a. 1/26. Jako uputiti neka se u svojih stvarih ne- zanaša na pojedine ljude, neka se od pojedinih -ljudi&& pičemu nenada; nego neka sam upravlja : :__ svoje- velike stvari, i neka nastoji da uzmogne on sam sebi davati. 26. Svakom prilikom nastojati, iz rečih, delah, i narave stvarih poznati ter narodu odkriti njegove domaće i izvanjske prijatelje i neprijatelje, i obo- jih težnje i sredstva 27. Narod uputiti, da mu nikakov sabor nemo- že pomoći, dok tudjinci neopaze, da je narod slo- žan s onimi narodi u saboru, koji rade o sreći naroda. 28. Svaki član stranke prava ima nastojati, da se usavrši u kojoj struki državna života. Ako ko- jemu to nije moguće, on neka gleda poznati ma- ne, težnje i želje kojega staleža, ter način kojim bi im se dalo pomoći. 29. Dobro ponašanje, trezno živlenje, medjusob- no prijateljstvo, razložno štovanje razumna priklo- nost naprama vrednim i poštenim osobam, to su bilege po kojih treba da se odlikuju članovi stran- ke prava. 30. Koj član stranke podpuno prouči i upotrebi ovaj obćeniti naputak, on će u preredkih slučajih trebati naputak o pojedinostih. U Zagrebu, 2 srpnja 1871. Dr. Ante Starčević. Umorstvo presjednika Carnota. Strašna vijest prolećela je svijetom u ne- djelju veće. Obljubljeni presjednik franceske re- publike Sadi-Carnot panuo je žrtvom gadna zlo- čina. U jutro je došao iz Pariza da posjeti Lyon- sku izložbu; bio je pričekan najsrdačnije od cije- loga pučanstva; odlikovao je mnogo gragjana ly- onskih visokim redovima; na podne je bio sa mi- nistrom-presjednikom na priregjenom mu banketu; u veče se je mirno i nevino vozio u kazalište iz- med gusta špalira naroda. Carnot bijaše - veoma popularan. Lyonjani na hiljade nagrnuli ulicom da pozdrave poglavara države. Posipali su ga cvije- čem, klicali mu, a bližnji mu ruku stiskali. On je u kočiji otkrite glave zahvaljivao svome narodu. Na jednom skoči na podnožak kočije mlad čovjek g kitom cvijeća. Predava je Carnotu. U desnoj mu je ruci nešto zamotano u papiru. Sadi-Carnot u jednoj ruci sa šeširom prima dar, ali u taj čas mladić svom silom urine mu u papiru sakriveni bodež u prsa, te mu zadade ranu duboku 18 cm. Za dva sata ispusti jadnik svoju veliku dušu. Evo ovako pogibe presjednik Franceske. Nije moguće opisati utisak što ga je stra- | hoviti dogagjaj proizveo po cijelom svijetu, a na- dasve u Lyonu i Franceskoj. Teško da umrli čo- vjek dožive onakog saučešća i onake sućuti, Vijest o razbojstvu i o konačnoj smrti izazove svuda naj- veću stravu. U Parizu se sve po noći poskakalo, zablenuto, nijemo. U Lyonu zaustaviše prestave, narod se grnuo ulicama, htio da rastrga zločinca, kojega je još i u tvrdoj tamnici morala da čuva jaka straža. Svak je kriknuo za krvi, za osvetom, od samoga užasa. Obaznalo se da je ubojica ro- dom Talijan! U jedan hip bijahu u Lyonu razore- ni svi talijanski dućani. Htjelo se navaliti i na konsulat, ali se opriječila vojska. U Parizu u pa- lači ministarskoj radilo se cijelu noć, da se uspo- stavi red. Orijaški bijaše to posao i ljudi na čelu Franceske dokazaše u ovoj prigodi, da su dorasli _ važnijem zadaćama. Ali se ogorčenost . naprama svemu , što, je talijansko nije mogla svladati. Po svim većim gradovima narod je dao oduška svojoj srdžbi i mnogi je nevini Talijan ljuto proplakao. U Parizu bojalo se da ne dogje do nove komune, ali je vlada umjela uzdržati red. Sva vojska već one noći bila je konsignirana. ublaži jadan utisak dala je najviše izraza sućuti i ogorčenja. Naš kralj obaznao je u jutro rano. Odmah je brzojavio u Pariz. Papa za dugo vremena nije mogao doći do riječi, a kasnije je naredio Ram- polli neka udovici izrazi njegovu sućut. Svi evrop- ski dvorovi, sve vlade brzojavno sažališe Frances- koj, a izmegju prvih njemački car. Po svim većim gradovima zatvoriše se burse u znak žalosti. Par- lamenat i Washingtonu obustavio je sjednice, ka- zališta prestave. Trgovina, promet po svoj Fran- ceskoj