Jednom,-sad:u diugom-sajčstu-na poluostrvu, Ta» |.mu uBrpsko" Ako se ćutim dušom Hrvatom, nije

ko .bi-se idaja narodna tiše | šitila: i' bolje “korijen
hitala + —'a tako:bi se: uvijek: ipo koja svotica
sakupljala, pa doprinosila na žttvenik domovine,
Prigode : beru: jagode — marodna je riječ: I tako
je. A da je — dokaz nam'i ovaj slučaj. Da se
. mi nijesmo bili sastali; 'Gvijeh poklada, jamačno da
. ne' bismo - bili: ono novača + ;sakupili — ja makar
«smo mi svi i4ebti i čestititHrvati...> >)
#118 toga! potidvo ovom prigd&du iso na-

: še staro-mišljenjte:i:po ivljemo sve rodoljube
na poluostrvu :da se povedu za' njim. Napokon ni-
je to stvat velika, "što hoćemo! Pa opet — koli-
ko je ista korisna za našu narodnu stvar, toliko
možy da\btide i'žabavna za ondga, koji je slijedi

Pomoćnica kršćana je — dogovorimo
se i  sastanimo na Orebićima; gospa od roza-
rija je — sastanimo se u Vignju sv. Mihalj
je +4; Istanimo sena "Trpnju; gospa od Lo-
retta je — sastanimo se na Kunoj; sv. Stje-
pan'(3 avgusta) je — saštanimo 'se u Janjini;
mala gospa je — sastanimo se,u Sreseru;
sv, Lovrjenac je — sastanimo se u Trste-
niku: Što je u velikom učinilo slavje Kačičevo,
slavje Guriduličevo i zagrebačka izložba — to bi
Za naš u nialom inogli da učine ovi sastanci. Dru-
"go ne kaženlio. Cijenimio, & ne imožemo Tie nego ,
tijem da protumačimo stvar, koju zagovaramo. . i

Mi rekosmo — i izvršismo svoju dužnost. Na
komi je o red, seke i on vrši svoju.

Šibenik, 14. Februara.

Carissime Domine Srbine! Kako: rekosmo, ta-
ko i činimo. Zabubnjali ste glupo, a mi nećemo
da čujemo. Interesiraju li pak koga ove naše stva-
ri, neka. proštije, kao naš odgovor, ono što piše
zadnji ,Dubrovnik;“ — ako mu je milo da ga
zaboli stumik.; Mi samo prinijećujemo: ovo :

Glupo je (ostavimo što i junački nije) zvati
koga na megdan, a sam biti iza plota sakriven.
Na polje ravno, slivnički osvetniče a mi, ako ne /
izagjemo, nek smo kukavice. Bugarin je spreman
primiti megdan; samo na polje! Pokaži se, po-
kazaćemo se!

+ Čuj, to stari Grci“ pričaju. e

Jedan: njihov stari junak oboruža se te 0-
kročiv konja ode: da potraži laž hoteći ju umoriti.
Jezdeći tako dogje do lijepe zelene livade, oda :le
ču glas koji mu govori: Stan delijo, kuda ćeš! ja
uvijek istinu kazivam; pitaj me! Junak stade, o-
pipa i vidje da je blato. Razočaran, junak uzda-
hne bolno, govoreći: Zašto, o Zeuse bože, u-
čini i dade ovom gadnom blatu lijepi
dar govora! Rekavši to, jun&i okrenu Konja i
ode da udari drugim putem. Ne sjeti se, jadan, da
to tude bijaše laž. .

Fiat applicatio, domine Srbine! -
Odpisn ik.

Ston, 15. Februara.

D.ru Antunu :Puljezi. — U ,Hrvatskoj Kruni“
čitam damas: izvješće o sjednići hrva Sabora
u Zadru dne 3 'Februara:t. g. i u istomu nalazim
da prijatelj mi Dr. Antun Pulježi pozva
vladu, da mu javi da li zna za nerede, koje on
nabraja, i koji "bi 'se bili, u dobrom'dij&lu i ako
izričito rečeno nije, dogodili ovdje. Ti bi neredi
bili: 1) Da.su njeki mladići skinuli prvašnje ka-
pe, i uzeli crvefikapiće"sa , Živila' Hivatska, “ što
bi bilo fan&tizam' do: škrajnosti. 2)*Da: je siišreo
50 učenisa predvogjenih od popova i učitelja, koji
su, sad _su bili .blizu stali. viati; pčivila Hrvat-
ssa“ — grgo' to su dokazi da se u elite po
litič.a propaganila. | ||

