di, te ove: godine pristupiše na Švetotajstvo poko= [f;_' i koji su bili zanemareni, a o sve usljed nja nastanjenih u kompaktnoj: masi na istočnoj ovu izjavu: re i € njegovog obilnog rađa. > A Danas je on učinio svoju oprosnu propovjed. Nasa crkva koja je dosta velika, bila je puna kao šipak, te se je vidjela mmoga suza na očima ovog' mć- i Bišu nam iz Fignja sma Pelješcu : — Ovijeh dobrog naroda, te njegova uspomena ostat “će dju nama nezaboravna. Nije on samo vrstaii' pro- povjedaoc, dali i društveni čovjek, da mu para ne bi mogao na ' daleko? usći, te može pristat u naj- 1 otmenijem društvu. Mi se radujemo slavnoj Hir- vaskoj Atini a još više M. P. 00. Franjevcima; da imadu onako vrsnu silu, koja je na diku cije- lom njihovom rediaća # sašem Airvatskom : riarodu: Bog te poživio za mnogo ljeta, te opet da te mi megju ri&tma vidimo ! Pogled po svijetu. — N. V. naš kralj prispio je u četvrtak u jutro u Opatiju, da pozdravi njemačkoga cara. U petak u jutro povratio se je u Beč. — U Budimpešti bilo je prošle sedmice oz- biljnih nereda. Vojska je bila -konsignirana te su dapače eskadre husara i policije tjerali gragjan- stvo. Gragjani su se iz kuća bacali na vojnike kamenjem i bilo je ranjenijeh. . To je učinilo na sve stranke duboku impre- siju, te je svak uvidio da se tim demonstracijama neće nipošto proslaviti. Košutova uspomena. Sve stranke nastojahu da se gragjanstvo primiri. Kako -pišu vanjskim novinama u visokim kru- govima ove demonstracije gledaju prijekim okom. Kralj je izjavio, da neće potvrditi zakona, koji bi | zastupnička kuća votirala da se Košut pokopa na državne troškove. Govori se dapače i o kabinet- skoj krizi. — Danski kralj primajuć uskršnje / posjete izrazio se jednom diplomatu, kako se nada. da će brzo započeti razoružanje. Ruski: car da bi bio prvi koji bi.da to pristao, a za njim : po :svoj prilici i kralj talijanski. Niti sustržjeki car ne bi bio tome protivan. | - “Umjerene franceske tiovine 'poživlju vlada, neka i -ona, poput Rusije, prekine trgovački rat sa državama trojnoga saveza, napose sa Italijom. — Grof Hohenwart povući će ; svoj izborni pre- dlog. Ministarstvo će takogjer svoga preinačiti i o- bećaje da će se svak naći zadovoljan. Turin 29 Marta. — Kralj ebnih svečanosti Košuta rzojav. Rrzojavi. Umberto prigodom poslao je vrlo srdačni Rudimpešta 30 Marta. — Po svoj Ugar- | skoj učinjene su nevidjene demonstracije. Na mje- stima svijetina progonila je popove, što nijesu iz- vjesili zastave ili što ne htjedoše kleknuti. Časnici pričuve biće pozvani u službu na dan pogreba. Uči- teljima je strogo zabranjeno prisustvovati pogrebu. Rim. 30 Marta. — Otvorio se znanstveni li- ječnički kongres sa 6000 upisanih liječnika. Beč, 30 Marta. — Delegacije sastaće se mje- seca maja. Šibenik. 30 Marta, — Danas je jednogla- sno izabran vikarom kanonik Vidović... . . Opatija 30 Marta. — Današnji pučki poz- drav carevima bijaše velika hrvatska manifestacija. Zagreb 30 Marta. — Senjski biskup Dr. Juraj Posilović imenovam je i po ge zagreba- čkim nadbiskupom. Živj Živjela Žja Birack Domaće vie viesti, + Antun Bosco. -- Na noć uskrsa umro nenadano u sjvenita biskup Antun Fosco. Hv . ga kao čovje ilosrdna i | lemenita, koji je bio ME ae» n4obrši žbe. Nije bio naš e ali je bio i dobar i zu ti mu duši! ko znai tra Red,“ rumu iredenta 'za- = NEŠTTE se u od Radujevca do Sme- (U sides q04/T s «na beogradskoj skupštini. U istinu u Srbiji imade oko 150.000 Rumu- '\granici. Ovi nemaju niti jednoga svoga zastupnika Kako su Rumunji vrlo žilav narod, to će Srbi oko njih imati dosta posla, ako se samo prenu. dana odijelio se od nas vrijedni i zaslužni učitelj gosp. Stjepan Vekarić, prreješten na bližnje Ore- iće. Dok: žalimo v odlazak, molimo