“ vor. Poslije su dolazili razni“ SVRDONISNM da

klone.
'opće je svak zadovoljan sa drom. Posilo-
vićem, osvem :Magjara i Nijemaca. ,Pester Lloyd“
gotovo da napada na nadbiskupa, dok ,N. Fr.
Presse“ obara se na Magjare, koji su u ovom po-
slu nasjeli. Neće biti više samo Djakovo već i
Zagreb sjelo panslavizma, veli stara naša prijate-
ljica. Instalacija novoga nadbiskupa bila je velika
hrvatska demonstracija, veli ona, pošto tu su se
našli svi biskupi hrvatski sa Strosmayerom na čelu.
Nama je milo da se ovako ljute na novoga
primasa Hrvatske. To dokazuje, da će on potpuno
odgovoriti nadama, što narod u nj polaže, da će
svim silama raditi. za njegov duševni i kulturni
razvitak. U to ime kličemo mu: Živio Posilović !

mu 3

Biskup Strossmajer u Zagrelu. — U petak
u veče stignuo je u Zagreb Nj. Preuzvišenost bi-
skup Strossmajer, da prisustvuje instalaciji presvi.
nadbiskupa Posilovića. Već nekoliko dama prije
gragjanstvo zagrebačko bilo je kao elektrizovano
i ovo se spravljalo da dostojno pričeka ovog veli-
kog čovjeka. I doista teško da će ko doživiti ona-
kav doček, kakav ga je doživio biskup. To je sli-
čilo dočeku Dalmatinaca nezaboravne god. 1891.
Cvijet zagrebačkog gragjanstva, gospogje, sveuči-
lištna omladina sa svojim barjakom, mnogobrojni
narod dočekao je biskupa na kolodvoru. Gospogje
mu uručiše kitu cvijeća pozdravljajuć ga kroz usta
gje. Maje Turkovićeve, a gragjani preko g. Janka
Grahora. Njegov pak ulaz u grad sličio je više je-
dnomu triumfu. Kuće bijahu okićene zastavama,
sagovima i cvijećem, koje se sa prozora sipalo na
narodnoga mecenu. U veče je pred nadbiskupskim
dvorom gdje je biskup otsio , Kolo“ pripravilo sjaj-
nu serenadu. Narod je klicao: Živio Strossmajer!
Živio Starčević! a biskup je otkrite glave slušao
pjevanje hrvatske pjesme.

Sutra dan primo je mnogo odličnika megju
kojim i deputaciju stranke prava, koja se sastoja-
la iz gg. nar. zastupnika F. Folnegovića, E. Kumi-
čića, Gj. Jakčina i Dr. Ružića te gradskog župni-
ka velč. Dr. Boroše. Na pozdrav Folnegovićev od-

«govori biskup da on: stoji izvan: stranaka, te se

nefe sa nijednom identificirati, ali čim stranka
prava bude više širila u narodu idejale prave vje-
re i ljubavi za otačbinom, tim ga više bude imala

* pravo smatrati svojim. Biskup se šnjima usrdno

razgovarao i najljepše rastao. Živio nam na mno-
go ljeta !

Spomenik Račkome. — U Zagrebu se ustro-
jio posebni odbor za podignuće spomenika nepre-
žaljenom Dru. Franu Račkomu, te je izdao poziv
za sabiranje priloga. U Odboru su gg. Dr. M.
Amruš, Dr. Š. Mazzura, Dr. Zahar i Tomo Pada- /
vić. Novci se šalju na gosp. Toma Padavića bla-
gajnika.

» Mlada Hrvatska“. — Primili smo prvi broj
ove nove smotre, što je kako već prije spomenu-
smo, počeo izdavat gosp. Dinko Politeo u Zagre-
bu. Moramo reći da nam se vrlo svigja. Na_ prvom
mjestu nalazimo program. ,Program mlade Hrvat-
ske, veli se tu — ako hoćemo govoriti o progra-
mu sastoji od dvije riječi: jedinstvo i sloboda !

'To je njezin politički i narodni program.

Kažemo politički i narodni — jer ima u nas
onih, koji misle, da se ta dva programa moraju
razlikovati, da jedna stranka može imati narodnim,
idealnim programom jedinstvo i slobodu — ali
njezin politički praktični program, da mora biti
drugi.

Mlada Hrvatska ne dopušta te razlike, koja
može biti komodna, al otvara vrata svakojakom
oportunitetu i svakojakim kompromisima, ali je o-

| POšA glavnom cilju: jedinstvu. i slobodi.“ :

\

s

i

vOsvem “toga ima u novoj smotri politički

članak, BN&: Balkanu, “ o zatim, uCarnot-Perier,“ . Dr.
| Tresić-Pavičić na isao je za nju. prvi pokušaj

| prispodobe: hrvatske narodne pocne. s. “španjol-
skom,“ zatim je prevod iz port pLjubo-
/ mornost na nittvu.“Naupdkon d aki pre-
| ta pei nora, za Na MVA 1

 

\ + Deije, tri Obzoru.“ — Zavedeni od njeki: |
jeh novina, donijeli smo i mi vijest da je i preuz.
biskup Strosmayer bio u Budimpešti, da glasuje
protiv civilnog braka. Ta vijest nije bila istinita i
mi smo je sami u prošlom broju ispravili.