ostao je kao zapet. Svi Francezi zatvoriše u znak žalosti svoje kuće i svoje dućane, a pre- ko 700.000 ljudi otpratilo je do lyonskoga kolo- dvora Carnotovo mrtvo tijelo. Ubojica je bio anarhista. Po ovemu se da- kle čini, da ga on nije ubio radi talijanske naro- dnosti, nego radi Henry, Vaillanta i Ravachola. Zove se Cezario Santo, rodom je Milanez, zanatom pećar. + * * Carnot je spadao megju one državnike, koji su umjeli steći ljubav puka bez da im se je pri- goda pružila da stvore velika djela. Carnot je bio najpopularniji čovjek Franceske, a tu je popular- nost zaslužio svojim poštenim harakterom i mir- nom upravom. Narod ga je toliko ljubio kao mož- da malo koga vladara, kako to dokazuju veličan- stveni dočeki i slavlja, s kojima su ga susretali po pokrajini, kako to dokazuje i opća narodna ža- lost prilikom njegove smrti. Iz svih nepoštenih afera zadnjega vremena njegovo je ime izašlo čisto kao liljan. Njegovu opreznu i mudru drža- nju imade se zahvaliti rusko-franceski savez, kako što je opet dosta doprinio za zbliženje Franceske i Vatikana i sa uzdržanje Europskog mira. Unuk glasovitog Lazara Carnota, koji je u Revoluciji igrao slavnu ulogu kao državnik, ratni ministar i zakonodavalac, nije mogao a da svom dušom ne prigrli republikanska načela. Carnot je više naginjao k radikalcima, ma da i nije bio ona- ko bezobziran kao što su oni. Ali se nije dao za- vesti socijalističkim teorijama na kojim sada bo- luje lijevo krilo: franceskih republikanaca. Anarhi- ste je suzbijao najvećom odvažnošću jer je u nji- ma uvidio glavnog neprijatelja čovječanstva. I oni su mu se osvetili. Ravacholi nijesu kod njega mo- gli naći smilovanja i Ravacholi su ga konačno i ubili. — Zadnji dogagjaji nastali iza njegovesmrti mo- gli bi vrlo lako dovesti do ozbiljnih komplikacija. Nego regbi da će se Francezi po malo utišati u svojoj srdžbi na talijane, pošto su sada svi zaba- vljeni ponajviše izborom novoga presjednika. Ovaj se je obavio u srijedu uz živo zauzimanje sveko- like Franceske. Mnogo je bilo kandidata ali najoz- biljniji su bili Casimir-Perier, Dupuy i Brisson. Casimir-Perier bijaše kandidat tako zvane republi- kanske aristokracije, većine senatora, railliraca, da- pače i monarhista. Za Dupuya je radila sredina republikanske stranke, dočim su skrajnji ljevičari nosili Brissona. Izbor je bio nesiguran jer se nije znalo da li je na Perierovoj ili na Dupuyovoj stra- ni prevlaga. Svi veliki republikanci radili su za Dupuy osobito Constans, koji je u senatu strašno agitovao. Ali mu nije pomoglo jer je Casimir-Pe- rier izabran sa 451 glasom. Nasljednik Carnotov mlad je još čovjek ne- obične eneržije i duhovitosti. Lani je poslije pa- da Floquetova bio izabran presjednikom zastupnič- ke komore. Kad je zauzeo ovo mjesto već ga mno- gi pokazaše kao nasljednika Carnota. Poslje pada Dupuy postane nakon oduljeg oklijevanja onim mi- nistrom presjednikom, iz čijeg je kabineta puknu- la glasovita Spullerova izreka o novomu duhu. To mu je pribavilo velikih simpatija kod klerikalaca. Kao gotovo sva franceska ministarstva tako je i njegovo palo rad neznatnih pitanja. Dupuy dogje opet na ministarsku presjedničku stolicu, a Perier Nije lako niti stotu opisati. U Italiji su 0-;| se vrati na onu presjedništva komore, na kojoj ga kao poraženi. Jedan je talijanski list pisao, propala od bruke i stida, što je to uradio, jer Talijani bijahu i Fieschi vijest najprvo obaznala u Cri- se nije htjelo vjerovati. Ka- djelovala je upravo porazujuće. i Zastupnici talijanski kidahu se od muke, Italija da | arajdali čitajući silne hvalospjeve što ,srpski“ | svoj prilici Burdeau-u da to učini, je Dupuy do njegova pada bio zamijenio, Sad se da bi u onom času cijela Italija, da je mogla naj- | pak popeo na najviše državno mjesto. Naši Dopisi. Iz grada, 26 Juna Živio! Živio!! Živio!!! — Uprav smo se || prešlo na posebnu raspravu i nije sumnje, da će Dubrovnik iz dubine srća podigao našemu dičn mu novomu Biskupu prigodom njegovog ustolič nja. Novi je biskup ,srpskomu“ Dubrovniku ,h va uzdanica,“ ,novi pobornik,“ ,čovjek uma i sr pobožan, učen, blag, krotak, čelična značaja i v lje“ i t. d. Sve ove lijepe srpske izjave mi uzi mljemo na radosno znanje, jer, ko zna, do pot; be mogle bi čemu i valjati. S naše pak s niti smo činili, niti treba da činimo novome mu Pastiru svu onu dugu litaniju prekričavanja preporuka, što mu je iznizao ,Dubrovnik,“ j poznamo vrlo dobro čovjeka. On će naravno na stojati izvršiti sve ono što mu preporuča ,Dub.