spaljuje-katneval, a Srbi su tim htjeli izraziti ko-
je osjećaje goje proti Hrvatima i što bi oni ura-
dili samo da; mogu. Da je takovo injihovo. ponaša-
nje zgadilo i njeke iste 'Srbe razumije se po tome
što Srbin g. 1. Ri pošao je u gosp.; poglavara oba-“
vjestiti ga o tom poslu, .pošto je ostalo bezuspje-
šno svako nastojanje istog R. i družine “da bi se
obustavila takova sablaz. Gosp. poglavar poslao
je na večer stog činovnika nalogom, da se tako-
vim karnevalom ne smije van izaći, inače da će
on uzeti shodne mjere, ne isključivši do potrebe i

zatvoriti one, koji ga budu pratili. Strojilova ma-
škarada u Dubrovniku, je satira jednoj knjiži-

ci šovinistički napisanoj, al ovgje se vrijegjalo je-

dan narod. Naravno je. i razunino, da. hrvatski na-

rod, kad. je doznao za takovu namjeru braće Srba

usplamtio je, te sutra dan došlo je uprav njekoli-

ko Škaljara da vide toga, karaevala; jer njima ni-

je bila poznata poglavarstvena zabrana. Ništa ne

manje Srbi su iznijeli svoga karnevala i ako ne

obučena u hrvatskim. bojama, kako su bili naumili,

ali djelomice mogle su se razabrati hrvatske boje.

Sada neka nepristrani čitalac sudi od koje strane

bila je opravdana prijetnja, i od koje strane bila

je prava provokacija.

Nećemo spomenuti pak, da taj dan nije bio
zadnji dau mesojegja Srba, već osim dana prije ; |
a s druge strane Srbi znali su dobro, da dne 11
marča spadala je gluha nedjelja katolika, kad ovi
poslije podne sakupljaju se po crkvama, kao što :
je uprav bila svečanost u stolnoj crkvi; katolici |
bili su uznemireni radi toga škandala po gradu bez |
ikakvog olizira prama drugoj vjeri; a da se je slu-
čajno našao u gradu kakvi inostranac bio bi za-
nago rekao, da su gori nego što su bili rimski ba-
kanali. — Gosp. Načelnik sa svoje strane upotre-
bio je svoj upliv, da se ništa ne dogodi; a da se |
je što i dogodilo, ko bi tome bio kriv? Nek su-
de pošteni ljudi; nek se vidi ko mistificira a ko
brani istinu; — i ako imaju obraza nek _poriču !

 

Pogled po svijetu.

— U Srbiji palo ;e ministarstvo Simićevo.
Novo Ministarstvo prčuzeo je“ Švetoriiir"Nikolaje-
vić. Dobila je stranka naprednjačka. — Zadnjih
daria počinjena su dva politička umorstva. , Srp-
ska Zastava“ piše: ,Radikalna stranka nastoji da
opet! najstrašnijim zlodjelim steče vladu. Proti to-
mu moramo najodlučnije doviknuti: Stante!“

— U prvom bečkom izbornom kotaru iza-
bran. je njemački liberalac Noske. — Na 3 tek.
zastupnička kuća prihvatila je svoje sjednice. ,Nar.
Listu“ javljaju da ,Omladina“ u Českoj počinje se
isticati kao stranka odijeljena od mladočeske (!)

t — U Krakovu prigodom svečanosti za sto-
godišnjicu Košciučkova ustanka dogodilo se teških
izgreda proti poljačkome plemstvu i žudijima.

— U Bugarskoj Stambulova vlada po zad-
njim vijestima, žestoko je uzilrmana.

— U Budimpešti prigodom Košutova sprovo-
da nije se dc godilo većih nereda. Sin Košutov
Frano nastaniće se u Ugarskoj.

— Njemački Car Vilim, dolazi danas u Mlet-
ke, Kralj talijanski Umberto ide da_ga pozdravi.

