je istaknuo i želju za slogom izmegju hrv. zastu-
pnika. Novi srpski zastupnik Baljak izrekao je
svoj nastupni dobro pripravljeni govor. Trigari se
je tužio na zator talijanske narodnosti, a Puglie-
si nas je do mile volje napadao onako kako on
umije. Žao mu je da su, usprkos srpskim profe-
surima, učenici svi Hrvati! Zatim je Klaić predlo-
žio da se zatvori opća rasprava, što je bilo pri-
mljeno.

U srijedu na 7 ov. mj. bila je jedanaesta sje-
dnica u kojoj je opet slijedila opća rasprava o
školskom zemaljskom proračunu za g. 1894. Go-
vorio je u općoj raspravi Perić, a za lične isprav-
ke Korlaet, Zore, Borčić, Šarić, Bjelanović, Ba-
ljak i Perić. Zatim su govorili izvjestitelji Klaić i
Čingrija. Proračun je bio odobren u posebnoj ras-
pravi. XIla sjednica bila je juče. Adrese još ne-
ma na dnevnom redu!

Mustajbeg . Swlejmunpašić, — Odlični ovaj
muhamedanac, član poznate familije Sulejmanpa-
šića umro je prošle sedmice u Sarajevu. Mustaj
beg bio je čovjek velikih duševnih sposobnosti, te
je kao samouk izučio istočne jezike a naročito per-
sijski s čijom se književnošću mnogo bavio. Laka
mu zemljica ! %

80-godišnji rogjen dan biskupa Strosmajera
— Na 4 ov. mjeseca navršilo se je osamdeset go-
dina, da se je porodio veliki naš biskup. Prilikom
ovog svečanog dana stigle su meceni mnogobrojne
čestitke sa svih strana domovine. Isto tako po-

zdravila ga srdačno i hrvatska štampa.
Ko je za nas i naš nared biskup  Strosma-

jer, to ne treba da govorimo, kad njega poznadu
po svemu svijetu, što više kad nas u daljini  po-
znaju jedino kao zemljake Strosmajerove.
Da nam ga Bog poživi još mnogo ljeta na diku na-
šega naroda. Strosmajer nije sam izmegju živućih
europejskih velikana koji su dočekali visoku starost.
1 Bismarck se brzo primiče svojoj  80-godišnjici.
Gladstone je 29 Decembra prošle god. svršio 84
godine, a Lav. XIII svršiva ih na 2 doš. marta.

Nepouzdunica grofu Hohemwartu. — lzbor-
nici grofa Hohenwarta poslali su mu pismenu ne-
pouzdanicu, koju su potpisali svi birači Radovljiš-
koga okružja.

Ukor bosansko-hercegovačkoj omladini. —
Čitamo u ,Obzoru“ ovu brzojavku iz Beča: Mu-
hamedanskoj i katoličkoj mladeži, iz Bosne podi-
jeljen je danas od bosanskog ministarstva ukor
poradi isticanja svoga hrvatstva u javnosti putem
poznate izjave.

Što na ovo vele Srbi?

Štampa pred saborom. — U zadnjim sjedni-
cama hrvatskog sabora neutrudivi dr. Josip Frank
poveo je maževnu - riječ protiv groznih zapljena,
kojim se tlači opozicijonalna štampa hrvatska. O-
brana prestojnika pravosugja g:.Kleina bila je
vrlo mršava i nespretna.

Veliki ples u Splietu. — U prošli četvrtak
priredila su sva spljetska hrvatska društva u spljet-
skom kazalištu veliki narodni ples. Na toj do sad
nevigjenoj zabavi prisustvovalo je 2.200 osoba !