Ali našem drugu ,Obzoru“ činilo se umje-
sno, da se. o nas radi toga nemilo očepi. On je
donio samo jedan dio naše vijesti i to tako da se
ana može Južeti u sasma drugom značenju, pak je,
bazirajuć se na to tumačenje, sasuo na nas punu
vreću prostijeh uvrijeda, koje mi od njega nije-
smo ni malo zaslužili.

Mi mu na uvrjede nećemo uvrjedama odgo-
varati, jer to nijesmo naučni, naprotiv kadgod smo
se našli u kakvom pitanju drugog mišljenja, nego
što je bio taj zagrebački list, mi _ smo se uvijek

 trsili da to šnjime raspravimo na najskladniji na-

čin. Što je pak njega navelo da onako s nama po-
stapa, mi to nikako ne možemo da pogodimo.

Jedno smo očekivali: da će naime , Obzor“
iz pristojnosti, donijeti i naš samovoljni ispravak,
koji je izišao prije nego smo mi mogli pročitati
,Obzorov“ grubi napadaj. Ali mi smo zaludu to
čekali, ako kašnje ne dočekamo, jer do sada našu
retifiku u ,Obzoru“ ne vidjesmo.

To nije ni malo lijepo od organa
krila hrvatske opozicije.“

»1l Dalmata.“ — Ovaj škandalozni list, ko-
ji žive od laži i klevete, onomadne je donio sva-
kojakijeh lažnijeh vijesti o zadarskoj katoličkoj
bogosloviji. Presvj. nadbiskup vit. Rajčević bio je
usilovan, da otvorenim pismom na biskupe i sve-
ćenstvo najoštrije prosvjeduje protiv gadnim laži-
ma ,Dalmate,“ upozorujuć iste, da ništa ama ništa
istina nije od onoga što piše ovaj organ općine
zadarske. I tako je kleveta klevetniku punom ša-
kom u obraz povraćena.

Filoksera. — ,Smotra,“ ne nalazi za vrije-
dno da se osvrne na naše temeljite prigovore o
radu ljudi u namjesništvenoj palači, poviše ovog
važnog posla. Najbolji znak, da smo koliko mi to-
liko ,Nar. List“ govorili živu istinu, jer da oma
može uloviti ma i jednu slabu našu stranu, ne bi
zacijelo mučala.

drugog

Pišu nam iz Drnisa: — Njekidan hrišćani
tako zvani Srbi navališe na grčko-istočnog popa,
što nije došao na Kosovo da proslavi srpsko car-
stvo, i da ih hrabri poput druge braće prot bu-
njevcim Hrvatima. Htjedoše ga kamenovat, nazi-
vljuć ga izdajicom i propalicom srpskog carstva,
da u vrijeme ne stiže gradski nadstražar P. Ška-
rica. Evo do čega su došli naši nazovisrbi.

Ne bi im ni ovo dosta, već prinesoše krivu
optužbu, sastavljenu od jednog sudbenog pisarči-
ca, od istoga pisarčica kojega naši htjedoše met-
nut za blagajnika općinskog, premda nosi istu
čast i ,in Gabinetto“ i od jednog takogjer sudbe-
nog-kančeliste pl. Nj. Pri svemu ovom hvalimo
ponošanje grčko-istočnog popa. Stvar je pre-
data sudu. .

=

Gradska Kronika.

f Vlaho Podić. — I opet jedan gubitak! U
ponedjelnik preminuo je u Župi gosp. Vlaho Po-
dić pomorski kapetan u 61. godini svoga života.
Kapetan Vlaho bio je u našoj stranci vrlo štova-
na i uvažena ličnost, čiji su se savjeti slušali, &
rad njegov vrlo cijenio. Ali i kao gragjanin bijaše
od svakoga ko ga je poznavao ljubljen i štovan,
pa i od svojih političkih protivnika. Svoju mladost

i muževno doba proveo je kapetan Vlaho po bur-
noj pučini morskoj. I sad, kad se je pod stare
dane sklonio u svoj ubavi zaselak u Župi, da sa
svojim uživa plodove svoga truda, stiže ga eto
oštra kosa nesmiljene smrti. A šta ćemo? Taki
je život čovječji.

U utornik u jutro prenešeni su njegovi umr-
li ostanci _u Dubrovnik, te. bijahu sahranjeni tz
veliko saučešće njegovih mnogobrojnih prijatelja.
Roko njegovoj dobroj i poštenoj duši! .. -
| jet, — U nedjelju ;prosvj. biskup posjetio
je o društvo, gdje je radnicima biranim ri-
ječimA' Merito Mober slogu Fisk Viištva je

leon piti primjena e ke preparoadi:::: 1:

I REMO EIRIAST
si etaže

 

AF i:

Jedna želja mnogih. — Eto bogu hvala imi

' gmo se u Dubrovniku primakli malo bliže u Eu-

ropi. Do sada su nas bili naučili stati bez pošte
i novina po četiri dana, čemu smo se mi bili lije-
po navikli, ali na što su se svi stranci te su do-
lazili u Dubrovnik neprestano tužili. I doista ludo
bi bilo i pomislit da će Europejac moći održati 4
dana bez svojih friških jutarnjih novina, pa bio
Dubrovnik još jedan put toliko lijep i čaran.