— U Londonu donja Kuću prihvatila je pre-
dlog za ustanovljenje posebnog zakonodavnog tije-
la isključivo za škotske poslove.

Zao

Domaće _viesti

Nadbiskup Posilović. Po vijestima koje
nam stižu iz Zagreba zaključujemo da je imeno-
vanje dra, Posilovića zagrebačkim nadbiskupom u
velike razveselilo svakoga pravoga Hrvata. ,Obzor“
i Hrvatska“ u tom su složni a i , Narodne. No-
vine“ ne mogu inače. Začudno nam je samo to što
»Narodne Novine“ imenovanje Posilovića. pripisuju
u zasluge sustavu, dok se zna. da je nadbiskup-
ska stolica stajala tri godine prazna samo zato što
je sustav htio Magjarona. Ali rimska stolica nije
privoljela i je morala popustiti. ei,

' Dra. i hvale kao učena, pobožna i
nepristrana čovjeka. Politikom se nije bavio, ali se
uvijek tskaživao kao dobar Hrvat i dobar rodoljub.

Ustoličenje drži se za stalno da će slijediti
6 svibnja.

Nadbiskupu Posiloviću ima sada uprav šes-
deset godina, jer se je rodio 24 ov. mj. 1834 u
Ivaniću u Hrvatskoj.

Bog ga nam poživio na mnogo ljeta na diku
i korist Hrvatske domovine.

Bruka. — Brzojavljaju iz Budimpešte ,Ob-
zoru“ da je na sprovodu Košutovu od ministara
prisustvovao jedini hrv. slav. ministar Josipović.

“Valjda je gosp. ministra sklonula na taj ko-
rak pieteta zahvalnost napram Košutu, koji Hr-
vatsku nije mogao naći na karti?

Bruka !

Demostracija. — Prigodom Košutova spro-
voda, neki sveučilištni gragjani i neodvisno gra-
gjanstvo u Zagrebu bješe odlučilo da u isti čas
kad u Budimpešti krene sprovod, polože vijenac
na spomenik bana Jelačića. — Dr. Frank i Maz-
zura odvratiše ih od toga iskaza.

Za hrvatsko bogoslužje. — Čitamo u ,Kat.
Dalm.“ ; Doznajemo po vijestim iz Rima, da je Sv.
Stolica dozvolila raspačanje novog hrvatskog Ri-
tuala.

Doznajemo takogjer da je štampa druge edi-
cije glag. Misala već je pri kraju.

Hrvatsko slavlje u Opatiji. — Kako nas je
u proš. broju brzojav izvijestio bilo je u Opatiji
prigodom dolaska našega kralja u posjete njema-
čkome caru veliko hrvatsko slavlje. Sve kuće bi-
jahu okićene trobojnicama, a narod je kralja po-
zdravljao sa , Živio!“ Kralj je takogjer narodu do-
vikivao hrvatski , Živio!“ Sama »N. Fr. Presse“
priznaje sada, da u Opatiji živu Hrvati.

Gradska Kronika.

Lične vijesti. — Sudbeni pristav gosp. M.
Maroli otputovao je u utornik na svoje novo mje-
sto u Spljet.

Imenovanje. — Gosp. Niko Cvjetanić ime-
novan je poručnikom u riservi.

Nesreće. - Ove sedmice baš se nidalo. Naj-
prvo u subotu jčdna stara žena Made Carniel htje-
de da se usmrti. U tu svrhu popila je rastoplje-
nih žigica i objesila se 0 gredu. Zatekoše je još
živu i prenesoše u bolnicu:

Isto u subotu po podne udarila je na putu
kap trhonošu Nikolu Bobića i malo za tim je u-
mro u bonici.

U ponedjelnik u noći zapalilo se je dvoje
žensko djece njeke rišćanke Jovanke Ćorbić. Ona
je bila otišla na radnju, te se kod njih nekako
svijeća prevali i zapali postelju na kojoj su spa-
vale. Mlagji im brat skoči da zaviše pomoć, koja
je bila i prispjela ali prekasno. Njihova odjećica
bila se namočila petroleja, koji se je živo razbuk-
tio. Prenosoše ih u bonicu i tu nakon užasnih mu-
ka u utornik veče obje ispuste dušu. Jednoj je
bilo 10 a drugoj 12 godina.