Kako mjesni školski AREA, se pre-
dvoditelj učeni.a onom 4godom, cijenim da
dužan ne opravdati se, nego dokazati da
nije ikašo je, kazana, sona i 48 uz labave roni
posve je klimav z ključak Čutlim ' se, da še
liberalac utječe u saut visoke vlade, čije ipak
predstavniie kudi. Zastavno ja i ako ne libe

ne bi u taj tabor.  Čudiux se tak da od
vljeni Srbin, koji bi Na parni o

pa gdjegod ga našao i ude. iona e

ruži ga i 'Xori'u svoj

 

 

li naravno da svoj jezik nazivljem , Hrvatskim?“ .
Nu eto istine u namišljenim neredima. Kako

vas narod Dubrovački izvanjski, tako i Stonjani
trobojnicom na čelu, z&  predstavnicim Općine,
mnogobrojni odoše poklonit se kipu velikog Gun-
dulića. Taino crven': apice  sljubile u jedno kolo dol-
nju i gornju Dalmiiiciju. Narod se povratio, i kao
roga deitio sobom ctvenkapice, Trgovci: naruči-
li i većina varošana i sebe i svoju djecu tim ka-
picama počastila. Stvorili se crvenkapičari. Je li
koje zlo u tomu? Zar i siroz narodnja kapa nered

i beza:onje je?

: Drugi nered tatogjer nema temelja. Učenici
ovdješnjih škola slavili sv.. Luja, i ka:0 od pam-
tiviješa, odosmo na šioljić tamo sproveli pobjed
i pred suton vraćali se kućam. Tu sam bio i ja,
oba učitelja, gosp. Niko Hrdalo: umirovljeni  rav-
natelj, g. Maro.Gučić i veleuč. O. Angjelko Passe-
ri. Mladež veselo hrlila za trobojnicom, koju ipax
nije nosio učenik, i koja je bila od Općine mla-
deži podarena, i pjevali vesele pjesme. Mi odrasli
iz daljega -slijedili i razgovarali se. Kad bili o o
sv. Ane začuli mi viku djece, pospješili bliže, a
djeca kliču: , Živila, Hrvatska.“ Ugledavši Dra. An-
tuna Puljezi sa uglednim g. Savjetnikom. Vernaz-
zom, pomisliv da bi njemu taj i ako nevini usklik
mogao biti na žao, kako može svjedočiti gosp.
Savjetnik i svi .prisutnici gori spomenuti, djecu
sam veoma strogo opomenuo, dapače opsovao, a
za mnom i učitelji. Jesmo li mogli predvigjati da

“će učenici susretiti Dra. Puljezi? — Ne. Je li

tomu šiola.što kriva? —Ne. Jer djeca ne u ško-
li nego u svojoj obitelji čuju roditelje, koji
gore žarom domoljubstva, pak kako bezazlena, i
izraze se i pre'o volje svojih nastavnika.

Ako je do škole, dr. Puljesi imao je navesti
koji slučaj, gdje bi-ja ili koji od učitelja ili uči-
teljica bili što progovorili djeci, o hrvatstvu itd.;
ali tvrda mu vjera nitome se od nas i ne sanja
o tome progovoriti, jer je škola mjesto gdje nema
toga biti, gdje se jedino gleda da mladež .moral-
no i znamo. napreduje, Ne-vjeruje li svakomu uči-
telju, eto gospodične ugledne nadučiteljice Jelle
pletntinje Bizzarro, koja mu najbolje može kazati,
da li je u Stonu škola pravi hram, gdje se gleda
da se jedino pravi cilj odgoja steče.

Cijenio sam, da sam dužan istinu  posvjedo-
čiti, a eto me spravna u svako doba da odgova-
ram za živu istinu mog ispravka.

Dn. Ante Ljepopili.

Pogled po svijetu.

— Sklopljen je i potpisan novi trgovač:i u-
govor izmegju Rusije i Njemačke.

— Ove sedmice dva anarhiste baciše bomba
u Parizu u javnim lokalima. Uzrujanost pučanstva
je velika.

— Talijanski ministar-presjednik snuje kato bi
umanjio vojsku. Saveznice Italije biće prisiljene
da na to pristanu.

Brzojavi — Zagreb. 16 Februara. — Juče-
rašnji sprovod Račkoga bijaše sjajan da takoga
Zagreb ne vigje. Impozantna povorka gragjanstva
svih stališa. Bijahu zastupana sva domaća društva,
svi stališi. Vijenaca velika množina. Deputacije
prispješe sa svih strana. Nad grobom su govorili
Marković, Smičiklas, Brestjenski, Slovenci Koblar
i Kušar, Šved profesor Lundell i Rus prof, Kola-
kovski. Duboka žalost prekrilila sav grad.

