» : + imanje nogo 3 zastupnika u pokrajinski sabor. A £8 "ipak većina pučanstva je katolička. - Tako nije moglo da potraje. Odlični Vrličani za doba uvidješe kud.. to. vodi,.U. to. nadošla..mla-_ dež, uzdanica maša. Hrvatska omladina u Vrlici nije mogla podnijeti sramotu, nego se dalana rad. stupili i drugi rodoljubi i danas se tamo dio široki temelj budućoj hrvatskoj kuli. Otvor nove čitaonice početak je zamašnom radu oko na- rodnog preporoda, oko kojeg pregnaše Plazonići, Novakovići, Begovići i drugi odlični Vrličani. =. Mi 6 usbitom. p tim više što se oni nalaze na vrlo važnoj poziciji. Od njihove radinosti i eneržije zavisi, hoće li se i nadalje narodni dušmani baniti po sjevernoj Dal- maciji.. Drniš i Promina .spravni čekaju da ih bra- ća sa Cetine stignu. Jumački zato maprijed! Ne slušajte hijene naše narodne misli, gdje oko vas kukaju, da ste. tobože razbili gragjansku slogu. Od te sloge oni su vukli svu korist a vi ste davali i kapital i kamate. Take sloge vama nije trebalo, jer bi nas ona ugušila. Borite se junački na svoj liniji, ne popuštajte ni za dlaku od narodne svije- sti. Prionite oko naroda, u njega je srce zdravo. On će vas poslušati kao što je i nas poslušao. Sva Hrvatska gleda danas na vas, a taki momci znaće - odgovoriti nadama, koje se u njih polažu. Osvojite " Vrliku! ono je vaša djedovina. Tamo su vladali naši knezovi, tamo su vaši oci krv prolijevali, kad su vam današnje narodne i političke neprijatelje, kao bjegunce u svoje: kuće ispred turske ćorde za- klanjali. Ukažite im da stara krajiška krv cetinska nije u vama umrla, da je Kačić kazao istinu, kad je pjevao, da ravna Cetina nije bez junaka. Danas se bije drugčiji boj. Ali u tom boju, Vrlička naša braćo, vi imate bolje oružje. S vama je istina i pravica. Poslužite s njima u potpunoj mjeri i vi ćete pobijediti. Mi vam to već unaprijed čestitamo! Čuli smo za veliko hrvatsko slavlje, što ste ga priredili u prošasti četvrtak. Znamo da ste se listom izjavili za hrabru našu stranku. Hvala vam! Ko onako započinje, već je na po Na Samo naprijed. Ži- vjela Vrlika ! : SSA =a Kako nam ,Srpski Glas“ odgovara. Zadarski ,Srpski Glas“ zajeo se silno o naš članak: ,Izuzetci!?“ kojim smo pobili njegove neu- mjesne i neslane tvrdnje o tobožnjoj ljubavi i su- sretljivosti starih Dubrovčana napram ,pravoslav- nijem“, pak stao pritezati i natezati e da nam ne- - što odgovori. Kako po običaju, on počinje s lažima i s njima svršava. Najprvo tvrdi da je naš članak »Polij ga vodom, pobijesnio je“, bio sekvestriran, jer da smo tobože mi onim člankom pobijali nje- govu čudnu tvrdnju: da su stari Dubrovčani za »pravoslavne“ pravili izuzetke. Ovo nije istina. O- naj naš članak ;prohtjelo se političkoj vlasti sekve- strirati, pokle je u njemu, kako se iz sama na- slova dade razabrati, živim bojama bila orisana ćud i vjerska nešnosljivost ljudi poput Save Bje- lanovića, te se odgovaralo na ostale pogrde izla- nute od ,Srpskog Glasa“ proti hrvatskoj stranci prigodom prošlih općinskih izbora. Nadalje ,Srpski Glas“, piše da smo miu drugom članku ,Izuzetci“ ,napunili nekoliko stu- paca dokazima izvagjenijem iz knjige Jezuvite Farlati-a. Ovo je laž. Mi nijesmo nego samo je- dan jedini dokaz iznijeli iz glasovitog dubrovačkog povjesničara Farlati-a, za istinitost kojega u osta- lome jamče i drugi domaći historičari, pa i sam Engel. Ostale smo pak dokaze crpili iz dubrova- čkog Arhiva, gdje no ih Sava Bjelanović može tražiti i naći kadgod zapovije. ,Izgon svijeh , Vla- i ha“ — ne naregjije ,jezuita“ Farlati, nego Du- brovačko Vijeće u više navrata. 