Ispiti. — U petak i subotu obdržavali su se
ispiti za pomorske kapetane i poručnike. Položiše
ispit: za kapetana gosp. Rudolf Arnerić Zadranin;
za pom. poručnika gg. A. Aleksić i L. Lazić iz
Dubrovnika, Lujo Visin i Eugenij Sbutega iz Pr-
čanja, Niko Vekarić s Pelješca i Ljubomir Maran-
gunić iz Milne na Braću. Položiše ispit u pozna-
vanju strojeva gg. Mato Marinović iz Orebića i
Nikola Janković iz Hercegnovoga. Čestitamo !

Općinska sjednica. — U srijedu je bila sje-
dnica općinskog vijeća. Izmegju ostalog bijaše na
dnevnom redu račun odbora za Gundulićev spo-
menik, koji pokazuje 854 fior. 80 nov. deficita.

Pročitana je ostavka prisjednika gosp. Mata
Šarića, koji se radi zdravlja zahvaljuje na prisjed-
ničkom časti, ali nije bila primljena.

Učinjeno je nekoliko novih gragjana dubro-
vačkih, koji pripadaju protivnim strankama, dočim
je nekom skladnom čovjeku to pravo uskraćeno
Za ovo se vruće zauzimao dubrovčanin od juče
gosp. Vlaho Matijević.

Još je bilo nekoliko sitnijih posala. Sirotištu
je udijeljeno 300 fior. —

U. neku, gosp. Mato pl. Natali ode iz dvo-

ovane i sjednica se morala prekinuti, jer nije bio

zakonit broj vijećnika. Tako je dnevni rod ostao
neiscrpljen.

Za ulinuće prosjačenja. — Primamo pri-
općujemo: Potpisanome Odboru za ukinuće pro-
sjačenja u gradu do ugodne je dužnosti javiti da
se je pozivu upravljenu danom 28 Oktobra 1893,
od Povjerenstva Javne Dobrotvornosti odazvao do-
sada dobar broj gragjana, tako da je začeta stal-
na nada da će se poduzeće na kraj izvesti i što
prije u djelo postaviti, samo ako i ostali gragja-
ni, kako ko može, budu pritekli svojim mjesečnim
ili godišnjim ponudama. Uzda se potpisani Odbor
u darežljivost dubrovačkih gragjana, stalno ufaju-
ći da u djelu, za diku Dubrovnika tako znameni-
tu, neće se ni unaprijed naći osamljen, već da će
njegova nastojanja u srcu svakog gragjanina naći
odziva i srčane potpomoći,

Evo megjutim imena one časne Gospode, što
prekazaše potpisanom Odboru svoje novčane po-
nude za ukinuće prosjačenja: na godinu, Braća
Bibica for. 50; Božo Banac f. 12; Mato L. knez
Pozza f, 12; Dragutin Pretner f. 15; Ivo Vidak f.
10; Gjuro Kovačević f. 10; Antun Šutić f. 5; Mi-
ho Uzzovich f. 6; Miho Čuković f. 5; Miloš Ma-
rić f, 10; Gjorgje N. Kovačević f. 24; Miho Ru-
sko f. 5; Stefan Marinović f. 5; Milka udov. Ma-
rinović f, 5; Ivo Brangjolica f. 5; Niko Vas. Bo-
šković f, 100; Valerija grofica Caboga f. 60; Ma-
rić-Milišić f. 30; Vlaho DeGiulli f. 60; Vicko
Cvjetanović f. 12; Ernest Katić f. 40; Nikola Ba-
bić f. 6; Toma Jeftanović f. 5; Vlaho Gagliuffi f.
6; Gottfried Dusbaba f. 4; Stijepo Bravačić f. 20;
Leopold Šilje f. 24; Niko Miloslavić f, 24; Srin-
cich f, 50; Marija grofica Bonda f. 6; Josip Va-
lentino f. 6; Luka Perović f. 12; Gjuro Lončar f.
3; Ivo Jelić f. 60; Pavao Švago f. 50; Vlaho Dr.
Matijević f. 6; Lujo Gjurich f. 6; Niko Dr. Svi-
locossi f. 50; mjesečno pak: Martin Radić f. 2;
Florio Perović novč. 50; Miče Medar novč. 50;
Bernard Weiss f. 2; Lujo Serragli f. 3; Matej Ša-
rić f, 2; Ilija Miletić f. 2; Marija Miletić f. 1. —
Svih prinsa skupa do sada for, 975 na godinu.