“ on će, to jest, ,uspostaviti mir i red,“ ,omjeriti svakome bez razlike djelovanja;“ ,pokazati da j crkva jedno a narodnost,“ drugo i dosljedno da j pharodna crkva“ isto tako besmislica kako i ,srpsk erkva;“ on će ,do potrebe ukorom i kaznom po- kazati nekijem da je crkva prvi i glavni! zadatak,“ pa će uz to, slijedeći Papina nukovanja, poticati svećenstvo da u interesu vjere i prosvjete izagje izvan sakristije, i povede odlučnu borbu proti svim koji trguju vjerom i politikom; on će ,svoje lju. biti, a tugje poštovati“ i baš za to neće moći do- puštati da što je tugje okuži Dubrovnik. ,Kakav je bio dosad, takav će i odsad.“ Taman! Ljubiće slogu, ali slogu u dobru, a ,opasnost“ neće zana- go suditi po kriterijima ,Dubrovnika.“ I mi drži- mo zajedno s ,Dubrovnikom“ da novi naš Biskup neće moći ni smislit ,neke nesmiljene crne proro- ke koji se u narod uvlače u janjećoj koži,“ pa da će brižljivo pazit da mu gladni vukovi u stado ne zarinu i da ga ne razderu,“ i baš s toga neće moći ,mirno spavat.“ U jednu riječ stalni smo i mi da će našemu novome Biskupu ,lebditi pred očima kako i dosad, jedino interesi vjere i naro- da,“ i da će se odlučno, kako i dosad, borit za vjeru i za domovinu, i to onako, kako je on sam naučio shvaćati ove dvije velike čovječije svetinje, a ne onako kako ih shvaćaju ulizice oko ,Dubr.“ U ostalom ne bi bilo nikakva čuda da današnjem trokratnomu ,srpskomu:“ živio, u žalosnom sluča- ju da novi biskup ne bi htio potpisati program ponugjen mu od popa Jova Bućina, odgovori kroz kratko vrijeme drugi srpski trokratni: crucifige!! Pogled po svijetu. — U Magjarskoj je kulturkampf neizbježiv. Kako je poznato zakonska osnova o civilnom bra- ku bila je prihvaćena sa 4 glasa većine. Sada se se provesti svi zakoni. Ali neprijatelji njihovi, s klerom na čelu, pokušat će sve moguće da za- priječe provedbu njihovu i Ugarska ide u susret neizbježivoj teškoj borbi. Još bi katolici mogli i- zaći pobjednicima. — Velike povodnje bijahu ovih dana u Ga- liciji, Šleskoj i Gornjoj Ugarskoj. Čitava sela ra- zorena, gradovi ležahu pod vodom. Mnogobrojni na, rod ostao je bez kuće ikučišta. Povodnja je prestala- — Sklopljen je ugovor izmegju Rusije i Va- tikana, po kome će Rusija od sada imati svoga zastupnika kod Sv. Stolice. U vjerskom načelu u- govor je veoma dobra stvar, ali nije u narodnom, jer čini se da je učinjen na račun Poljaka. Rusi- ja je htjela zabraniti crkvenu poljštinu protiv če- mu su se žestoko opirali poljački biskupi. Sada Vatikan kan da je, pod tim uvjetom i dobio ru- skog poslanika, da naime pripušti ruskoj vladi u tom slobodne ruke. Radi toga Poljaci novi ugovor ne gledaju dobrim okom. — Nikolajevićevo je ministarstvo napred- njačko ! Tako vele liberalci i oni su zaključili, da mu ne pružaju nikakve potpore. Šta će onda vla- da to ni sama ne zna. Biće jedna kriza više. — Zadnje vijesti iz Franceske donose po- voljne glasove, da su izgredi i demonstracije pro- tiv Talijana prestale, te da se nemamo bojati po- gibeljnih posljedica. To se u prvom redu imade zahvaliti energičnom postupanju franceske vlade, koja je protiv iagrednicima oštro reagirala. U sa- mome Lyonu zatvoreno je preko 2000 osoba. Cijelo ministarstvo Dupuy dalo je ostavku, ali će privremeno pridržati upravu, : dok se ne sa- stavi novi kabinet, Casimir Perier povjeriće po