Pogled po svijetu.
— Započela je parnica protiva češkim ,O0-
mladincima“, ali nije otvorena javnosti. Sav poli-

tički slavenski i strani svijet pratiće lešu
pozornošću tečaj iste.

— Ugarska liberalna stranka nalazi se u
rasulu. Do i. je istupilo preko 20 zastupnika
iz njezina kluba. Istupio je i sam bivši pioistar
presjednik Szapary. Ovo je veoma važan čin za
nutarnju politiku monarkije.

— Disidenti češkog veleposjeda izdaše svoj
program, koji se osniva na  državnopravnom sta-
novištu.

Domaće vijesti.

Sabor dalmatinski. — U utoraik imao je
sabor drugu sjeduicu, ali na opće čudo mije adre-
sa donešena na dnevoi red, Potpresjednik sabora
dr. Bulat izjavio je da on ne zna kada će doći,
jer presjednik Vojnović nije mu ništa priopćio.
Vojnović susvim da je bolestan ne ostavlja zamje-
nika nego od dana do dana. Lijepo!  Izneseno je

nekoliko predloga i molba, koji su upućeni razni-
jem odborima. Autonomaši učiniše protu-adresu.

Sabor hrvatski. — Sabor hrvatski nastavio
je u ponedjeluik svoje sjednice, te je prešao na
specijalnu debatu proračuna.

Sabor istarski — U saboru istarskom  hr-
vatski i slovenački zastupnici dva puta do sada
istupiše iz sjednica radi postupanja vladinoga po-
vjerenika.

Bosansko-her. omladina. — Svakolika kato-
lička i muhamedovska mladež iz Bosne i Herce-
govine, koja uči na sveučilištima u Beča, Gracu,
Zagrebu i Innsbrucku učinila je u Hrvatskoj“ 1

,Obzoru* izjavu, kojom se priznaje dijelom hr-
vatske narodnosti. Žijela omladina !

Dr. Rački. — Bolest d.ra Račkoga okrenu-
la je postepeno na bolje.

»Posavska Hrvatska“. — Primili smo prvi
broj ovog novog lista. Lijepo je uregjivan.

Gradska Kronika.

4+ Antun Kazali. — U utornik na 16 ov
mj. preminuo je dubrovčanin i pjesnik Antun Ka.
zali, nakon duge i mukotrpne bolesti, koja ga je
zadnjih godina morila.

Na drugom mjestu donosimo njegov životo-
pis. Ovdje ćemo samo reći, da je Kazali bio je-
dan od najvećih umova, što ih je rodio Dubrovnik
u ovo zadnje sto godišta. Njegovu velikom talen
tu mogao se uz bok metnuti samo jedan Gjvro
Pulić. To nam jamče one velike i duboke misli
koje vrtu iz njegovih neumrlih, na žalost naše
kojige malo raširenih pjesama.

Kazali bijaše za Gajeva pokreta u njegovu
kolu, tako da ga možemo staviti u red ilirskih
preporoditelja. Ljubio je svoj narod iskreno i o-
sjećao & njim jedno. Kazali se je osjećao Hrva-
tom, možda izratitije nego mnogi drugi pjesnik.
Svjedok nam je ,Grobnik,“ navlastito onaj komad
gdje pjeva Dru. "Antunu Starčeviću, kao velikom
spoborniku slobode Hrvatske. —

U srijedu bio mu je svečani sprovod uz
prisuće mnogobrojnog odličaog gragjaostva. Na
ša Čitaonica i Iirvatska Dubrovačka Oumladina
izdaće krasne epigrafe, Jednoga je izdala i Štio-
nica ćirilicom. U crkvi nad lijesom držao je velč.
Medini govor, koji na drugom mjestu donosimo, a
nad grobom govorio je u ime srpske Štionice gosp.
Dr. Lujo conte Vojuović,

Slava uspomeni Antuna Kazali! Mir pra-
hu njegovu!

4+ 0. Maksimilijan Budinić. — Na 10 ov.
mj. preminu O. Maksimilijan Budioić, isusovac,
doktor teologije, negda profesur kod padovanskog
sveučilišta, u 699) godini života, rodom izg Loti-
nja, Bio je učen, prečedan, uzor redovničkog sta-
liša. Provede mal da ne cijelo svoje redovaičko
življenje Netto ispovijedajući, umiruće
dvoreći. Kako njegov red tako 1 cijeli Dubrovnik
sažali njegov gubitak, Na njegovu sprovodu doka-
zato Dubrovčani da zZaadu cijeniti krepost i vrlinu.

Ples wu Čitaonici. — U srijedu je bio .u či-
taonici prvi ples ove godine, koji je ispanuo lije-

gilakriao, \roj trajući sve do iza 8 sata u jutto.
Dragi je ples na 27 ov. mj.
Za Dom Starčevićev, — Primili smo 9 kru-

na, sakupljenijeh u raznim pr i sastanci-
ma nekolicine našijeh mladi tvjeli !

