_drensis“ /u, Zadru, utemeljenom od sestre mu Cike. Dr. Locas (Talijanac 1!!!): pravi ;je vulkan, a — U Italiji su se pomamili da nagju'zlikov- (Tohaniis Lucio de Regno Dalmatiae et Croatiae | njegov govor erupcija tog vatrenog ždrijela i na- | ca o kome smo u prošlom broju javili, da je ba- -lib. II, pag. 98 col. 2; Cattalinich, Storia della Dalmazia 2:sv..5 knjg. str. 247) Šibenski statut i reformacije tiskane su latinski, koji je kao svagdje u Europi jošživio u javnom životu. Tek u 16tom stoljeću. (god. 1551) imademo prvu talijansku reformačiju istijem jezikom kojijem su se služili Mlečani. Mlečani uvedoše nam jezik talijanski prem- da ne mogahau uništiti hrvatski karakter i duh ze- mlje. God. 1553 (ugovor Šibenika sa Mlečanima nosi nadnevak od 30 Oktobra 1412) nalazimo u izvješću povjerenika mletačke vlade u Dalmaciji za Šibenik sliedeće: ,1 costumi, gli habiti, il parlar e le pratiche di questi sibenzani sono tutti all' u- sanza slava.“ Iza Mlečana uzdržaše taj jezik u nas i austrijska vlada i tako se riješava pitanje, da danas imademo talijanski jezik u Dalmaciji. On je unesen, a ne rogjen ,in casa nostra come nel bel mezzo d' Italia.“ Mi ovo ne bilježimo kano i- storijsku radnju, jer bi onda i drugijem načinom opširnije pisali i navagjali drugi množ dokaza, koji nam pri ruci stoji, a niti ne pisasmo da pobijemo g. Pavla Mazzoleni, tako ne smatramo vrijednijem osvrnuti se na svaku, koja se u vjetar baci; nego samo istini u har, te htijući njekijem dijeliti sa- vjet po latinskoj ,Sutor ne ultra crepidam!“ G. Mazzoleni veliki štovatelj Tommaseov kao sva- gdje donio ga je i ovdje na bojno polje u obra- nu talijanskog jezika, kojeg Tommaseo ,succhio col. latte materno“. U ,Iskricama“ (Scintille) i to u XXXI. Tommaseo piše: ,nek vam bu- de preporučen naš materinski jezik“. Govoreći to svećenicima valjda nije mislio talijanski jezik i po tome Tommaseo imade dva materinska jezika! Nu čujte ovu u ,Iskrici“ XXX.: ,kada će, Bože, dospi- jeti ovo ćoravo i naopako slijegjenje za tugjijem običajima? Iliri budimo, braćo, najprije“. U XXIV govoreći o mladićima, koji idu u tugje zemlje na nauke savjetuje ih da budu ,ufanje i veselje, a ne žalost i strah otačbine tužne. Spominjite se u- vijek nje, uzdržite jezik njezin; učite i druge je- zike, ali da vam tugji ne istjera mate- rinskog iz srca“. Mi ne pišemo raspravu, s to- ga ovo samo bilježimo i puštamo, da trijezan :či- taoce zaključke stvara. — Nu još jednu krupnu re- kao je gosp. Mazzoleni i to: ,avendo noi sempre mirato all' affratellamento vagheggiato dal sommo nostro concittadino“. All' affratellamento! Zar su bratska nastojanja proganjanje jezika i mržnja o0- bičaja naroda, koji vas hrani? Naroda, čija krv i u vašim žilama teče, ti sam vam Tommaseo pi- še: ,io dissi che in nessuno de' Dalmati odierni puo giurarsi che gocciola di sangue Slavo non vi- va.“ Zar je bratska ljubav malouvaženje i prezir našeg puka, kojeg vi nazivljete divljačkim? Vi sli- jedite nauk Tommaseov? Ali koji? Sjegurno ne ovaj, kojeg vam on u XVItoj svojoj Iskrici dijeli: ,valja da se klobuk pokloni kapi: u ovoj je 0so- bito narodnost i dostojnost . . . . . počitujmo puk sa svijem srcem svojijem.“ Ruku na prsa, gospo- do t. zv. Talijani, pa ako vam savijest jošter radi, kazaće vam ons, da se vaše riječi ne slažu sa va- šijem djelima. Ljubav i zahvalnost prama puku svom sveta je dužnost! Sada vam iznašamo nečuveni primjer gorlji- vog domoljublja i požrtvovnosti, Gosp. prof. Mia- gostovieh (che in fine dei nomi slavi si pronunzia come la c delle parole pace, fece, dice itd. F. A. Galvani) ostavlja svoje boravište u Trstu i rad svoj ,non badando a spese“ te dolazi u Šibenik k slavi iz povijesti domovinske neizbrisivog 18tog veljače i skrha pjesmu punu lijepijeh srokova, nu skovanu upravo po poznatoj ,Cicero pro domo sua“, ,Son tutti fratelli ed itali e slavi“ kad tre- ba namamiti članova za ,Legu“, a inače? Ne sa- stoji