naš hrvatski narod,. stupiv sedmim viekom .u ovaj
predio, novu svoju. postojbinu, izabrao ga za sre-
dište svog života; pa dok se u Splitu i nadalje
očuvala stara, zdrava umjetnička tradicija, razvio
Hrvat u njemu i ki “mjegovoj okolici
svoju | političku, u, umjetničku djelatnost za
dobe. svoje nar _ dinastije, a nastavio je i 'ka-
šnje, u koliko to dopuštale silne zapreke i nesgo-
Ša i ga o Uzghrkos tomu što tmina da-
lila mnoge dragocjene povelje naše | pro- .
M a zub vremena podgrizao i najjače kamene .
pomenike ; ; i premda su. divlji čopori_ Tartara i -
gola u | xHI. v. koješta uništili; a kašnje što -
osmanlijsko kopito nije pogazilo ili u zemlju utrlo
to lukavi Mlečić odnio ili zabašurio:
u ovom predjelu spomenika, koji na svjetlo izne-
seni, kadri su razbistriti i popuniti mnogu tamnu
stranicu naše prošlosti. Osobito u polju od Trogi-
ra do Omiša, po ravnim Kaštelim, po klasičnom
Solinu, u polju pod tvrdim Klisom, po župnim Po-
ljicim, po krševitoj Zagori razsijani su ostanci
spomenika naše prošlosti, koji su spomenici kultu-
re naših praotaca.
U ovomu predjelu leže spomenici njihove bo-
goljubnosti, u. opatijam i zadužbinam, od njih ute-
meljenim. Tu naš Bihač i Solin, siela naših kra-
ljeva. Sv. Petar od Klobučca, Sustjepan, Sv. Mi-
one
hovil, Sv. Juraj n Putalju, opatije Sv. Mojsije, sv.
Stjepana de Pinis, Sv. Marije, Sv. Petra Gumaj-
skoga itd. Dapače u crkvi Sv. Petra u Solinskom
polju bi krunjen blagi kralj Zvonimir, a grobnice
mnogih vladara leže medju . ruševinam- crkava So-
linskoga polja, poglavito crkve .sv., .Marije u
Solinu.
Okolo ovih spomenika: razvila se u narodu
tekom vremena čitava povjest; koja dielom pisana
a dielom u puku kazivana, zahtieva da se zabora-
vi otme prama današnjoj probudjenoj narodnoj svi-
esti i prama današnjoj znanosti. ..
Narod tri godine prigodom otkrića nadpisnog
spomenika bana Trpimira u Solinskom polju, na'
nadležnom mjestu bilo je rečeno, ,da je' vrieme,
da se zapo lu sustavna iztraživanja hrvatskih: spo-
menika .u skom polju. Ufati se.je.:— bilo je
nadovegano: — da:će to: biti u medaleko: vrieme :
hoće :se sredstava, a ob uspjehu nije siumnjati.* +
I vrieme je došlo! s
Došlo je vrieme, da se ovog posla latimo, da
bar nastojimo pripomoći, da se razjasni naša po-
vjest, koju odlični naši rodoljubi.i vriedni pisci na
temelju već našastih spomenika vrstnim uspjehom
obradjuju. Vrieme takodjer današnje narodne sa-'
mosvjesti zahtieva, da se iztraže listine starih za-,
kona, ustanova, raztrkanih osobito po staroj kne-
žiji Poljičkoj, napisanih slovom naše mile glagolji-
ce, na kojima proučavati ćud, običaje našega na-
roda. Za ova iztraživanja, već se zgotovila povje-
stno-arhieologička karta okoliće Splita od Trogira
do Omiša, iza višegodišnjeg proučavanja položaja.
pojedinih. mjesta, važnih u našoj domaćoj . povjesti
i na temelju odnosnih listina, te će tim naša skro-
mna radnja biti d&novana na čvrstu temelju. A za:
ostale predjele, u obsegu od nas (RENO ra-
da, dotična.se karta izradjuje,
Podpisani u zajedničkoj lj i prama dičnim
spomenicim svoje prošlosti sastali su se u Promi-
cateljni Odbor, na temelju: posebnih, već od dr-
žavne vlasti“ odobrenih Pravila, te stupaju ovim
Pozivom pred hrvatski uarod, kucajuć na srdce svih
rodoljuba, .kojim. je .do_ svoje . prošlosti, do ponosa
svoje: sadašnjosti, do svoje : budućnosti, da stupe
kao članovi u Hrvatsko ' Družtvo za _ iztraživanje
domliće povjesti ,Bihač.* '
Split će biti sielo Družtva.. U Splitu će se i
čuvati .sabrani, spomenici, . da uz grčke i rimske, pa
i mletačke, kojih svih ima izobilja u: ovomu: gra-
du, naši spomenici budu dokazom, kako su Hrva-
ti, stapiyši na ovo klasično tlo, uz vjeru kršćan-
sku, koju su odmah poprimili, poprimili istodobno
i kulturu, te ju dalje stali obradjivati:; da budu .do-.