Trg.-obrinička komora, — Primili smo ga-
sjednice dneva 7 decembra 1893 ttgova-
Obrtaičke komore Dubrovnika i Kotora.

Frano Supilo, upravitelj, isdavatelj 1 odgovora uredaik.

| Povjerenstvo sa nadsiranje siromašne djeće
poslalo nam je ponovo poziv izdan Novembra pro-
šle godine, u kome se rodoljubnom gragjanstvu
stavlja na dušu ovaj zavod, utemeljen ovako ple-
menitom svrhom,

Pišu nam iz grada: — Vi ste ne davno po-
hvalili što je upraviteljstvo Bondinog Teatra po-
vjerilo i ove godine prostorije vrijednome poduzi-
maču g. Iliji Nardelli, S vašom se pohvalom i mi
slažemo — ali čujemo s druge strane, da se upra-
viteljstvo Općinske muzike ne ponaša prema re-
čenom poduzimaču onako kako bi po našem mi-
šljenju trebalo. Naime znade se, da je uvijek Op-
ćinska muzika svirala u Bondinom Teatro, a mje
od potrebe govoriti kako je to u neku ruku i sa
svim korektno. Ali ove godine učitelj muzike gosp.
Mayer, učinio je jednu iznimku, t. j. on se obve-
zao u Dvorani Bace ch svirati sa 4 od najboljih
muzikauta, dočim trebalo je naravno da on upra-
vlja Armoniom u Boudinowm Teatru kao svegi do
sada 1 kao sto mu dužnost nalaže. Na ovaj način
uopće stvorile su se ogromne poteškoće a najviše
poduzžimaću. Zahvalit se ima onoj dvanestorici
muzikanata Općinske muzike, koji su se od svoje
dobre volje odazvali da sviraju i ovog puta u na-
šem Teatru, jer inače ne bi bilo plesova, a podu-
zimač g. I. Nardelli na ovaj način iznevjeren pre-
trpio bi ogromne neprilike. Ali ima jo&. Mi čuje-
mo da g. Mayer s četvericoin u Dvorani Baceich
svira ta«co, da blagajna muzike nema uikakve ko-
risti. Jo li, pitamo, korektao, da on svira ondje
gdje nije njegovo mjesto, a neće da upravlja on-
dje gdje ga dužnost zove 1 gdje je muzička bla-
gajna svegi crpila koristi? Takogjer je li korek-
ino i pošteno na ovaj načina ostaviti na c;edilu po-
duzimača gosp. I. Nardelli, koji već od 6 godina
bijaše uvijek prema Općinskoj muzici predusre-
tljiv, te istoga na ovaj način oštetiti?

Svakako mi opet kažemo, da se ima zahva-
liti dvanestorici spomenutih muzikanata, koji su ri-
jetkim požrtvovanjem otklonili mnoge aepogode, a
koji će se i bez učitelja gosp. Mayera, te sami
upravljani izmegju sebe znati 1 htjeti zabavljati
nas i ovoga puta u našem Teatru. Baš im hvala.

Diskora es.

Dotur. — Slugavamse, gospogja Lukre...
njam... kako ste, jeste li dobro....
go mi je.

Gospogja Lukre — - Molim Vas, služite se, ostanite služe-
Mene» prostite kakvu ste me našli. Su čijem Vas
mogu služit ? Gosparu Toni nijesam Vam se nada-

.. Marija !...... Marija!.....

Luko. — Gospogja Lukre, nemojte se mučit, nećemo Vas
vele sekavat. Došli smo samo za jedan momenat.

Gospogja Lukre. — Zapovigjite !

Dotur. — Znate..... sad su brzo elecijoni za komunu,
pak smo Vas došli molit... . Vi imate ovu kuću...
imate vot.....

Gospogia Lukre — Da, da,,da, više znam, da Vam dam vot,

ja Vam se kla-
da neka dra-

Ma ja ću Vam rijet, a prostite; ja sam Vam bila da- -

la i ono prije kad je bilo, ma rekli su mi da ste vi
Sidi evo + da Vam pravo rečem ..... trudno mi
je.... Viste mi prijatelj, poznamo se.... ma.....

Dotur. — Mi Srbi ?!.... Ma gospogja Lukre! govorite li
Vi to ? Kakvi Srbi, moja gospogja Laukre, mi smo
za naš partit Dubrovački. Ovi partiti srpski i hrvat-
ski sumbunjali su nam grad. Nećemo bit ni Srbi ni
Hrvati nego Dubrovčani. Oli ste i Vi diventali Hr-
vatica ?

Gospogga Lukre, — Ja ne, ma ,su mi svegj bili draži Hr-
vati, a, znate, moj Mato, vrag je pakljeni, vas u Hr:
vatima .... Pomamio bi se kad bi obazno da sam
votala za Srbe.... Dunkve, vi me asikuravate dh
nije za njih... Znate....... mi se poznamo oda-
vna. Bože moj ! ovlišni ste bili i hodili na skulu, ja
sam bila pasala tridesti.... Ko bi rijet kako bri-
jeme leti !.... Dunqve nije za Srbe?

