
Zagrebu. Zgrada, gdje je zatvor sudbenog stola,
nova je, prostrana i na zračnom mjestu. Imamo
pet soba za stan, u kojima je sve čisto i novo,
možemo se slobodno šetati cijeli dan po dvorištu,
Predsjednjk suda, Dr. Herruheiser, je veoma do-
bar čovjek, koji postupa s nama kao s inteligen-
tnim ljudima. Dava nam svakojakih knjiga za či-
tanje i učenje, dao nam je dapače veliku dvora-
nu u sudu u tu svrhu. Hranu dobivamo iz gostio-
ne svi skupa, a za to se brine posebni odbor,
koji za nas sakuplja novce, Osim toga dobivaju
Zagrebčani iz doma sve što treba, tako da nam
ništa ne manjka. Svi smo potpuno zdravi i veseli,“

Opet isti sveučilištar piše jednom prijatelju,
te mu se bijaše obratio, da mu iskaže svoje uče-
stvovanje, ovako:

Od 16. listopada, onog dana, kad je ma-
gjarska zastava planula, pa do. dana današnjega,
doživio sam — nemoj se čuditi — lijepih mome-
nata. Sve što je dobra, plemenita, sve što zna
pregorijevati, sve se je složilo, da nam osladi ne-
obično stanje lijepom riječi i utjehom. I tvoje pri-
jateljstvo pridružilo se nizu patriotskih izjava, ko-
je nam duh uzdigoše.

Znam da će ti biti poznato iz novina po-
tanko o cijelom našem dogagjaju, pa i o našem

nedavnom premještanju u Belovar. ji nas sa-
mo vidio, kojom smo mirnoćom išli iz Zagreba ue

znajući kuda ni kamo! Bili smo spravni i na Leo-
poglavu. ĆU Belovaru smo veoma udvbno, uprav
ljudski namješteni. Nas 26, koji smo nastupili kaz-
nu, razmješteno je u 5 soba, pr stranih i čistih.
Cijeli dan smo otvoreni i slobgdfeiii 4, šetamo po
velikom dvorištu. Preko dana smo obično zabav-
ljeni učenjem i čitanjem u velikoj dve ani sudbe-
moj. Pjevanja, veselja, posjeta ne manjka. Možeš
dakle pomisliti naše stanje. Znaš, kada se sasta-
ne mlada krv, nepotišten duh, da sve oživu svo-
jom pojavom bez obzira na okolnosti: i mjesto.
Imao bih ti više toga priopćiti, što bi ne zavelo
u dugo. Dati će Bog, da se o svemu porazgo-
vorimo.“
U trećem listu k. piše isti gjak:
»Sad nas ima 36, jer ih je iz Za-
greba opet nekolikv s djeljeni smo u de-
setak soba, u svakoj 2-3-4-5, prama veličini sobe.
Imamo sve čisto i lijepo, svijetle i suhe prostorije,
Ustajemo obično u 7 sati, uredimo še i prošeće-
mo malo po dvorištu, a u 8 sati idemo u dvora-
nu sudbenu, gdje učimo i čitamo do 11 sati,
Do 12 sati žetamo, zatim poslije objeda « pet ima-
mo slobodno do Zišgata. Do 4 sata su + u dvora-
ni, a tada do noći šećemo. U ostaloim sino gutovo
slobodni, mo s nama u sporazumu ure-
dio gosp. ik Dr. Herrnheiser kao neki
kućni red, me dugo i utaman ne pro-
lazi. Dobili & iz vladine knjižice i od
drugamo, ima u zatvoru nekoliko violina i
tamburica, da pjevanja i zabavljanja ne ma-
njka. U se može kazati da nam je zatvor
custodia honesta. O Božiću ćewno imati ispovijest
misu u velikoj dvorani.
Nemojte misliti, da sam ja možda zlovoljan.
no ne trpim ; a inače sam mirau.
ko se čuje, ubrojit će nam u kazuu is-
tražni zatvor, a drugi kažu i o većim pogodnosti-
ma. Koliko je u tome istine vidjet ćemo u krat-

ko vrijeme.“

 
  
    
  

s======

hrvat-
ski bije. Evo što jedan od zatvorenih gjaki pi-

 
   
  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  
 
 
 
 
 
 
    
  
 
 
   

je, postupa nepošteno.