se ljubav i brastvo u pukijem riječima, dje- 1& se hoće! Pa napokon kakvo brastvo? Zar da sutra ovamo dogje rulja Kineza, željna da nam go- spoduje, mi bi morali ustupiti im mjesto, dati im škole, pustiti da se ovdje šire, da i nas kinezima nazovu pa ih napokon grliti kano braću? Stranac koji poštuje narod naš i načelo zemlje dobro do- šli nam je gost, ali sin zemlje, koji se odmetne od načela ove iste, ne smije uživati obzira kod nas, on je izrod. Ako je gosp. prof. Miagostoviću ova pjesma povećala glasovitost (!) tad ga doista žali- stavljajuć u toj prispodobi zgodno je, da velimo »Parturiunt montes, nascetur ridiculus mus“. Kad to kazasmo, onda je dovoljno rečeno o tom govo- ru, koji nema upravo nikakve vrijednosti. Još će- mo samo najsmjernije zafaliti dru. Locas za nje- gov slatki naziv ,fratello“ nama dodijeljen i izra- zićemo se upotrebljavajuć riječi Nikole Tommasea ,certe carezze ai sinceri fanno schifo!“ - Blago tebi, Šibeniče. Jer u tvojem kazalištu pjevao je zbor, da ,sembrava di essere o alla Sca- la di Milano o al San Carlo di Napoli in sera di gala!“ Bože moj! ovijem ljudima talijanska kultu- ra odnijela je i ono malo zdravog razuma ! Još jedno pak smo gotovi! Na toj sjednici bilo je i njekoliko braće (!) Srba i od toga zaklju- čak ,ed essere desiderio anco di parecchi slavi che in Dalmazia sia mantenuto I italo idioma“. Ta talijanski jezik kod nas dosta je ,mantenuto“ jer se u gimnaziji uči kano obligatan predmet, nu razlika je velika učiti taj jezik kano ipredmet i i- mati taj jezik u školama kano naukovni. Ovo dru- go mi dopustiti nikako ne možemo niti želimo, a ne znamo, da li je ono 5, 6 Srba što su ondje bili, dovoljan broj a i kompetentne osobe, da su- de o željama jedne zemlje. Mi bi onijem željeli talijansku kulturu, jer bi tako dajbudi jednu imali. Eto vam, gospodo t. zv. Talijani, vaše ,Le- ge“, Mi joj predvigjamo sudbinu vašeg ,Pro pa- tria“. Pastiće ,Lega“, doći će drugo društvo, pa- stiće ovo i doći će opet drugo, a megjutijem vri- jeme leti i velikijem svojijem svojstvom, da svaku ranu liječi, izliječitiće i nas od vas, te ćemo 0 va- ma govoriti kao o nečemu što je bilo pa prošlo, jer se analogično u povijesti kojekakvi procesi zbivaju. . Našijema pako neka nikada pred očima ne isčeznu riječi: u pamet! Naši Dopisi. San Francisco, 21 Februara. Javlja nam brzojav iz Angels Comp. Col.: Na :19 Feb. 1894 na 2 sata jutros bijaše bačena di- namita u kuću M. Maguda iz Kon:ivala. Kuća je sva pošla u komade, a bacilo je Maguda i dijete i ženu. Žena mu se spasila od pogibelji, a Magu- da je ranilo, ali se uzda preboljet; dočim su dije- te našli u postavi od vina, zdrava samo malo na- grgjeno u nozi. I on će ozdraviti. Sve druge kuće u okolici su se stresle i skla popucala. Misli se da je u dinamitama bilo 20 litara praha. Čulo se je 6 milja daleko. Magud je držao u svojoj kući Hotel, gdje je mnogo austrijanaca živjelo i spalo, ali sa srećom u onu noć svi su bili na raboti, Misli se da su austrijanci to učinili koji su Magudu bili neprija- telji. Stražari od grada nastoje da uhite zločinca. Već su 4 austrijanca uapšeni, misleći da su oni, ali se ne zna još ništa ko je. Dalje vam imamo javiti da je umro ovdje u San Franciscu Ivan Herco, rogjen u Župi Dubro- vačkoj star 68 godina. Gospodin Herco bio je je- dan od najbogatijih Dubrovčana u Americi. Raču- na se da ima više nego 200.000 talijera imanja (oko po milijuna našega novca). Mnogo se je na- še vojske protreslo čujući njegovu smrt, jer je dosta našijeh pomogao i postavio na dobar put. Laka mu zemlja ! Pogled po svijetu. — Velika se rasprava vodi po svim novina- ma u monarkiji o novoj izbornoj reformi. Libe- ralni i konservativni listovi koji su do juče bili u ljubici, danas pune svoje stupce žestokim megju- sobnim napadajima. U toliko nastavlja se pretre- sanje proračuna u njegovu odboru. Dr. Richter imao je da postane bečkim na- čelnikom, ali kako je on