Dotur. — Kakve Srbe, jadna gospogja Lukre, to Vam ovi
galijoti Hrvati prišivaju. Ne bojte se, oli ćemo Vas
mi privarit ? (Obrće se Jovu koji je do sad sjedio i
mučo). Dodaj kalamar !

Jovo. — Evo ga! Kakvi Srbi i smokve! Mi smo Dubrov-
čani, (U šebi: sreća da me ne pozna !).

Dotur, — Tahod, Aha f: kad :smo :1 ovo akomođali, Dunkve

vi ste 8 nama 1,..... Ovega pola nemoći! Ma ja se

. -&rajdavam, Vi ste kako hrek.... Imaćete hi šeset?
Gospogia Lukre. — Šeset i sedam !
Dotur. — A! ko bi reko ! drži se kako hajduk..... Lau-
ko osam su..... Gospogja Lukre mi vam se kla-

njamo.
Gospogja Lukre, — Čekajte, služite se štogod.... Mari-
ja!.... pasja para ima bit na ulici..... Ah ove

sadašnje djevojke !

Dotur. — Gospogja Lukre nemojte se mučit, i onako ne-
mamo kad, nego prostite, a ako Vam što bude po-
treba.....

Gorpogia Zaikre. — Ajme meni o čemu govorite! Sluga
Vam se! (S vrh skala). Dunkve smo. se razumjeli :
Za Srbe ništa!

Dotur. — Nemojte dubitat. Mi smo svegje isti!

Dotur, Luko i Jovo. — Slugavamse ... dobranoć.... fa-
la Vam.....

Gospogia Lukre. — Bog s vama.... zatvorite vrata!

Sw. — Hoćemo, hoćemo.... Novamente! (Vrata se za-

tvaraju).

JAVNE ZAHVALE.
seščččtaama RČ
ta, sl aaa nam nezaboravnoga bra-

ANTUNA KAZALI

župnika u miru.

Od srca zahvaljojemo svima koji, bilo svo-
jom nazočnosti kod sprovoda, bilo kako inače uz-
nastojaše, da mu bude onako sjajan sprovod i da
nas utješe.

Osobito smo harne preč. g. župniku kan.
Hrdalu, veleč. g Vlahušiću i veleučnomu g. D.ru
Mišetića, koji su izvanrednim nastojanjem krijepi-
li miloga nam pokojnika, do zadnjega časa nje-
gova života. Napose zahvaljujemo i veleč, g. Vic-
ku Medini i veleuč, g. Luju conte Vojnoviću, što
sa krasno besjedili nad ostancima miloga nam
pokojnika.

Svima Bog naplatio na ovom i na drugom
svijetu.

U Dubrovniku na 18 Januara 1894.

Maro Gjurgjević rogi. Kazali
Ane Palunko rogi. Gjurgjević. *

 

Potpisani iz srca se zahvaljuju svijem prija-
teljima. koji su im se dobrovoljno i požtvovno
zauzeli u nesreći te ih je zadesila sinrću njihova

NIKŠE
i koji još k tome otpratiše umrle ostanke rajnika
do bladna groba. Bog im platio!

U Dubrovniku, 18 Januara 1894.

lvo i Mare Nikoletić
roditelji.
ARNNNNNNNNNERENNNNN _.
S==a=aSaS>SB—zz=zrIIITIINII EE ZZ DIZFDFFIFFŽFPIP

Kod  potpisanoga nalazi se jedna ljetna
mreža (tratta sardenara) na prodaji. Učinjena je
god. 1891, a u junu 1893 promijenjena je vreća i
guće. Dužina iste prolazi 90 pasa (hvata) a visine
na gučama 14 pasa. Potanje. obavijesti kod pot-

pisanoga.
Rijeka Dubrovačka 17 Januara 1894.

Laka Hanza.

P. S. Kod istog imadu i sve druge potrebne
stvari za obrt ribenja osvem lagje, Takogjer ima-
de preko 80 barjela za solenje ribe,

=== = ===> S en==—=

 

Njeki veleposjednik kupio bi 80-50 stabala
dvo-ili trogodišnjih mlađih murava sa presad.

Ko bi ih imao, neka se obrati na naše; Ure-
dništvo. 1—3

1

 

Osi eguravajuće društvo : N ew-York.

Glavna filijalka društva u Beču poslala je ovih 'dana ovaj ; brzojav, .na sve

svoje podružnice :

Primili smo kabelom vijest o sjajnim regultatima dobive-
nim godine 1898. Prošle godine izdali smo konačno 82.000 po-
lica. Osjegurana glavnica iznosi 1165 milijuna franaka, te nad
mašuje proizvod svih društava na svijetu, ,New-York.“

Glavno zastupstvo osjegurajućeg društva ,New- York“. za Dubrovnik i
okolicu P. G. S vago, kod Dominikanske Crkve,

<tttapentnttiktitpatattunaAdigummtiiuitiiunpadusteiitamelčtiantesitemitiiaiiatelisiatantslinistiijanjiieb

Tipografija D, Protaoro + Dubrovnika,