Na obranu glanoljice. — Doznajemo da je
poslana u Rim na ruke sv. Ocu adresa svećenstva
spljetske biskupije na obranu starodavne naše gla-
goljice, koja se u zadnje doba sistematski  zapo-
stavlja i progoni,

Pišu nam is Sarajeva: - Evo već 7 mje-
soca što smo predali pravilnik za pjevačko društvo
a vlada ga još nije potvrdila. Umoljavamo putem
javnosti stariju .vlast da se za nas zauzme, te da
nam dozvoli ono što već i drugi imaju.

Preradovićeva slava u Beću. — Hrvatsko
ak. druš. ,Zvonimir“ u Beču priregjuje u slavu
Petra Preradovića na 15 februara veliki koncerat
s plesom u Ronacherovim dvoranama. Koncertu će
sudjelovati gji.ca Matilda Feudrichova, operna pje-
vačica, zatim gg. drnd. phil Bogoljub Kernic de-
klamator, Teodor Krištof umjetnik;na guslama i
Frano Lederer operni pitomac te slavjansko pje-
vačko društvo u Beču i mješoviti tamburaški zbor
»Slovenije“ i ,Zvonimira“ Glazba c. i kr. pješ.
pukovnije Ferdinand IV vel. voj. Toskanski br, 66.
Za odbor: Rudolf Milovčić presjednik, Grga

Bogić, tajnik, (auto! U i '

Novo Društvo u Spljetu. — U Spljetu se
ustanovilo novo društvo ,Bihać“, koje će se ba-
viti izučavanjem hrvatske starine.

Imtendant gagrebačkog kasališta. — Poslije
toliko kombinacija imenovan je intendantom za-
grebačkoga kazališta naš mladi književnik Dr. Stje-
pan pl. Miletić. Ovo je zbilja najsposobnija i naj-
prikladnija sila za tako teško zvanje, od kojeg u
velike zavisi budućnost naše dramatske književno-
sti i umjetnosti. Čestitamo !

Magjarski zastupnici u Zagrebu, — U pe-
tak prispjelo je u Zagreb petnaest magjarskih za-
stupnika pod vodstvom presjednika budimbeštan-
ske zastupničke kuće baruna Dezidera Banffy, da
posjeti svoju :,braću Hrvate.“ Kako nam iz Za-
greba javljaju gragjanstvo je primilo Magjare hla-
dnokrvno, ali je zato vas službeni i sustavni apa-
rat bio na nogama. Magjari su razgledali grad i
učinili najnužnije vizite. U subotu bijahu i u sa-
boru, gdje im se odredila čitava jedna galerija.
Uprav kad su uljegli, a rasprava započela digne
se zastupnik Barčić te reče: Prije nego se pregje
na dnevni red, molim riječ. Vesela je vijest došla,
kojoj se cijeli izobraženi svijet veseli. Dragocijeni
život ruskoga cara jest izvan svake pogibelji. A
ovaj car ruski jest član i potomak Romanova, ko-
jim naša dinastija ima mnogo da zahvali: eno na
pr. Vilagoš. Rusi su i za kulturu zaslužni. Ruski
je dvor i Rusija radila za oslobogjenje Slavena, te
stoga stavljam upit na gosp. presjednika, je li vo-
ljan izraditi u ime hrvatskog sabora čestitke rus-
komu caru za sretno ozdravljenje. (Živio na ljevici.)

Predlog je naravno bio odbiven od presjed-
nika, koji je rekao da je Barčić htio ovim da po-
muti harmoniju, koja vlada Zagrebom, što su Ma-
gjari tu!

Pišu nam iz južne Hercegovine: — Na 15
pr. mj. ženio se Boško Salata iz Ravnoga. Prije
mego se imao vjenčati nukao ga je zavaljski ka-
lugjer Teofan Rudan, da će mu zaimati zastavu
da je nosi pred svatovima, ali on nije htio uzeti,
već je u istom Ravnomu uzajmio hrvatsku troboj-
nicu i š njom pred svatovima otišao na Zavalu
da se vjenča. Kad dogje blizu crkve, stane po o-
bičaju izvijati zastavu i klanjat se crkvi, na što se
kalugjer razviče da koju mu je donio zastavu. On
siromah morao je skinuti trobojnicu a kalugjer
mu je na silu dao srpsku, da je nosi pred svato-
vima. Ovomu prisutni bijahu slijedeći svatovi: Gju-
ro Bukvić iz Ravnoga, Risto Pendo iz Čvaljine, I-
van Kralj iz Dvrstnice, Zekan Salata, Jovica Sa-
lata, Petar Salata, 'Tripko Salata, Boško Salata.
Sava Salata i Risto Salata svi iz Ravnoga. — X.