1 nota ene, ov- dje. se ostentativno ističe Farlatovo isusovačtvo, jer liberalni ,Srpski glas“ misli da je tobože sve- koliko omalovažio, kad je svoje čitatelje upozorio da je Farlat bio ,jesuita,“ a nama, koji se po- zivljemo na jednoga jezuita,“ makar taj bio i manje slavan od , jezuita“ Rugja Boškovića, niko - pametan ne može vjerovati. Vjerovati je samo ,Slavnom srpskom historičaru“ Nikanoru Ružičiću, gebinit goutošinje predpotopnijeh Srba, / wsgitari Dubrovčani, veli .,Srpski. glas,“ bili ; vodi mudri, svijesni i pošteni, jer su ono orno doba jamo njihovu pojavu, »Srbe“, ali ma žalost ,krivoslavne“, da opće-i do- pisuju sa ,pravoslavnijem.“ Naprotiv svak znade da su stari Dubrovčani to činili jedino od straha i neprestanog trepeta, da im ,pravoslavni“ ne u- nište slobodu i strovale u veliku neizbježivu mate- rijalnu i moralnu propast. Taj isti strah i trepet, a ne nipošto ,o0no crno doba“, bio je povodom da su naši stari uvijek i u svakoj prigodi odlučno odbijali, da se poslužimo izrazom ,,Srp. Glasa“ »ovlaške navale iz srpskih zemalja.“ Ali ,Srp. Glas“ iz svojih širokih kalugjerskih rukava vadi proti nama jedan argumentum ad ho- minem, ter pita: ,Ko je u Dubrovniku prvi pro- govorio srpsku riječ, i kome su najprije Dubrov- čani počeli pisati srpski?.“ — Prvo je pitanje lu- do, jer je ludo i pomisliti da se je u Dubrovniku od ,pravoslavnijeh“ prva hrvatska riječ čula. Dru- go je pitanje gotovo još lugje, jer je isto kao re- ći, da Dubrovčani ne bi bili nigda hrvatskog pi- sma zametli, da nije bilo ,Srba.“ U staro doba kako po svim Evropskim dižavama, tako i u Du- brovniku, diplomatski jezik bio je latinski. Dubrov- čani su tim jezikom dopisivali sa svim onim pro- svijetljenim vladama, koje su latinski jezik pozna- vale, pa i s-Hrvatima, a sa Srbima nijesu, jer su u prosvjeti ostajali sto milja daleko za njima i za Hrvatima. [Ipak su stari dubrovački pje- snici hrvatskim banima i pjesnicima svoje pjesme posvećivali, i s njima uzajamnu snagu podržavali, a nije im nigda ni na kraj pameti došlo da što sli- čna ,srbima“ učine. Napokon mi smo bili istakli, kako ni danas u punoj svjetlosti devetnaestog vijeka u Srbiji i na Cetinju ne dopušta se gradnja katoličkih crkava, Da omalovaži ovu crnu istinu, ,Srpski Glas“ laća se doskočice, te ističe želju Srbije da sklopi ugovor s Vatikanom, kao i okolnost da se barski arcibiskup Milanović potpisuje ,prvostolnik svega srpskoga carstva“, te priglavljuje: ,Ovaj potpis kaže nam: prvo, da je u pravoslavnom srpskom carstvu postojalo ,prvostolništvo“ rimokatoličke crkve, kad po Farleti-u, u katoličkoj republici pravoslavni nijesu smjeli ni svoju stoku pasti; dru- go, da se u srpskoj državi, netom je 5000 katoli- ka zadobila, podižu crkve i uspostavlja porušeno primatstvo.“ — Dakle, kumašine moj, ako prije ni- je nijesi znao, to znaj sada, da je ,pravoslavno srp- sko carstvo“ u prošlosti bilo tolerantnije od du- brovačke katoličke republike, a tome je dokaz pot- pis arcibiskupa Milinovića! Pa da nije mudra gla- va, naš Sava Bjelanović! Pitamo mi: onaj naslov barskog nadbiskupa je li njemu bio igda pripoznat u Dušanovu carstvu, je li mu pripoznat sada? Bi- va: da je on zbilja prvostolnik svega srpskoga car- stva? Ovo je samo naslov, i prosti naslov, koji barski nadbiskup sam sebi dava, sličan onijem na- slovima koje na se uzimlju ini katolički biskupi u Istoku, kao u Carigradu, Jerusolimu, Aleksandriji, da naznače ono doba kad su sve istočne biskup- ske stolice bile združene s Rimom. Pozivati se na takove naslove, da se tobože dokaže vjerska sno- šljivost i pripoznanje katoličkih pravica od strane Arapa i Turaka, a nadasve Srba, to je zbilja skraj- nost ludosti, kao što je s druge strane skrajnost naivnosti, kad se ističe okolnost da je Srbija če- kala da se pod konac devetnaestog vijeka nakupi u njoj 5000 katolika, da istom tada iskaže želju da im se crkva gradi. Megjutim ta crkva ni na Cetinju ni u Beogradu nije se još zgradila, a Bog zna i kada će, a ,Srp. Glas“ može se doista po- nositi ,ovijem sjajnijem djelima srpskijem*, kao i mi ,onijem sramotnijem“ slavne Dubrovačke re. puplike ! Mi Naši Dopisi. ke i Trebinje, 26 Juna. kadisti'ad nužde morali progoniti svaku drugu vjeru, gledali kroz prste; popuštali, a svakada i u svako doba držali se zadane riječi, ugovora i sklopljena prijateljstva i sa onijem Srbima, koji nijesu bili nji- hove vjere.