bezvjerac, to je načelni- kom izabran podnačelnik Dr, Griibl. Antisemite su kandidirali Dra. Luegera. i — Milan se definijivno uvukao u Srbiju. On je danas gospodar kraljevine, Novine pišu da će do malo slijediti preustrojstvo kabineta i da će Milan postati ministrom rata i ministrom presje- gey jar mu ova a rablijem rapovima podiva, . | dikop | cio bombu pred sabor, ali im to još nije pošlo za rukom. Bomba je bačena baš onda kad se ima- lo raspravljati da li će zastupnika socijalistu De Felice Gioffridu izručiti sudu. Zato se drži da je bomba osveta socijalista, ali su njihovi zastupnici protiv toga odlučno prosvjedovali. — U Franceskoj počinje nova era. Onoma- dne ministar nastave Spuller držao je u par- lamentu govor, u komu je istaknuo novi duh, koji će zbližiti svećenstvo s vladom. Govor je pro- uzrokovao veliku senzaciju i kod radikala najve- će ogorčenje. — Ruski car posjetio je ples njemačkoga poslanika, na kome je ostao oko tri sata. Dobro obaviješteni listovi drže, da se iza novog trgo- vačkog ugovora Njemačka približila Rusiji i da je rusko-francesko prijateljstvo uzdrmano. To po svoj prilići neće biti istina, ali stalno Francezi ovaj posjet ne gledaju dobrim okom. I Br.ojavi. - Beč, 16 Marta. — Privreme- ni proračun primljen je u dva čitanja. Protiv nje- ga govorili su Eim, Sokol Vašaty i Biankini. Ru- sinski zastupnik Valmjanin(?), po svoj prilici pro- tiv mišljenja većine svojih sudrugova izjavio je, da će Rusini znati naći stazu svoje plemenske sreće i izvan slavenske koalicije. Plener je izjavio, da će ustrojiti pododbor u kome će razvidjeti pitanje o povišenju činovničke plaće. Pariz. 16 Marta. — Anarhiste pokušaše iz- vesti atentat u crkvi Madeleine, preko predike, kad je bila dupkom puna naroda. Na sreću bomba ni- je uspjela, te je usmrćen samo njezin auktor. Zagreb, 16 Marta. — Jučer je nenadno u- mirovljen sveučilišni profesur Brešćenski. (Dr. prof. Aleksandar Brešćenski jest presje- dnik eksekutivnog odbora ujedinjene opozicije i jedan od najvrsnijih njezinih članova. Mi u velike sumnjamo da je ovo umirovljenje slobodnog sveu- čilišnog profesura u savezu sa njegovim političkim osvjedočenjima. U redništvo.) m «asi Domaće. viesti. Umoljavamo p. n. gg. predbrojnike da što prije namire pretplatu, a naše dužnike od proš god. da se sjete svoje dužnosti. - + Mladi doktor — Javljaju nam iz Graca da će danas slijediti svečano promaknuće na čast doktora prava mladoga i poznatoga rodoljuba gosp. Gjura Ferri, iz Trpnja. Čestitamo vrlome prijatelju ! Mladočeski klub gsastupniku Biankini. — Kako je poznato, ovaj neumorni zastupnik koliko se zauzimlje za interese svoga naroda, toliko ne propušta prigode, da podigne svoj glas u obranu prava bratskih slavenskih plemena, osobito Čeha i Slovenaca. U minulom saborskom zasjedanju on je ustao protiv iznimnog stanja u Pragu i okolici. Mladočeški klub češkog sabora poslao mu je za to slijedeće laskavo pismo : »Velecijenjeni i glasoviti gospodine! Iskre- nom radošću smo saznali, da ste izvolili zauzeti se za češki narod, i učiniti predlog, zagovarajuć ukinuće iznimnog stanja u Pragu i okolici. Primi- te, velecijenjeni i glasoviti gospodine, za taj pri- jateljski postupak najsrdačniju hvalu i uvjerenje naše vruće zahvalnosti. Po zaključku zastupnika slobodoumne narodne stranke na saboru kraljev. stva češkoga, s potpunim štovanjem. U Pragu, na 1. februara 1894. Presjednik Dr. G. Blažek. Taj- nik Dr. Engel.“ Posljedice klausule, — Čitamo u ,Katoličkoj Dalmaciji“; Narod je po Dalmaciji jako zabrinut radi neprodaje vina : slabe mu cijene, & k tomu nemoć ga prodat, to je teška mora na prsima ja- dnomu tešaku. Ne dalje od sinoć stigla nam jedna takva tužaljka iz Šibenskog Zatona: ovdje, veli se u pisinu, još se nije prodalo ni kapi vina, a ima ga na tisuće hektolitara“. Uz takvo stanje sa- svim je naravno što nadodaje dopisnik, da je ,na- rod zlovoljan i zabrinut, jer vidi - da mu se crna gia: