va one osobe koji apsolutno nijesu mogle glasovat, broj se njihovih snizuje najmanje za 25, to raču- najući samo po onome što je uslijed odlučnog pro- svjeda vlad. povjerenika prineseno u izb. zapisnik. Proti svim ovim nečuvenim izbornim nasilji- ma i zloporabama naša stranka već je podnijela preko općine utok na Vis. Zadarsku Vladu, tra- žeći na temelju svestranog obrazloženja : 1. Da budu pripoznati kao zakonito podati i valjani glasovi slijedećih birača III. izbornog tije- la za Izbor Vijeća Općine Dubrovačke, koje po- vredom zakona izborno povjerenstvo nije metnulo u imenik o glasovanju, to jest: (slijede imena bi- rača od 1 do 158). 11. Da budu pripoznati i proglašeni nezako- nitim i nevaljanim glasovi slijedećih birači uvr- šteni u imenik glasovanja istog III. izbornog tije- la, to jest: (slijede imena od 1 do 25). III. Da bude pripoznato da u izboru Ill. iz- bornog tijela za Vijeće Općine Dubrovačke nad- polovičnu većinu glasova nijesu dobili oni koje je izborno poyjerenstvo proglasilo biranim, nego: (slijede imena našijeh 12 vijećnika). IV. Da radi toga ovi posljedni po propisu $ 99 tačka I Izbornog Pravilnika za općinske izbo- re Kraljevine Dalmacije imaju se smatrati biranim u III izbornom tijelu kao vijećnici za novo opć, vije- će, na mjesto gori navedenih nezakonito proglašenih ; podregjeno paka traži se V. Da kad bi visoko c. k. Namjesništvo u- ništilo izbore III. tijela: i odredilo nove, da tada bude Općina Dubrovačka raspuštena, i poslan vla- din povjerenik, da istom privremeno upravlja, dok nove izbore izvede. Ova zadnja tražba ovako je u utoku obra- zložena: ,U slučaju gdje su, kako u našem, poči- njena bezakonja tako flagrante naravi, očitom na- mjerom da se sadašnja općinska uprava uzdrži u ru- kama srpsko-talijanaške koalicije, što bi vrijedilo da se izbori unište, kad opet isti onaj načelnik, koji je sudjelovao u svim počiujenim nezakonito- stim došao bi ponovno da nove izbore ravna i po- novio staru igru, kojoj na žalost svi bijasmo svje- doci. Uništenje pod takovim okolnostima bilo bi ironija, kojom ne bi se postiglo drugo, neg jače izobijestili i osokolili oni isti elementi, koji su prva bezakonja počinili i obodrilo ih na nove gore nepravde. Za to u slučaju da bi Visoka Vlada izbore uništila, ako hoće da osbiljno postupa, treba da istodobno stavi se u dogovor sa Vis. Zemaljskim Odborom, i općinu Dubrovačku raspusti, te pošalje / svoga povjere- nika da zauzme upravu iste, i nove izbore izvede. Tim više. mislimo da se može to zahtijevati u koliko naš izborni odbor, znajuć po iskustvu s kijem ima posla, te predvigjajuć da će se dogoditi što slična onomu što se dogodilo, obratio se na visoko Namjesništvo u svrhu da naredi, da bude za izbore odregjeno mjesto prostranije od općinske dvorane, Taj zahtjev nije bio uslišen; ali istodo- bno, kako svjedoči izvorna odluka 21 Maja t. g. Br. 6777 pod N.) bi mu javljeno da će biti podu- zete potrebite mjere da sloboda izbora bude za- jamčena. Neka Visoka Vlada sad vidi u kome su- glasju stoji takovo obećanje sa zatiranjem in mas- sa naših glasova koje je na biralištu slijedilo ! Op- ćinski naši izbori u prošlosti vogjeni su svegjer nepristrano, duševno i ozbiljno, tako da bi mogli služiti kao uzor u svakom pogledu. Ovo je prvi put da se u Dubrovniku šta sli- čna zgagja. Cinizam kojijem su se gazila izborna prava naših gragjana; poruge kojijem su se birači naše stranke izazivali, to su neki unikum, koje lju- di što su u prošlosti upravljali općinom Du- brovačkom nijesu mogli ni pojmiti. 1 uprav je za čudo da za duga tri dana muka, izaziva, psovaka i uvrijeda na koje su naši birači bili izloženi nije se šta ozbiljna dogodilo; Stara dubrovačka skladnost i uljudnost još je ovaj put pobijedila, ali niko ne bi mogao jamčiti da kad bi se šta slična ponovilo, svako ustrpjenstvo nebi došlo na manje, te bi po- stali pozorištem teških prizora, od kojih ufamo da će nas Bog sačuvati.“ | Coup d' Etat u Srbiji. Pod ovim naslovom glasoviti engleški svi- Gtaki lija gđimee“ u Uroju 32 ovog mjećeca de- nosi uvodni članak, koji vrijedno je dau prijevodu prikažemo našim čitateljima : ,Navrći zapadne ustanove na polu-iztočne narode prouzrokovalo je u Srbiji nekakav zanimivi hybrid koji se može označiti: Parlamentarna Vla- da ublažena od Coups d' Etat. Nije lasno slijediti jednoga za drugim ove Coups d' Fat, kojim raz- kralj Milan i njegov vrijedni sin gledaju da se sva- ki čas izvuku iz škripca, niti je lasno označiti ta- čno zadnjega, koji se zbio ovih dana. Kralj Ale- ksandar upravio je svome vjernom puku proglas, kojim ukida ustav god. 1888, a povraća omaj od god. 1869. Proglas je zaodjeven onim visokim i čovjekoljubnim čuvstvima, kojim se vladari svegi izrazuju, kad ukidaju ustave. Ima jošter i ukaz, kojim kralj obustavlja megju drugim zakonima, i onaj te se odnosi na štampu. Brza ostavka Mini- starstva i brzo imenovanje novoga pokazuju da g. Nikolajević i njegovi sudrugovi sudjelovahu kralju. Vjerojatno je da Ministri biće mnogo olakoćeni u teretu odgovornosti od Nikole Kristića, imenova- nog Presjednika Državnog Vijeća, er znamo od mnogo vremena da on odlučan čovjek bio je svegi desna ruka kralja Milana, kad se radilo o odrije- šitim udarcima. To su vam fakti. Kako ih raztu- mačit? Prije svega niko nije tako naivan da pro- misli da ovoj pojavi bilo je uzrokom jedno dijete koje se nalazi na srpskom prijestolju i komu još nije 18 godina. Kralj Milan — taj Kerub visokog leta — umiješao se i ovaj put u svoje stvari i one svoga mjesta. Nema tomu godina dana da po njegovu nadahnuću Kralj Aleksandar navijestio je iznebušenom svijetu kako je otpremio svoje Re- gente. Zatim taj Kerub držao se naumice u pota- ji, sasvim da njegovu nazočnost objavljivahu elek- trična drhtanja u političkoj atmosferi. Radikalna štampa, na primjer, sipala je tu skoro punu pre- gršt uvirjeda na Kralja Milana, a nije mogla bit pedepsana, er jedan absurdni ustav daje potpunu slobodu štampi, i ne zapovijeda da se ikoga štuje osim kraljeve osobe. Da predobije tu malu zapre- ku Obrenović otac zapovjeda Obrenoviću sinu da izda ukaz, kojim je Obrenović otac opet podignut na čast Vladaoca, i tad započinju parnice proti štampi. Nu osnova postaje nekorisna, kad jedan smioni sud usugjuje se proglasiti ukaz neustavnim. Nato se lako odgovara: ,toliko gore za Ustav“ i Ustav bi ukinut. Po onome od god. 1869 sloboda štampe jest milost, povelja Kralja, koji je može dokinuti kad hoće; po tome ustavu trećina zastu- pnika Skupštine imenovana je od kralja, dočim pod onim sad ukinutim svi su bili birani. Izborna slo- boda pod onim god. 1869 ograničena je; neogra- ničena pod drugim. i Cilj i poglavita težnja sadašnjeg ,Coup d' Etet“ ima biti da priduši i uništi moć radikalaca, okrutnih neprijatelja kralja Milana. Nu nema su- mnje da lukavom vladaru jesu na umu njegovi pri- vatni interesi. Svaki put kad je Kralj Milan pre- trgnuo svoj razmetni život u Parizu, da se umješa u gadnu političku igru Srbije, znak je bio da mu je ponestalo novaca. Nema razloga da se drži da nije ista stvar i sada. Ali razumije se, da mu i- ma biti ugodno rugati se u isto doba sa svojim političkim neprijateljima. Gosp. Kristić jest napre- dnjak, jedan od malo ih, koga radikalna bujica ni- je još zanijela. Kralj Milan bio je svegi posljednih godina revan pristaša iste stranke. Radikalci koji sačinjavaju devet desetina izborništva, jesu vatreni pristaše Rusije, dočim Naprednjaci strančare za Austriju. Ali po načinu mišljenja srpskih političa- ra, izvanjske simpatije dvaju stranaka manje su važne od njihove unutrnje politike, Oni vrijedni Radikalci došli su do uvjerenja da za vladanje ne služi ni poreza ni vojnika. Čudnovate naivnosti u toj teoriji! Kralj Milan tome ne vjeruje, tim vi- še što možda radi toga, misli da je popularan u vojsci: a ne vjeruje ni to da se može proći bez poreza koji sačinjaju civilnu listu njemu i njegovu sinu. Suviše vidi on da pobjeda Radikalaca dove- la bi do republike, i to do republike bankrotom upropašćene. Radikalci koketuju sad s Rusijom i sKnezom Karagjorgjevićem, paček jedna izmišljena urota otkrivena, služila je lažljivom izlikom sada- šnjemu ,Cop d' Etat.“ Stalno je da načela i po- stupanje Radikalaca jesu protu-monarhična, recimo bolje anarhična, || 24) Kralj Milan pije bio olgrupoloran u grom djes lovanju, i drzovitom je rukom dirnuo u svetinju Srpskog Ustava. Sumljivo je ono što ga vodi, a njegov upliv nije bio igda dobrotvoran njegovoj otačbini. Ipak, i ako je on sve drugo a ne izgle- dan suprug ili izgledan vladar, treba priznati da on ima u glavi daleku ideju kako treba vladati sa Srbima. Već znamo da ovi nemaju ni pojma kako treba da samim sobom vladaju. Srpsko društvo fakcijozno je i iskvareno svrha na dno, a vlast je u rukama jednog ludog izborništva, koje ne zna ni za prva počela jednoj self-governement. Seoski birači osobito, čeljad malo manje nego varvarska, srestvo su i žrtva smutljivaca bez ikakvog moral- nog načela. Činjenica da devet desetina birača ki- vni su neprijatelji kuće Obrenovića, stvara veoma ozbiljni položaj sad kad i prilika jednog ustava, ako i lažljivog, bila je ukinuta. S jedne strane i- mamo Kralja opkoljena od šake bezdušnih politi- čara, i vojsku; s druge mnoštvo bedastih buntov- nih seljana, koji okusiše grozničave naslade usta- vne vlade, onakove kakva se dade pojmiti u Isto- ku. Preko granica pak dvije gorostasne države ko- je sumnjivim okom vrebaju, koja će od dvaju stra- naka pobjediti, ili podleći. Stalno sadašnja srpska kriza jest za čas samo lokalne važnosti, ali je tru- dno reći kad će prestati bit taka, i kad će razbu- diti uspavano Istočno pitanje. Naši Dopisi. Iz Pljesnavca na 29 maja. Hoćemo njega ter njega, našega krasnog Ma- zgana Ližizadnjića, i nikoga drugoga! Mogu zli jezici govorit koliko im je drago, kako je on u- pravljao svojom vlastinom tako lijepo da mu je sva ispuhala ispod ruka; pa kako je u tomu sla- bog jamstva, da će bolje upravljat našijem ima- njem. Ne vrijede ni prebijene pare i sve ostale neslane priče, što se odasvud prosuše o njegovoj skrajnoj ludosti, o nikakvoj nauci, 0 neizmijernoj i posve djetinskoj taštini. Budi da je, ko što zbilja nije, po tvrdom mnijenju svijeh nas mudrijeh Plje- snavaca — ali budi da je, priznajmo to samo za koji trenutak — malo odviše tupe glave, pa, ako hoćete, i uskog razuma, — ne opominje li nas baš sveto pismo, da dalje idu ljudi niskog duha, no svi na glasu mudraci ovoga svijeta? Pa, gledajući stvar s druge strane, i ako doduše nije nikad ni- šta učio, što bi, molimo vas, to htjelo rijet, kad se, na zamjenu, može najbolje izvesti tijegovo du- boko počitanje prama nauci iz bogate biblioteke, gdje on čuva rijetkom pomnjom svakovrsne naj- novije a sjajno vezane knjige, te ih kaže još ne- taknute i uprav u djevičanskom stanju svojim za- * čugjenim gostima? Taština, mili Bože! taština: što je na svrhu taština? Ništa drugo, do mali vjetric, koji diže u vis napuhane mjehire. Puštajmo dakle mi dobri Pljesnavci, da se naš ljubljeni Ližizad- njić uvijek bani' u neke osobite dane pod balda- kinom, kao nekad dosjetljivi vladar otoka Barak- tarije. Ako je to komu trn u oku, gore njemu! Što je nama za to, e kad ga lerići od puta i pro- ste ženice vide posve ozbiljna u tako ozbiljnom poslu, stanu megju sobom rugat se i žuborit; ,Nu pogledaj mu malo žilavijeh ruka i širokijeh pleći! Nijedan bastah ne bi lakše do njega mogao podignut ogromnu vreću miike; a nijedua ma- zga nebi zanago bila u stanju da bolje od njega ponese uz dugački i strmi put najteže bre- me drv&. A kakva mu je glava, .izjeli ga vuci! reko bi da uprav naliči kakvoj velikoj tikvi lube- njači!“ — Ali ima i druge rabote, Vele neki pa- siji ljudi da pošto otrag tri godine ga postavismo zapostatom na našu najbolju baštinu, poarčio nam je nekoliko novca, a nije ništa, uprav ništa učinio što bi nam moglo biti od ozbiljne koristi; a to sve iz samog jogunluka i neznanja, jer ne dopu- šta ikomu, da što dobra uradi, a on sam, potom mu nije prilika da udara nogama, ili da se kla- nja i liže, ne zna više ni beknuti, ni krenut se. No, ko bi se obzirao na ovake sitnarije? koji bi ih dobri Pljesnavać mogo vjerovat tek i za jedan čas? Naš Mazgan ne zna? Naš Mazgan nije ni- šta učinio, niti drugijem dopustio da rade Mili Bože! ako zbilja nije učinio E \