kazom, da se . poslužimo liepim . riečima prvog vr-
stnog istriitraija povjestnih spomenika na sla-
oi GO Eo 0 e [4
narod ocjenjivanju pr- | P
omenici itd, ,da su Hrvati
je živili u istoj kulturnoj
prosvietljeni narodi Evro-
ipomenici iz i
ipak još ima.
dobe -hrvafske, narodne dimastije,. .bit. će, dokazom
povjestničkog i genetičkog razvitka umjetnosti, lan-
cem, koji će spajati stari viek sa preporodom u-
mjetnosti u srednjem vieku u našoj pokrajini, čim
će maravski odskočiti vriednost naših spomenika i
oni će u pravoj svojoj znamenitosti prosinuti,
Prinosi za ovo Družtvo neka se šalju podpi-
sanom Promićčateljnom Odboru Družtva ,Bihač“ u
Splitu, na ruke Dra Ante Trumbića. :
Imena _veledušnih prinositelja biti će objelo-
danječja u našim hrvatskim novinam. U ovo doba,
u kojem se razvilo u svakom pogledu čuvstvo na:
rodnog ponosa, ljubavi za svojom prošlosti, u ko-
jem povjest uz sve pripomoćne znanosti vodi gla-
vnu ulogu u razvitku narodnomu, a našega naroda
naosob, bilo bi suvišno dalje poticati hrvatski na-
rod, da podupre ovaj patriotični podhvat.
Sa malim prinosom svaki rodoljub može do-
prinieti dogradjenju liepe sgrade u našemu naro-
dnomu preporodu. Mole se sve hrvatske novine da
pretiskaju ovaj Poziv.
U Splitu, dne 15 veljače 1894.
Promicateljni Odbor:
. .Benevoli Dr. Josip, obć. liečnik u ,Novomu
kod Trogira — Biočić pop Mate, . dušobrižnik Ka-
štel Lukšića — Borčić. Lovro, ravn., nar. zastupnik
u Splitu — Bulat Dr. Gajo, narodni zastupnik u
Splitu. —.Bulić Msgr. Fr., gimn..i muzeal. ravna-
telj u Splitu — Cambj pl. Bašće, veleposjednik u
Kambelovcu — Danilo Vicko, prof, mušk. učite-
ljišta u Zadru — Deanković pop Josip, dušobri-
žnik K. Štafilića — Dubravčić pop Miho, dušobri-
| žnik Srinjina u Poljicim — Franceschi Ivan, po-
sjednik u Omišu — Ivanac Marko, trgovac u No-
vom kod Trogira — Ivanišević pop Frano, gimn.
učitelj: u Splitu — Jelić Dr. Luka, prof. bogosl.
u Zadru — Jurišić pop Stjepan, svećenik. u miro-
vini u. Tugarim Poljica — Kapić. Juraj, pučki u-
čitelj u Splitu — Karaman Dr. Srećko, narodni
' zastupnik u Splitu — Karaman pop Mate, dušo-
brižnik Dubrave u Poljicim — Karaman Ivan p.
Matija, posjednik u Jesenicam Poljica — Kaštelan
Qii?
pop Ante, dušobrižnik Zvečanja Poljica — o
pop Ivan, dušobrižnik K. Sućurca —, Lukas pop
Grgo dušobrižnik Duća Omiša — Luketin pop _Špi-
ro u Sućurcu — Mangjer Dr. Ivan, načelnik Spli-
ta — Marušić pop Jure, dušobrižnik Svinišća —
'Matešan pop Ivan dušobrižnik K. Kambelovca —
M braća Fr. i Nik. veleposjednici u Trogi-
— Mijanović Šimun p. Tadije, posjednik u Žr-
novnici — Milavić pop Lovre, župnik Jasenica —
Mladinov pop Dujam, župnik Klisa — Mlikotin
Ante, posjednik u K. Lukšiću — Moretti Dr. Lu-
jo, odvjetnik u Trogiru — Novaković Juraj, na-
ičelnik Omiša — Pavišić Ante, posjednik u Omišu
— Perišić pop Vicko, umir, dušobrižnik u Novom
kod' Trogira — Pivčević kan. "Toma, župnik Gata
u Poljicim — Poparić pop Ivan, župnik Novoga
kod 'Trogira — Poparić Toma, posjednik u Novo-
mu kod Trogira — Puović Špiro, načelnik Trogi-
ra — Šimetin Frane, načelnik Novoga kod Trogi-
ra — Škarica pop Nikola, župnik K. Staroga —
Škarica pop Petar, umir, župnik u Podgradju Po-
ljic — Smodlaka Dr. Josip, odvjetn. kandidat u
Splitu — Tomasović pop Miho, župnik Tugara —
Trumbić Dr. Ante, odvjetn. kandid. u Splitu —
Vulić pop Šime, nadžupnik Omiša — Vulić Ivan,
posjednik u Zakučcu Omiša — Žuljević pop Josip,
dušobrižnik Ostrvica Poljica.
Naši: Dopisi.
