je istaknuo i želju za slogom izmegju hrv. zastu- pnika. Novi srpski zastupnik Baljak izrekao je svoj nastupni dobro pripravljeni govor. Trigari se je tužio na zator talijanske narodnosti, a Puglie- si nas je do mile volje napadao onako kako on umije. Žao mu je da su, usprkos srpskim profe- surima, učenici svi Hrvati! Zatim je Klaić predlo- žio da se zatvori opća rasprava, što je bilo pri- mljeno. U srijedu na 7 ov. mj. bila je jedanaesta sje- dnica u kojoj je opet slijedila opća rasprava o školskom zemaljskom proračunu za g. 1894. Go- vorio je u općoj raspravi Perić, a za lične isprav- ke Korlaet, Zore, Borčić, Šarić, Bjelanović, Ba- ljak i Perić. Zatim su govorili izvjestitelji Klaić i Čingrija. Proračun je bio odobren u posebnoj ras- pravi. XIla sjednica bila je juče. Adrese još ne- ma na dnevnom redu! Mustajbeg . Swlejmunpašić, — Odlični ovaj muhamedanac, član poznate familije Sulejmanpa- šića umro je prošle sedmice u Sarajevu. Mustaj beg bio je čovjek velikih duševnih sposobnosti, te je kao samouk izučio istočne jezike a naročito per- sijski s čijom se književnošću mnogo bavio. Laka mu zemljica ! % 80-godišnji rogjen dan biskupa Strosmajera — Na 4 ov. mjeseca navršilo se je osamdeset go- dina, da se je porodio veliki naš biskup. Prilikom ovog svečanog dana stigle su meceni mnogobrojne čestitke sa svih strana domovine. Isto tako po- zdravila ga srdačno i hrvatska štampa. Ko je za nas i naš nared biskup Strosma- jer, to ne treba da govorimo, kad njega poznadu po svemu svijetu, što više kad nas u daljini po- znaju jedino kao zemljake Strosmajerove. Da nam ga Bog poživi još mnogo ljeta na diku na- šega naroda. Strosmajer nije sam izmegju živućih europejskih velikana koji su dočekali visoku starost. 1 Bismarck se brzo primiče svojoj 80-godišnjici. Gladstone je 29 Decembra prošle god. svršio 84 godine, a Lav. XIII svršiva ih na 2 doš. marta. Nepouzdunica grofu Hohemwartu. — lzbor- nici grofa Hohenwarta poslali su mu pismenu ne- pouzdanicu, koju su potpisali svi birači Radovljiš- koga okružja. Ukor bosansko-hercegovačkoj omladini. — Čitamo u ,Obzoru“ ovu brzojavku iz Beča: Mu- hamedanskoj i katoličkoj mladeži, iz Bosne podi- jeljen je danas od bosanskog ministarstva ukor poradi isticanja svoga hrvatstva u javnosti putem poznate izjave. Što na ovo vele Srbi? Štampa pred saborom. — U zadnjim sjedni- cama hrvatskog sabora neutrudivi dr. Josip Frank poveo je maževnu - riječ protiv groznih zapljena, kojim se tlači opozicijonalna štampa hrvatska. O- brana prestojnika pravosugja g:.Kleina bila je vrlo mršava i nespretna. Veliki ples u Splietu. — U prošli četvrtak priredila su sva spljetska hrvatska društva u spljet- skom kazalištu veliki narodni ples. Na toj do sad nevigjenoj zabavi prisustvovalo je 2.200 osoba ! Na obranu glanoljice. — Doznajemo da je poslana u Rim na ruke sv. Ocu adresa svećenstva spljetske biskupije na obranu starodavne naše gla- goljice, koja se u zadnje doba sistematski zapo- stavlja i progoni, Pišu nam is Sarajeva: - Evo već 7 mje- soca što smo predali pravilnik za pjevačko društvo a vlada ga još nije potvrdila. Umoljavamo putem javnosti stariju .vlast da se za nas zauzme, te da nam dozvoli ono što već i drugi imaju. Preradovićeva slava u Beću. — Hrvatsko ak. druš. ,Zvonimir“ u Beču priregjuje u slavu Petra Preradovića na 15 februara veliki koncerat s plesom u Ronacherovim dvoranama. Koncertu će sudjelovati gji.ca Matilda Feudrichova, operna pje- vačica, zatim gg. drnd. phil Bogoljub Kernic de- klamator, Teodor Krištof umjetnik;na guslama i Frano Lederer operni pitomac te slavjansko pje- vačko društvo u Beču i mješoviti tamburaški zbor »Slovenije“ i ,Zvonimira“ Glazba c. i kr. pješ. pukovnije Ferdinand IV vel. voj. Toskanski br, 66. Za odbor: Rudolf Milovčić presjednik, Grga Bogić, tajnik, (auto! U i ' Novo Društvo u Spljetu. — U Spljetu se ustanovilo novo društvo ,Bihać“, koje će se ba- viti izučavanjem hrvatske starine. Imtendant gagrebačkog kasališta. — Poslije toliko kombinacija imenovan je intendantom za- grebačkoga kazališta naš mladi književnik Dr. Stje- pan pl. Miletić. Ovo je zbilja najsposobnija i naj- prikladnija sila za tako teško zvanje, od kojeg u velike zavisi budućnost naše dramatske književno- sti i umjetnosti. Čestitamo ! Magjarski zastupnici u Zagrebu, — U pe- tak prispjelo je u Zagreb petnaest magjarskih za- stupnika pod vodstvom presjednika budimbeštan- ske zastupničke kuće baruna Dezidera Banffy, da posjeti svoju :,braću Hrvate.