pok. šk. vijeće, da bi nam udijelio učitelja kakav je bio o- vaj što m je ostavio. ovi plovitbeni red Ugarsko-Hrvatskog porfijidviik društva. * "Na zadnjoj strani dana- šnjeg broja donosimo novi plovitbeni red ugarsko- hrvatskog parobrodarskog društva, koji stupa u krijepost sa 1 Aprila t. g. Iz istog se opaža, da je društvo u svojim redovitim plovitbama znatne promjene provelo, ko- je promjene se na dalmatinske pruge općenito pro- težu. U brzu prugu Rijeka-Kotor uvedeno je pri- stajanje u Tivtu (luka u kotorskom zaljevu), a u brzu prugu Rijeka-Metković, pristajanje na povrat- ku u Makarskoj; red plovitbe na ovim prugama, ostaje, izuzam jedne male promjene, isti kao i do sada. Dosadanje petnaesterodnevne pruge Rijeka- Kotor i Rijeka-Dalmacija-Albanija, jesu sasvim u- kinute, a mjesto njih stupa u krepost jedna sed- mična pruga Rijeka-Kotor, na kojoj ticati će se sve luke zapuštenih dviju pruga sa dodatkom Tiv- ta a isključujući Budvu i Crnogorske i Arbanaške luke. Na ovoj novoj pruzi odilaziti će parobrod iz Rijeke svaku srijedu u 7 sati u večer a vraćati će se takogjer u srijedu u 7 sati jutrom. U pruzi Rijeka-Brač, izpušteno je pristajanje u Makarskoj, jer je dodano brzoj pruzi Rijeka-Metković, dočim je sasvim ispušteno ticanje u Sumartinu na Bra- ču. Na ovoj pruzi slijedi odlazak iz Rijeke sva- kog petka u 4 sata po podne, a povratak svakog utorka u 54$ sati u jutro. Pišu nam is Pločica. 30 ov. mj. — Na 26 " tekućega ovomjesna hrvatska mladež držala je u kući Luke Budmani zabavu i to prvu u Konavli- koja je uprav sjajno i prekrasno ispala na ve- a nika" "zadovoljstvo svih prisutnih. Željelo bi se da slične zabave češće se budu činiti ne samo ovdje nego i u drugim mjestima ravnijeh Konavala, jer se ovim mladost budi i prosvjetljuje. Naša hr- vatska mladež pokazala je ne samo zborom nego i tvorom koliko ljubi našu milu hrvatsku domovi- * mu, jer na predlog. ovomjesnog župnika sakupila je lijepu svoticu od 15 kruna za spomenik velika- na našeg neumrlog Račkoga te vam. ju, cijenjeni gospodine Uredniče, šaljemo. *) Svijest hrvatska u ovomu mjestu lijepo napreduje, te se slobodno može ustvrditi da je razvijenija nego u ikakvom mjestu u našim Konavlima. Imena prinosnika jesu : Don. Antun Bačić 2 krune; Pero Memed pok. Mi: ha 2 kr.; Gjuro Bećir obćinski prisjednik 1 kr.; Marko Sablić seoski glavar 1 kr.; Luka Bećir pok. Balda 1 kr.; Ivo Skvrce Perov 1 kr.; Pero Me- med Ivov 1 kr.; Pero Bećir Matov 1 kr.; Gjuro Skvrce pok. Nika 1 kr.; Antun Karaman 80 para; Ljubo Bačić 80 p.; Niko Šutić 40 p.; Ivo Budma- ni Lukov 40 p.; Grgur Sablić Lukov 40 p.; Luka Baljević Gjurov 40 p.; Luka Kukuljica pok. Nika 40 p.; Mato Sablić Markov 40 p.; Ukupno kruna 15. Naprijed sokolovi, prednjačite ostaloj braći ! Živjela Hrvatska ! R-—- _*) Ovu smo svotu poslali ur. ,Obzora:“ Ur. Gradska Kronika. Lične, vijesti = — U nedjelju, ponedjeljak i utorak boravio je ovdje na povratku u domovnim prof. Dr;.Kaizl mladočeški zastupnik realistične frakcije zajedno sa svojom gospogjom. — U utor- nik bio je:u Gružu na prolasku presv. naš biskup. Dr. Mareelić, Putuje u Beč. Nekoliko odličnih «svećenika “pošlo je u Gruž da ga pozdrave. — U , Btigoše profesori. Krafft-Ebing i:Oner- steiner iz Gosp. Krafft-Ebingu tako je omi- :ljela ; Dalmacija, da se evo svake godine zalijeće 'k nama. “€. 3%, Mornarica. — U srijedu je odjedrila iz Gruža put Pole c. k. ratva mornarica pod za- povjedništvom N, V, nadvojvode Karla Stjepana... Zvao dlajih boga Iejava. — Od naše Čitaonice primili sm4 Štovanom Uredništvu .,Crvene Hrvatske.