Dubrovnik, 5 Aprila 1894.
Odbor Javne Dobrotvornosti,

Diskoras na Poljani.

Lujo. — Da, jes! Smokava !.... Gospar Ivo mi je reko
da vi ćikate što vas nijesmo invitali. Više si mi do-
dio s tijem balom. Nije dosta onomadne nego i sad.
A struka struka ovo ti je la causa.

Ivo. — Jes, kako ne! Ja sam ti se bio dispero. U mene
maloj imale su doć konvulsijoni, kad je obaznala da
nas nijeste invitali. Pripovigji to gosparu Ivu, koji
te tako mudro inspirava,

Lujo. — Trčim subito u gabinet, Samo da ne bude pun
komesa.

Ivo. — Kojijeh, vraže, komesa ?

Lujo. — Treštinijeh. Kad je ćelere puna ih je sala. A ne

mogu hi ni čut ni vigjet. Adio! (Odlazi).

Ivo. — Ma Jovo, čovječe, gje si ? Željan sam te kako o-
zeho sunca. Što se od mene skrivaš, evo ti i naše-
ga Vlaha. Oli ti neda pop da trataš snama ?

Jovo. — Ama eto, brate, da ti rečem pravo nije mu milo.

Vlaho. — A pošlji ga u smokve, hodi jadan amo, Pri-
povigji nam mal& kako idu posli,

Jovo. — Naopako po. bogu brate sr Uplašio se na-
rod, ja neznam koji mu je gjavo. "Sve skočilo na Sr-
be! Zaludu smo mi u našoj štampariji mudro uta-
načili i zauzeli, da se nema spominjat ime srpsko
sve dok ne progju ti nesrethi izbori, nego da ćemo
bit Dubrovčani, Srpske mi majke niko nam ne vjeruje!

Vlaho. — To je grubo.

Jovo. — Zlo brate Srbine ! Vigje li što+se onomadne /o-
koti u Župi. I da je bio ko od našijeh, srpstva mi
ne bi se ni čudio, nego izišli sve braća katolici...,.

! Ivo, —....i opet ih prepoznaše!

Jovo. — Jes srpstva mi ! Srpske mi vjere što su od njih
radili to je bila srpska bruka, Da da smo mi bili!
Vlaho. — A zašto nijeste ?

Jovo. — To bi še i ćelo. Bogorodice mi Srpkinje, neću .

ništa govorit, & MA... ..

Vlaho, — Vi se rišćani držite ai vi se ne_e_ponjav )

Jovo. — Nije pulitika! Mi, ko da nije naš poso, štfaga,: i
puštavamo vašijem da rade, Samo ako gdjegod u-
spemo neka se srpstvo širi. A ma da ti vidiš naše |
sastanke !... Tu se, pobro si mi dragoviću, nas pi-
ta. Mi zapovijedamo,

I ivo. — Evala Jovo! i

Jovo. — Da što ! Oli ti misliš da_su ovi vaši latini pra:
vi srbi 2... To se jadan njima šnjelo. Koga je srp-
ska majka rodila i srpskijem mlijekom dojila, o
skijem krstom krstila + srpskijent aru

o peku vjeru srpski vjeruje, ono je pravi srpski: Srhig