“ Kako nam iz Za- greba javljaju gragjanstvo je primilo Magjare hla- dnokrvno, ali je zato vas službeni i sustavni apa- rat bio na nogama. Magjari su razgledali grad i učinili najnužnije vizite. U subotu bijahu i u sa- boru, gdje im se odredila čitava jedna galerija. Uprav kad su uljegli, a rasprava započela digne se zastupnik Barčić te reče: Prije nego se pregje na dnevni red, molim riječ. Vesela je vijest došla, kojoj se cijeli izobraženi svijet veseli. Dragocijeni život ruskoga cara jest izvan svake pogibelji. A ovaj car ruski jest član i potomak Romanova, ko- jim naša dinastija ima mnogo da zahvali: eno na pr. Vilagoš. Rusi su i za kulturu zaslužni. Ruski je dvor i Rusija radila za oslobogjenje Slavena, te stoga stavljam upit na gosp. presjednika, je li vo- ljan izraditi u ime hrvatskog sabora čestitke rus- komu caru za sretno ozdravljenje. (Živio na ljevici.) Predlog je naravno bio odbiven od presjed- nika, koji je rekao da je Barčić htio ovim da po- muti harmoniju, koja vlada Zagrebom, što su Ma- gjari tu! Pišu nam iz južne Hercegovine: — Na 15 pr. mj. ženio se Boško Salata iz Ravnoga. Prije mego se imao vjenčati nukao ga je zavaljski ka- lugjer Teofan Rudan, da će mu zaimati zastavu da je nosi pred svatovima, ali on nije htio uzeti, već je u istom Ravnomu uzajmio hrvatsku troboj- nicu i š njom pred svatovima otišao na Zavalu da se vjenča. Kad dogje blizu crkve, stane po o- bičaju izvijati zastavu i klanjat se crkvi, na što se kalugjer razviče da koju mu je donio zastavu. On siromah morao je skinuti trobojnicu a kalugjer mu je na silu dao srpsku, da je nosi pred svato- vima. Ovomu prisutni bijahu slijedeći svatovi: Gju- ro Bukvić iz Ravnoga, Risto Pendo iz Čvaljine, I- van Kralj iz Dvrstnice, Zekan Salata, Jovica Sa- lata, Petar Salata, 'Tripko Salata, Boško Salata. Sava Salata i Risto Salata svi iz Ravnoga. — X. Gradska Kronika. Srečanost sv Vlaha. — Ova naša starosta- vna svečanost bila je ove godine proslavljena ka- ko igda, zaradi lijepa vremena koje je navabilo u grad množinu svijeta iz okolice. U oči svečanosti bila.j iluminacijs# grada. Svak je opazio da su na Plaei uz stupove zastava bili izvješeni svi mogući grbovi samo ne hrvatski. Isto tako upalo je u oči da mffši segski barjaci nijesu pozdravili općinu. I- nače sve je prošlo u redu, mirno i skladno. Trodnevje sv Vlaha. — Po starom običaju, ove godine u oči Svečeva blagdana propovijedao je trodnevje velč. dn. Vice Međini. Ko je i što je bio sv. Vlaho; što je on bio naprama Dubrovniku, a što je Dubrovnik bio napram njemu: ovo bijaše predmet njegovih trodnevnih razlaganja, koja je neobično mnogobrojno slušateljstvo pratilo velikom zanimivošću. Osobito se dojmio posljednji razgo- vor, u kome je velč, Medini kratkim potezima cr- pljenim iz dubrovačke povijesti istakao religijozni duh i spasonosne posljedice dubokog vjerskog osvjedočenja starog Dubrovnika, nukujući mlagji naraštaj da se povede za stopama svojih slavnih pregja. Kučki po gradu. — Tuže nam se nepresta- o radi velikog broja pasa, koji se skitaju po gra- bez gospodara. Općina bi imala za to providjet. Poklade. — Zadnji dani bijahu proslavljeni kako treba, a korizma je tu, da pita račune. ipak nije bilo toliko koliko lani, ali se zato junački. Teatar je bio upravo prepun, 080- zadnji dan, kad je vetelo društvo gospode u- E š H priličilo lijepu maškaradu. Na Placi nije bilo mno- go