“ Na Vašu molbu rado izjavljujemo, da je naše društvo prigodom zadušnica, koje je samo prire- dilo pokojnom Dr. Račkomu, jednoglasnim zaključ- kom Upraviteljstva, komu nije niti ikoji od člano- va što zabavio, pozvao na svečanost sva mjesna društva i korporacije bez razlike stranaka i vjere poimence i pjevačko društvo ,Slogu“ i tutorstvo pravoslavnog opštestva, i to posebnim oglasima, na koje su adrese pisane bile pod nadzorom samih Upravitelja i koji su od istih Upravitelja zajedno s oglasim za ostala mjesna društva uručeni bili društvenom poslužniku, da ih preda na poštu. U Dubrovniku 29 Marta 1894. Upraviteljstvo ,Dubrovačke Narodne Čitaonice.“ Donosimo ovu izjavu da se bolje vidi koliko istine ima u ponovnoj ,Dubrovnikovoj“ tvrdnji, da naša Čitaonica nije pozvala a ma. nijedno društvo naše braće (pravije bi išlo: nas) pra- voslavne vjere na zadušnice za pok. Dr. Frana Račkoga,“ koja je tvrdnja sada ublažena doskoči- com, da ,pozivi su gotovi bili, ali im se trag maj- storski zametnuo u istoj Čitaonici.“ Hrvatska Čitaonica znala je odvratiti predu- sretljivost koju su pokazali srpski zastupnici u Zadru, te je kako svjedoči gornja izjava, pozvala i ovdašnje pravoslavne. Diskoras na Poljani. Ivo. — E, Lujo! Kako je bilo u Gabinetu na balu? Lujo. — Manjifiko! Cosa inaudita! Načinjeno da je pa- rala jedna espozicijon. Ivo: — Figuraj se! Osam dana autonomaši nijesu mogli doma primit nijedne vizite. Vlaho. — Zašto ? I vo. — Jerbo su im sve kamare od posjeda bile u Gabi- netu. Dobro ti govoriš, prava espozicijon. A jesu li došli Srbi ? Lujo. — Bravo! Nije ga majka rodila koji bi bio reko? ne! Bili su se napuhali što im se poslo invit dva dana prije, ma valjalo je da muču. Tebi mogu rijet, bili smo dečidali da ih se nema invitat, pak se pro- mislilo da će se najedit što ih disprecamo, a dopo tuto oni su-oni koji su činili uskrsnut naš partit u Dubrovniku. I tako ih se zazvalo ultimi momenat. Vlaho. — Ja da sam šnjima ne bi vam bio ni došo. Lujo. — Je li? Prisjelo bi im. Adio srski Dubrovniče ! .... Čekaj, čekaj, do malo učinićemo im i muži- NR az Ivo. — Da što! ' reci Lujo, jesu li svi gospari sr . talijano ? Lujo. — Nego što? Bila je data porols Đ ordine : oli mučat, oli govorit talijano. Vlaho. — I za gospogje ? Ivo. — Ne, ne, ue, ne, ne, ne, ne, o gospogjama nećetšio govorit. Ti, kakav si, mogo bi izvadit na dvor qual- - che trivialita. Nego, Lujo, čuo sam nešto od neka- kvijeh busta ? Govori se da je u sred Gabineta bio bust Lapene, na njegovu lijevu Tommasea, a na de- snu Bajamonti. Jeli to istina? Lujo. — To su naši posli..... Ivo. — I da su se ragusei autonomi najedili, što nije bandijera dubrovačka imala_il posto d' onore ? Lujo. — Jes, čuo sam, nešto je bilo, Ma da vam rečem pravo (a s vama se može govorit) i iš i par- M. SSA Ivo. —... č una porcheria politica, je li? saa) Lujo. — NN to ne govorim.... ma... evo... u sto du- ša ci sono tre autonomie. Ivo. — Questa č bella ! A koje? Lujo. — Ecco... .autonomia dalmata, autonomia ragu- sea e autonomia italiana. . Ivo, — Siete stupendi! A od koje si ti ? . Lujo. — Ja ti se u te novitati ne razumijem. Ja sam ti quei vecchi autonomi austriaci di Ragusa, što smo bili s pokonjijem Vicom. Ma sad je došla ova buro- iz Dalmacije, koja je skombusolala svekoli- ko. Ja sam više ne razumijem, što hoće rijet biti autonomaš u Dubrovniku. Ivo. — Vjeruj, Lujo, da ne razumijem ni ja. To si reko istinu. Jedino što ste vi autonomaši gente di coltu- ra e per la civilta, Lujo. — To hvala bogu jesmo! E anche per la lingua +++. Da mi ti je pripovigjšt!.... Ma valja da tuu- čim..... i Vi&ho. — Ne služi da pripevijedaš, mi se imagjinava-; mo. I tvoj je ćaće nosio široke gaće. Ivo, — Reci Lujo, pak što smeta? Nijesu ni drugi is . Fiorence, nego oli iz Primorja, oli iz Župe, oli iz. Rta. o 000 S EA oni bit talijani, mo-. a Dobrovniko. ( Luj o. — Idom ća, idem ća 1 da x