Sarajevo. 22 marta. .
užem remen pć će sarjvka, pda
na se;dosta velik dug.
ozDiumem
dnoj sjednici gradskih vijećnika, da sarajevska op-
ćina sklopi zajam., od jedan i po milijuna fiorina.
ovinu te svote potrošiti će se na električnu -ra-
i električni tramvay, a ostatkom imaju se
opiti neki prijašnji dugovi i dovršiti gradska
nino. zapanie s im sredina, sma bo
o ostalim atvasima u gradakim sjednicama, vrlo | |
i
SEDAN
.
'
Naime od strane |
&e malo znade, jer se o tom rijetka kada iznose:
tačni izvještaji na javnost, a to od -sebe slabo ka-
rahteriše položaj gradskih vijećnika. Ali ipak vje-
ština gosp. Šakir eff. Biserovića u komplimentima
na prema svemu onom - što lazi o=g07 pisa
je sve poznatijom.
Predlog je. primljen, te se . veći danas upu-
tio. gosp, Mehmed-beg Kapetanović sa. još. nekom
gospodom u Budimpeštu, da donesu pare. er
.. Tom se svotom dakle. ima “poljepšatiglamni.
grad Sarajevo. To je lijepo, i svak bi.se tomu od
srca veselio, da nije po srijedi nešto: drugo, : Po
našijem je ulicama blato do koljena, a ko .je još.
zalazio malo po strani, mora se zgroziti, što se
svega tamo nalazi i kakova nečistoća vlada, Ne-
čist onako teče otvoreno, jer kanala nema. Istina
čini iznimku ulica Franje Josipa, ali ona sama ne
sačinjava Sarajevo. Kad se sve ovo uzme u obzir,
mora se čovjek čuditi, da ljudi hoće električnu
rasvjetu i električne tramvaje i na to milijone tro-
še, dok viri hiljadu drugih mnogo i mnogo pre-
čih stvari. Da nas po nesreći posjeti onaj nemili
gost — kolera, koja nam je jesenas toliko prije-
tila, šta bi činili kod takovih! ulica? Malo bi tu
pomogli električni tramvaji i što takova.
Čini se, da ovo sve miriše po onoj narodnoj
poslovici: ,iz dvora bubanj, a unutra šušanj,“ jer
se tu pomnije njeguje vanjština, da se s njom im-
ponira, dok se nutarnjost prepušta samoj sebi ili
se na to obraća mala pažnja. *)
X.
*) Naš sarajevski dopisnik pravo sudi. Ima:'u Bosni šta
prečeg od tramvaja i električnih rasvijeta, za koje se skla-
paju ovoliki zajmovi, a sve u veliko-političke i diplomat-
ske svrhe. Uredništvo.
Nevesinje 22 Marta.
Gospodine Uredniče! Ne mogu, a da Vam
ne javim nešto što sam odavna opazio i što je od
velike štete po naš narod. U nas u Nevesinje ne- .
prestano doseljuju se iz okolice seljaci, koji osta-
vljaju aginske zemlje, te se ova pripušta. i zane-
maruje, a ipak na ost4vljenu zemlju neće da gse,.
| odreknu kmestva. Ništa to, ama u Nevesinju ne-
ma velika življenja pak se ovi ljudi tamo amo kla-
,tare i uče se svakomu zlu, pa tako trpi i moral.
i sjegurnost. Istina čovjek je slobodan, al bi vlast
mogla uplivisati da se ove navale ne dogagjaju,
jer je od štete samome narodu. Bolje to nego da
brane težacima iz Humnine t. j. iz Mostarskog i
Ljubuškog kotara da se amo sele. Ovi su ljudi
željni zemlje, koje u nas ima na pretek ne ura-
gjene. Oni bi .našu zemlju uradili i uredili, te bi
bilo svakome od koristi i samim ovdašnjim selja-
cima koji bi se od njih štogod naučili. Čujem da
su dozvole, da se oni amo mogu seliti, bile zaba:
šurene, dok mi je poznato da je u trebinjskom '
kotaru, to 'dozvoljeno i samim Magjarima, te da
onamo već ima jedna magjarska kolonija. Istina
je, u Nevesinjskom kotaru ima više kmetova koji
su pritisli i zauzeli čak po 20-30 tovara usjeva
zemlje, ali koja korist kad nije vrijedan ni trećinu
od tog obrađiti? U mostarskom i ljubuškom ko-
taru ima ljudi koji živu s 10 oka usjeva. Je li
pravo ne dati ovim valjanim i vrijednim težacima
da amo rade i živu na svoju korist i na korist
svoga age?
Molio bi vlast, da se ona malo zauzme, jer
će se dogodit ko i Gačanima, da ih je polovina
pobjegla glavom po svijetu. Kad bi se htjelo mo- '
glo bi se dosta učiniti, da se narodu življenje li-
jepo rasporedi. Bogato je Nevesinje svakim da-
rom božijim,
Kaimija.
Skradin dne 26 Marta.
Ove korizme imali smo propovjedaoca.. vele...