Gradska Kronika.

Srečanost sv Vlaha. — Ova naša starosta-
vna svečanost bila je ove godine proslavljena ka-
ko igda, zaradi lijepa vremena koje je navabilo u
grad množinu svijeta iz okolice. U oči svečanosti
bila.j iluminacijs# grada. Svak je opazio da su na
Plaei uz stupove zastava bili izvješeni svi mogući
grbovi samo ne hrvatski. Isto tako upalo je u oči
da mffši segski barjaci nijesu pozdravili općinu. I-
nače sve je prošlo u redu, mirno i skladno.

Trodnevje sv Vlaha. — Po starom običaju,
ove godine u oči Svečeva blagdana propovijedao
je trodnevje velč. dn. Vice Međini. Ko je i što je
bio sv. Vlaho; što je on bio naprama Dubrovniku,
a što je Dubrovnik bio napram njemu: ovo bijaše
predmet njegovih trodnevnih razlaganja, koja je
neobično mnogobrojno slušateljstvo pratilo velikom
zanimivošću. Osobito se dojmio posljednji razgo-
vor, u kome je velč, Medini kratkim potezima cr-
pljenim iz dubrovačke povijesti istakao religijozni
duh i spasonosne posljedice dubokog vjerskog
osvjedočenja starog Dubrovnika, nukujući mlagji
naraštaj da se povede za stopama svojih slavnih
pregja.

Kučki po gradu. — Tuže nam se nepresta-

o radi velikog broja pasa, koji se skitaju po gra-
bez gospodara. Općina bi imala za to providjet.
Poklade. — Zadnji dani bijahu proslavljeni
kako treba, a korizma je tu, da pita račune.
ipak nije bilo toliko koliko lani, ali se zato
junački. Teatar je bio upravo prepun, 080-
zadnji dan, kad je vetelo društvo gospode u-

E š

H

priličilo lijepu maškaradu. Na Placi nije bilo mno-
go maškara, ali je opći smijeh pobudila maškara-
da Strojilova, koju je mudra općinska policija
onoliko omela, koliko je bilo dosta da poluči tro-
struki efekat.

Za društvo Ćirila i Metoda. — Primili smo
od gosp. Ivana Kalafatovića iz Janjine 11 kruna
za rečeno društvo. Darovaše gg. Antun Carević
2 krune, a jednu mješte da plati društvu čašicu;
Antun Barović 1 kr.; Alberto Zommer 1 kr. Ivan
Dežulović 1 kr.; Mato Belin 1 kr. a drugu mješte
da plati piće; Ivan Kalafatović 1 krunu a drugu
takogjer mješte pića; Antun Perušić 1 kr. U sve
11 kruna. Živjeli darovatelji !

Nova brošura. — G. A. Stražičić izdao je
novu brošuru pod naslovom: Srbi-katolici u
Dubrovniku, u kojoj opisuje svoje negdašnje
drugove, s kojima je proživio punih deset godina.
Kako je svak u gradu pročitao, suvišno je da išta
spominjemo.

J:š niešto s Gundulićeve slave — Lani
smo dosta pisali o čibukašima, ali nam je nješto
izbjeglo što smo baš ovih dana doznali. Ne svi,
ali svakako jedan dio ,čibukaša“ imali su u čibuku
šupljinu, u kojoj je bio sakrivan bodež (štil), Ova
vijest dolazi nam iz pouzdana izvora, od osoba ko-
jima su prijateljski dva čibukaša to pokazali.