maškara, ali je opći smijeh pobudila maškara- da Strojilova, koju je mudra općinska policija onoliko omela, koliko je bilo dosta da poluči tro- struki efekat. Za društvo Ćirila i Metoda. — Primili smo od gosp. Ivana Kalafatovića iz Janjine 11 kruna za rečeno društvo. Darovaše gg. Antun Carević 2 krune, a jednu mješte da plati društvu čašicu; Antun Barović 1 kr.; Alberto Zommer 1 kr. Ivan Dežulović 1 kr.; Mato Belin 1 kr. a drugu mješte da plati piće; Ivan Kalafatović 1 krunu a drugu takogjer mješte pića; Antun Perušić 1 kr. U sve 11 kruna. Živjeli darovatelji ! Nova brošura. — G. A. Stražičić izdao je novu brošuru pod naslovom: Srbi-katolici u Dubrovniku, u kojoj opisuje svoje negdašnje drugove, s kojima je proživio punih deset godina. Kako je svak u gradu pročitao, suvišno je da išta spominjemo. J:š niešto s Gundulićeve slave — Lani smo dosta pisali o čibukašima, ali nam je nješto izbjeglo što smo baš ovih dana doznali. Ne svi, ali svakako jedan dio ,čibukaša“ imali su u čibuku šupljinu, u kojoj je bio sakrivan bodež (štil), Ova vijest dolazi nam iz pouzdana izvora, od osoba ko- jima su prijateljski dva čibukaša to pokazali. I ovo neka služi kao prilog kulturnoj histo- riji Srba. Neka se još bolje opiše na koji način dolažahu njeki ,da se poklone neumrloj sjeni pje- snika Gundulića.“ Propovijednik. — Sutra dolazi iz Italije je- dan Isusovac, koji će ove korizme propovijedati u stolnoj crkvi. Bio bi došao i prije, ali kako više naši parobrodi tiču Bari svake 15 dana, to je za- kasnio. Glas koji ga je amo pretekao hvali ga kao vrsna govornika. Poštarski Ured. — Na molbu nekoliko tr- govaca iz Grada i Župe, ministar trgovine naredio je da se ustanovi za Župu poštarski ured sa sije- lom u Mlinima. Parobrod ,Gruš* — Ovaj pozobrod ON vačkog društva, koji se bio nasukao u pržinu bli- zu Potenza Picena u ltaliji, bio je ovih dana is- kopan. Ispotezao ga je za to opredijeljeni paro- brod Pluto, koji ga je odvukao u luku. Ples u Četnonici. — U ponedjeljak naša je Čitaonica priredila svoju zadnju zabavu, koja e kako uvijek ispala veselo. Zahvaljujemo orhestri koja se, pod upravom gosp. Arnerića ovoga puta baš opoštenila. Diskoras na Poljani. Vlaho. — Dobro jutro Ivo! Što si krvavijeh oči? Sikuro si noćas bio na veljunu. Ivo. — Na kakvomu veljunu! Što je danas ?... Srijeda. Jes, bio sam sinoć na večeri, malo se napio, pošo spat i evo ti me jutros. A ti? Vlaho. — Ni ja nijesam učinio nekijeh disordina. Neda mi špag. Ja sam gledo kako se drugi divertiška..... Ivo. — I to je jedna specie od divertimenta. Vlaho. — I koja! A propozito! A jesi li vidio Strojila, Ivo. — Kako ne, za boga. Ma su im ištetili poso, nije bilo ni za polovicu kako je imalo bit. Imo se Stro- jilo potezat na karu, u tronu, koji je imo bit vis okorunan lišćem od kupusa. Pak je došo Knego i zabranio im je kar. Vlaho. — Zašto? Ivo. — Pogji pa ga pitaj. Biće našo u zakonima koji pa- ragraf po komu Strojilu nije dopušteno sjećat na karu, nego hodit na nogama. Ko zna kako je bilo u stara vremena! Može bit da onda kara nije ni bilo. Vlaho. — Jadnoga Strojila! On koji je sagradio Dubro- vnik pa se sad ne smije po gradu proš«tat kako je njemu drago !... Ma isto je izišlo imenso. Ja sam sve amiravo Luka maranguna s oklopom i sabljom u ruci. Paro je pravi antiki gverier ! A što su bili oni drugi vragovi u crnu, s čibucima i s onijem_pe- rušinama na glavi ? Ivo. — Ono su bili diferenti costumi srskoga naroda. Znaš da su onda srbi zapovijedali od Siberije do Afrike, 'Tu je bilo i Mor& i Kineza! Vlaho. — Koji puk za njima! Ivo. — Kako nuti za kraljem. I ono je služilo. Sad ba- rem svak zna da je Strojilo sgradio Dubrovnik i da smo mi Strojilaši, Che commedia ! Eto vidiš koliko može učinit jedan tovar, kad se stavi pisat, Vlaho. — Bog mu do zdravlje i duši spasenje. Onaki se hoće! ; idem vigjet na Pontu ima li što ribe, Ivo. — A ja sam ti kupio jedan bakaljarić i malo lina, Korisna je! Adio! OR ORE