 Riw 16 Februara. — Kralj i kraljica odla-
ze u Liguriju u Riviera di Ponente,

— WMeplim, 16 Februara: — U ponedjeljak car
filim polazi; pRtteaii odvrati rod
knezu Menivin. i 3

  

 

Umoljavamo p. n, gg. predbrojnike, da

što prije namire pretplatu, a naše dužnike

od proš. god. da se sjete svoje dužnosti.

Sabor Dalmatinski. — U petak bila je XII.
sjednica, na kojoj su se pretresali novi od vlade
predloženi zakoni, te se primali uz male popravke.
Zatim se Biankini potužio na neuredno sazivanje
sabora i naglasio potrebu i pravo da 'sabor bude
sazvan svake godine. Zatim su riješene njeke
molbenice.

Na 10 ov. mj. bila je XIII. sjednica. Poslije
upita prešlo se na dnevni red: izvješće financijal-
nog odbora poljodjelske zemaljs e zaklade za god.
1894. Izvješćivao je Bulat a govorili su Trigari,
Bjelanović, Biankini, Truxa i Bulat. U ponedjeljak
proslijedila se rasprava o proračunu zemaljske za-
klade za god. 1894. Ta rasprava slijedila je u po-
nedjeljak, utorak, srijedu i četvrtak uz veliko sa-
učešće govorni a svih stranaka. U četvrtak je go-
vorio Zore i izvjestitelj Bulat. Zatim je došao u
raspravu Biankinijev predlog o klauzoli. U petak
je imalo biti prvo čitanje adrese. Kako doznajemo
sabor misli izručiti adresu stanovitom odboru sed-
merice, te će se na 17 ov. mj. zatvoriti, jer već
za 22 sazvano je carevinsko vijeće.

lsjava Bos. Herc. Omladine. — Gosp. Ha-
šim Pašalić Badnjević izjavio je da on nije potpi-
sao poznatu izjavu bosanske i hercegovačke omla-
dine. Na to su ,Obzor“ i ,Hrvatska“ donijeli sva
imena omladine bosanske, šesnaest na broju, koji
su izjavu potpisali. Pašalića onda nije bilo na sve-
učilištu već u Bosni, te je svojim prijateljima pi-
sao, da se s namisli slaže te da uz izjavu pristaje
s dušom i tijelom.

Gosp. Abdusselam beg Hrasnica-Ostojić pra-
vni: u Beču javlja nam, da smo ga pogrešno me-
tnuli kao Konjičanina. On je rogjeni Sarajlija i
prvi od svih sarajevskih muslomana koji je došao
na sveučilište. Toli;:o kao ispravak.

Pišu nam iz Budve: — Na 10 t. mj. do-
šao je amo neki učitelj Crnogorčević iz Krtola. Po
gradu se govori da je došao otkriti grob neka-
kvog srpskog kneza Balsića. On u društvu sa bi-
lježnikom Stefanovićem tražili su po našem samo-
stanu Sv. Marije, a jesu li što našli, to će nam
oni najbolje kazati. Čudimo se da nijesu otišli u
crkvu sv. Ivana, jer je sv. Ivan stariji od samo-
stana sv. Marije barem za četiri vijeka. Tu bi i-
mali potražiti.

ĆIs srpskoga perivoja. — U jednom od za-
dnjih brojeva veliki londonski ,Times“ napisao je
vrlo oštar članak o Srbima u kom im je izmegju
ostalog rekao i ovo: ,Ako Srbi ne umiju bo-
lje da upravljaju, onda neka se okane sa-
mouprave pa neka čuvaju svinje.“

Ovako Srbe cijeni najveći svjetski i najuva-
ženiji engleski list!

» Timesu“ je odgovorio neki akademik Sreć-
ković, koji mu je obećao da će Srbi ustrojiti dr-
žavu od južnih Alpa pa do egejskih voda, od kar-
patskih gora pa do Jadranskoga mora. Ova drža-
va po nadama prof. Srećkovića imaće dvanaest
milijuna stanovnika, dakle šest puta više nego
današnja Srbija. Pa da nijesu Pijemontezi? >

Ovo je na političkom, a sad hajdemo na mo-

ralno polje, koje je s političkim tvrdo svezano. Bu-_

dući budimpeštanski prav, bisk. Petrović dao je zastu-
pniku Linderu 5000 fior., da mu ;isposluje imeno-
vanje. Onomadne je to izašlo .na* vidjelo i bilo
škandala dosta. Pravoslavni rit daje dakle
magjarskom zastupniku 6000 fior. da mu kupi bi-
skupiju ,sve za veću slavu srpske crkve.“ Lijepa

1 ione ink Arai: Sedlo)“:
vinara. Ima jedno po go-

   

s