I ovo neka služi kao prilog kulturnoj histo-
riji Srba. Neka se još bolje opiše na koji način
dolažahu njeki ,da se poklone neumrloj sjeni pje-
snika Gundulića.“

Propovijednik. — Sutra dolazi iz Italije je-
dan Isusovac, koji će ove korizme propovijedati u
stolnoj crkvi. Bio bi došao i prije, ali kako više
naši parobrodi tiču Bari svake 15 dana, to je za-
kasnio. Glas koji ga je amo pretekao hvali ga kao
vrsna govornika.

Poštarski Ured. — Na molbu nekoliko tr-
govaca iz Grada i Župe, ministar trgovine naredio
je da se ustanovi za Župu poštarski ured sa sije-
lom u Mlinima.

Parobrod ,Gruš* — Ovaj pozobrod ON
vačkog društva, koji se bio nasukao u pržinu bli-
zu Potenza Picena u ltaliji, bio je ovih dana is-
kopan. Ispotezao ga je za to opredijeljeni paro-
brod Pluto, koji ga je odvukao u luku.

Ples u Četnonici. — U ponedjeljak naša je
Čitaonica priredila svoju zadnju zabavu, koja e
kako uvijek ispala veselo. Zahvaljujemo orhestri
koja se, pod upravom gosp. Arnerića ovoga puta
baš opoštenila.

Diskoras na Poljani.

Vlaho. — Dobro jutro Ivo! Što si krvavijeh oči? Sikuro
si noćas bio na veljunu.

Ivo. — Na kakvomu veljunu! Što je danas ?... Srijeda.
Jes, bio sam sinoć na večeri, malo se napio, pošo
spat i evo ti me jutros. A ti?

Vlaho. — Ni ja nijesam učinio nekijeh disordina. Neda
mi špag. Ja sam gledo kako se drugi divertiška.....

Ivo. — I to je jedna specie od divertimenta.

Vlaho. — I koja! A propozito! A jesi li vidio Strojila,

Ivo. — Kako ne, za boga. Ma su im ištetili poso, nije
bilo ni za polovicu kako je imalo bit. Imo se Stro-
jilo potezat na karu, u tronu, koji je imo bit vis
okorunan lišćem od kupusa. Pak je došo Knego i
zabranio im je kar.

Vlaho. — Zašto?

Ivo. — Pogji pa ga pitaj. Biće našo u zakonima koji pa-
ragraf po komu Strojilu nije dopušteno sjećat na
karu, nego hodit na nogama. Ko zna kako je bilo
u stara vremena! Može bit da onda kara nije ni

bilo.
Vlaho. — Jadnoga Strojila! On koji je sagradio Dubro-

vnik pa se sad ne smije po gradu proš«tat kako je
njemu drago !... Ma isto je izišlo imenso. Ja sam
sve amiravo Luka maranguna s oklopom i sabljom
u ruci. Paro je pravi antiki gverier ! A što su bili
oni drugi vragovi u crnu, s čibucima i s onijem_pe-

rušinama na glavi ?
Ivo. — Ono su bili diferenti costumi srskoga naroda. Znaš

da su onda srbi zapovijedali od Siberije do Afrike,
'Tu je bilo i Mor& i Kineza!

Vlaho. — Koji puk za njima!
Ivo. — Kako nuti za kraljem. I ono je služilo. Sad ba-

rem svak zna da je Strojilo sgradio Dubrovnik i da
smo mi Strojilaši, Che commedia ! Eto vidiš koliko

može učinit jedan tovar, kad se stavi pisat,
Vlaho. — Bog mu do zdravlje i duši spasenje. Onaki se

hoće! ; idem vigjet na Pontu ima li što ribe,
Ivo. — A ja sam ti kupio jedan bakaljarić i malo

lina, Korisna je! Adio!

OR ORE