će kazerma doći 180.000 a ne više radi uštednja
koje su se učinile, jer je, veli, dignut svaki makit,
luksus it.d., obaljen dakle svaki suvišni trošak. Mi
smo dakle pisali prostu istinu. Mi se nijesmo mo-
gli obazirat na uštednje što ih je općina — na
prosvjed javnoga mnijenj: — bila usiljena učiniti
poslije dražbe. U njemačkom dražbenom trebovni-

kidala i prečinjala, to jedino dokazuje njezinu po-
grešku, a našemu pisanju daje potpuno pravo. Ali
Orlando koji se je ovdje poslužio jednom svojom

dražbe i kako se ta dražba vodila, što je takogjer
potanko navedeno u onome utoku g. Iva Jelića.
Tu.smo ga mi čekali! Ono je bila karakteristika —
Srba ma upravi grada Dubrovnika! Što se pak
Orlandovijeh bezobraznijeh invetiva tiče, mi zna-
mo da ko se u škripcu nalazi, svašta budali. A
pošto on veli da je Dubrovčanin, dakle nije ured-
nik, on kukavički postupa, kad sakriven iza dru-
goga bezobrazno laže. Ali ponavljamo, mi znamo
da mu je teško, pak se i ovom njegovom kukavi-
čluku od srca smijemo.

Grade se hoteli, kliče nadalje Orlando, evo
i nove kazerme, brzo će doći i duhanana u Gružu,
zatim i put okolo grada. Pak što nam on to pri-
povijeda ? Kao da je ko proti tome da se gradi
kazerma i druge tolike lijepe stvari! Kao da se
ovijem može zabašurit ono što smo mi donijeli i
pisali u rečenome članku !

S druge strane niko ne niječe, da se radi i
gradi, ali se dubrovačku gragjanstvo grohotom smi-
je, kad mu Orlando stuca, da su to uradili op-
ćinska uprava a na čelu joj g. barun Gondola.“
Ovo je zbilja nečuvena lakardija. Hotel se gradi
zato jer Lloyd hoće da konkurira Opatiji, koju o-
pet podržaje Sildbahn, a uz Lloyd je i čuveni prof,
Schrotter, koji se, ne znamo zašto, tamo zavadio.
Nikakve zasluge nema iu Gondola osvem te što
svakomu dava razumjet. da je to sve njegovo dje-
lo. Gradi se kazerma, jerbo vojnička vlast nema
više gdje da smjesti domobrance, pak je zamolila
općinu da kazermu sagradi, a općinsko vijeće je-
dnoglasno je na to pristalo. Gradiće se duhanana,
jerbo država ne može da nagje zgodni i prostrani
stan za magazine i duhansku upravu u Gružu. To
su prosti slučaji, koji su se dogodili za vrijeme
načelnikovanja Gondolina. Ali Orlando sve ovo ta-
ko prikazuje, kao da bez Gondole ne bi ništa bilo
i da je on providnost božija za Dubrovnik. Mi bi-
smo se tome čudili, kad ne bi znali, da je staro
svojstvo Srba kitit se tugjijem perjem.

Novi Dubrovnik zove Orlando svoj člauak,
koji završuje pohvalom slavenožderskog ,Pester
Lloyda“ zadnjem Gondoli, načelniku ,novog“ Du-
brovnika. Mi smo se nasmijali, Novi Dubrovnik i
novi Dubrovčani !

Dubrovnik, 20 Decembra.
Kako je moguće polemizovat s , Jedinstvom#“

 

sarna, a Orlando nam za odgovor priča o veliki-
jem milostima, što su ih Srbi na Općini i njihov
načelnik bar. Gondola prosuli po Dubrovniku. Tek
na svrhu članka udostojao se osvrnuti na glavno
pitanje o kome: se radi, pak nam pripovijeda, ka-
ko smo ni nepošteno o Srbima ono pisali, jerbo je
na općinskoj sjednici rekao mjernik g. Giberti
da će prva kazerma zapasti samo 180.000, fiori-
na, a ne više! Tableau ! misli Orlando. ,Crvena
Hrvatska“ je poražena, a pošto ona to ne prizna-

Polako. Mi smo ovu izjavu g. Giberti vrlo
dobro čuli, ali smo čuli i još nešto što Orlando
hotimice ispušta. Mjernik g. Giberti rekao je da

ku izdanom po općini da konkurenti mogu učinit;
svoje ponude stalo je, da će sve radnje zapast i
220.000 fiorina. Ovo je istaknuto u utoku g.
Jelića. Fakt je da je općina bila uoblaštena da
potroši samo 180.000 fior., a što je ona poslije

mistifikacijom, da obrani Gondolu, šuti kao riba
o ponašanju načelnika i općine prigodom objave

Meteij: tr

  
  
 
 
 
  
 
 
 
 
  
  
  
 
 
 
 
 
 
 
 
   
  
 
 
 
 
  

  

Atar zeta DVOJA vrtatepitvi

nijesmo osudili govor Folnegovićev, u poslu omla-
dine, nego da smo ga odobrili i da naš ured-
nik radi toga govor» brani Folnegovića (Gdje?
Kad? Vidi Očitovanje ,Crv. Hrv.“ u br, 43).