“ — Ovdje se proti svakome zdravo- mu razumu i proti svakom povjesnom smislu hoće da reče, da je teorija o vjerskoj snošljivosti bila ona, te je nagnala stare Dubrovčane, te prave broju do jedno dvije stotine a od ovih-i dobar dio naše braće muhamedanaca izmegji, kojih i če- lik-Hrvat gosp. Jusuf-beg-Deftedarović i drugi. S čašom u ruci nazdravio je gosp. Jančić hrvatskoj zastavi, gospogjica Anka Scheržer Za- greb-gradu, a bilo je takogjer i još so: gih nazdravica. F Ovdje nam je čast zahvaliti gosp. Mahu Bra- čkoviću, koji nam je povjerio 'svoj zaselak blizu hladne Trebinjčice za naš teferič, pa onda gospo- di Alagi, Budaliću i Žeravici, koji su se trsili, da svaki gost bude posvema zadovoljan, što mislimo, da je svak bio. Primite, gospodine uredniče hrvatski pozdrav! Trebinjski Hrvati. Korčula, 11 Jula. Radošću smo dočuli da smo sjajno pobijedi- li u trgovačkoj komori. To nam je najboljim do- kazom, da je južna Dalmacija naša, hrvatska: Ali duh, koji nas je doveo do pobjede, treba da odje- kne i u samoj komori. I zato mi, koji smo tako- gjer dosta doprinijeli veličini pobjede odlučno za- htijevamo, da komora uvede, po primjeru svoje spljetske drugarice po svema i isključivo jezik hrvatski. Ovo je naša pravedna želja. Nijesmo go- vorili sa braćom na poluostrvu, al uvjereni smo, da to traže i Orebićani, Kunjani i drugi a navla- stito Trpanjci. Kako čujemo u Komori nema sada niti jednoga talijanaša, a ono 6 srba neće misli- mo tako nisko spasti, da ustanu protiv nas u tom pitanju. Pak da i ustanu što smeta? naša je ve- ćina ogromna. Zato na posao i što prije, jer mi amo nestrpljivo čekamo, a s nama svi birači. Ta- lijanskomu jeziku svaka čast, al u našem domu gospodavaće jedino naš, hrvatski. To mi odlučno tražimo. Korčulanin.*) *) Pridružujemo se svim srcem predlogu i željama na- šega prijatelja s otoka i tim ne činimo ništa drugo nego izrazujemo želju cijele naše stranke. Uredništvo. Pogled po svijetu. — Veliki se radnički pokret pojavio u Sje- dinjenim Državama sjeverne Amerike. U mnogim krajevima bilo je dosad nevidjenih nereda, osobito u Chicagu, gdje je sav promet zapeo. Presjednik Sa- veznih Država, Cleveland, bio je prisiljen, do pro- glasi za Chicago opsadno stanje. — Došastog mjeseca spravlja se naš kralj u Galiciju u Lavov, gdje će ostati 5 dana i pet puta posjetiti galičku izložbu. Tom prilikom spra- vlja mu poljačko plemstvo veličajnih demonstra- cija lojalnosti i odanosti. Iz Galicije krenuće kralj u Ugarsku. — YFranceska vlada predložila je nove na- crte zakona protiv anarhista. Radikalci nijesu s njima ni malo zadovoljni, jer, kažu, krnji slobodu štampe. Ali vlada će ipak prodrijeti. Izmegju o- stalog zakon zabranjuje štampi priopćivanje anar- hističnih sudbenih rasprava. — U Češkoj su počeli sa dinamitama. Na 8 ov. mj. u Piznju pred njemačkim domom pukla je jedna praskavica u času, kad je u vrtu bilo si- la svijeta. I kod kotarskog te okružnog suda na- šlo se praskavica. Ima nekoliko osoba ranjenih. — Stambulov je izgubio svaku popularnost. Onomadne bijahu izbori sa sofijsko gradsko vije- će. Listina vladina održala je sjajnu pobjedu, do- čim su kandidati Stambulovi kukavno propali. zE= Domaće viesti. Instalacija nadbiskupa Posilovića. — U nedjelju obavila se svečanim načinom instalacija Dr. Posilovića. Već u subotu u veče : započela je svečanost uz veliko saučešće naroda sa svih stra- na Banovine. U veče bila je novomu nadbiskupu priregjena serenada i bakljada. Veliki utisak uči- nio je njegov jezgroviti. govor pjevačima, kad; je naime kazao; Vi ste pjevali, ,nek se slože grla bratska“ a ja velim ,nek se slože srca bratska živjela Hrvatska.“ Sutra dan bila je svečana insta-