Drugo: da smo mi napali , Jedinstvo“ ,za-
to što smo (citiramo) ustali proti magjarskoj
zastavi, zato što smo pisali one članke o
zagrebačkim dogagjajma.“ Na ovo pak slije-
de insinwacije, podvale, laži i refleksije — dostoj-
ne , Jedinstva.“

Sad mi pitamo poštenu publiku i one rodo-
ljube, koji pomnjivo naš list čitaju: Je li moguće
polemizovat s ,Jedinstvom?“ Zar mi nijesmo ima-
li pravo kada s onakim pisanjem prekinusmo sva-
ku polemiku ?

Pogled po svijetu.

— Velika deputacija Rusina bila je u Be-
ču, da se potuži na nasilja počinjena za zadnjih ga-
ličkih izbora. Car je primio odbor deputacije i
izrazio, da će njihove tužbe pomnjivo ispitati, ali
ujedno sažalio na demonstrativnu inscenaciju sa-
me deputacije. Rusini su radi toga kivni na Badenia.

— Neke novine pišu, da će svi slovenski i
hrvatski zastupnici kao posebna skupina u Hohen-
wartov klub. Mladočesi jošte ostaju u opoziciji.

— Italija spravlja vojsku od 12-15000, da
povede konačnu vojnu na Abisiniju. — Dogagjaji
na Istoku slijede, jerbo velevlasti nijesu složne u
akciji. Turska je dopustila, da drugi stanični bred
progje kroz Dardanelle.

— U Franceskoj doći će do novih škandala
radi otkrića Artonovih. Sada je očito, da ga poli-
cija nazad 2 godine nije htjela uapsiti.

 

Domaće vijesti.

Madi božićnjih blagdana došasti broj , Crve-
ne Hrvatske“ izaći će, mješte u Subotu, u Nedje-
lju na podne.

Hrvati i Slovenci u Egiptu. — Hrvati i Slo-
venci u Egiptu sastavili su odbor od gg.: dra. Lu-
ja Žaje odvjetnika, Ivana Cibilića trgova, Albina
Voloušeka tvorničara i Ivana Ternusa zlatara, svi
u Aleksandriji, da se osnuje društvo Slovensko-
Hrvatske Sloge, Odbor je pozvao sve Slovence i
Hrvate u Nilskoj dolini na sastanak u Aleksandri-
ju treće Nedjelje ovog mjeseca. Svaka sreća pra-
tila naše zemljake u njihovoj rodoljubnoj namisli !

Djevojačka škola. — Primili smo drugi Pro-
gram ce. k. ženskog učiteljišta u Dubrovniku kvn-
ćem š. g. 1894-95. Osim krasne radnje Pučko miš-
ljenje o ćudi i značaju prama znanosti prof. Topića
i školskih vijesti Ravnateljstva, koustatuje program
žalosuu činjenicu, kako je broj učenica u ovom je-
dinom ženskom - srednjem zavodu u Dalmaciji iz
Dubrovnika i okoline iznosiv 570/v, a iz cijele po-
krajine samijeh 400/0! Iz nekih kotara kroz 10
godina nije bilo nijedne učenice ! Zavod nije samo
za učiteljice nego pruža sve uvjete izobrazbe bu-
dućoj otmenoj gospugii i majci. A ipak izim neko-
liko dubrovačkih kćeri, nijedna obitelj iz Dalma-
cije nije u tu svrhu poslala amo svoju djevojćiću,
dočim mnoge, kako program veli, šulju ih izvan
zemlje i države,

čudi prostora uo možemo se opširuije zaba-
viti ovim veoma znamenitim pitanjem, nego jedino
svraćamo pozornost nadležnijeh krugova, da se za-
uzmu, da ovaj zavod koji može služiti na ponos
pokrajine Lude pobagjan od dalmatinskih pitomica
malo više nego je to do sada bivalo, — Pohvali-
ćemo napokon g. Stijepa Bravačića, koji je usta-
novio zakladu od 1000 fior., da se dobici iste u-
dijele jednoj zaslužnoj pitomici učiteljišta. Ovaj
lijepi čin našao nasljednika ! :

Englezi 0 Srbima. — Dopisnik velikog eu-
glezkog lista ,Daily Chronicle“ bio je u Biogra-
du, pak piše, da je ovo mrtvački grad na obali
Dunava. Srpska vojska da je jadnija od korejske
i kineške ! Ovo je drugi put u godini dana, da se
svjetski englezki listovi ovako o Srbima izrazuju.

Srbija se zbilja nalazi u zdvojnome stanju.
Deticit je ogroman, a dugove ne samo što ne vra-

U zadnjemu broju spljetskoga li itamo neke | ća-nego ni kamate ne može da plaća, Oficiri po

napadaje iz kojih se može izašeti,

ne samo | tri mjeseca nijesu dobili plaće a tako isto i činov

<-