Nego, kako rekosmo, sad je u tom mnogo bo-
lje. Imamo poštu s novinama gotovo svaki dan i
to: u nedjelju veče, u ponedjelnik u jutro, utor-
nik veče, četvrtak u jutro i u veče, petak u jutro
i subotu veče. U veče nam dolaze listovi preko
Bosne, Metkovića i Stona, a u jutro Lloydovim ili
Ug.-hrvatskim parobrodima.

Listovi, ali ne svi. Dobivamo n. pr. redovito
svakom poštom po koji eksemplar ,,N. Fr. Presse,“
»Fremdenblatta,“ ,Wiener“ i ,N. W. Tagblatta,“
te drugih bečkih novina. Ostale novine dolaze je-
dino morskim putem. Zato na pr. zagrebačke no-
vine od četvrtka mi primamo tek u ponedjeljnik,
dočim bečke od četvrtka primamo već u subotu,
od petka u nedjelju, a u ponedjenik imamo jutar-
nja izdanja od subote! Kad se uredilo za bečke li-
stove, moglo bi se i ža. zagrebačke. Zato bi mo-
lili ravnateljstvo ovdašnje pošte da upozori, a za-
grebačko da naredi, da se zagrebački listovi
od ponedjelnika, srijede, četvrtka i subote šalju
preko Bosne, jer baš ove datume dobivamo po je-
dan ili dva dana kasnije mego one bečkih listova,
dapače zagrebačka izdanja od subote dobivamo
istom u četvrtak, dok smo bečka tog datuma primili
jutrnja već u ponedjelnik a večernja u utornik veče.

Ovo nije samo naša želja već želja mnogih
čitatelja novina u ovom gradu. I pisma bi se mo-
gla ovako otpremati.

Crescit eundo! — Čitamo u zadnjem ,Du-
brovniku:“ ,Neće biti istinita ni ona tvrdnja, ko-
ja se je uvukla u današnje opće wnijenje, da je
čakavština hrvacki jezik, jer čakavština nije ništa

drugo nego dijalekat srpskoga jezika.“

Ovo je nova teorija. Prije su nam otimali
sve, samo su nam od milošte darivali čakavštinu.
Ali danas ni čakavština nije hrvatska i oma je srp-
ska. Ono što su nam juče davali, danas nam dižu

Sa ovakim nije moguće raspravljati.

Emu SS== == === === == ISE SIJERA

Došastijem brojem odbijamo list svijem pred-
brojnicima, koji se oglušiše našim opetovanim po-
zivima. Predbrojiti se na jedan list, a ne plaćati
ga, to nije pošteno! Nama je pak žao što ćemo mo-
rati da posegnemo za drugijem srestvima, da do-
gjemo do svoga.

Ona p. n. gospoda, (koja su nešto zaostala s
pretplatom, neka se požure, ako neće da se i nji-
ma isto dogodi,

Uprava ,Orvene Hrvatsko.“
Gaza n ===> mzzmmniJimmiJa=zINITI:

Diskoras na Poljani.

Vlaho. — Jesi li prolego ,Dalmatu“? Intanto  Gabiuet
ima sad una biblioteca per i soci. Perfino iz Zadra
šalju im libara!

Ivo. — Kako ne vraže! Bio ti je bulikan onomadne,

Vlaho. — Zašto?

Ivo. — Počeli su razdijeljvat libra, neka se koltiva la
lingua. Najprvo su ćeli služit tri Mata come i pid
S odotti. Mato N.o I uzo je La divina: comme-
dia“. ,Neka ti komedije, almeno se čeljade nasmi-
je“. Meštru Matu jednomu dali su ,1 itomessi spo-
si“, meštru Matu drugomu ,La Rivofistone france-
se“, a meštru. Daju ,Mille o una mini

Vlaho — E pak nijesu grubo
Ivo. — Počekaj, sad ćeš čut! tt zijon u UM.

Evo ti meštra Mata coi ,Promessi Sposi,“ da mu je
žena zagjelosijsla, da je ji po kr ;tipra
vjero! u sto si se do? Hoće ti
ma pako! Ćela je libro rasparat u bokune. Ez
rvraća i j jek od.
ne može n ogan una notte za uo

s  prolegat. njim trči meštar Mato colla, Rivoluzio-

uri

bila je f,La divina emo Mato nalazi u
njom trista gusta i sve se
lavoro nijedna kumpanjija ne dava iče
tru. I toliko je bio esigjenat, da je valjalo, da mu
"Atiele obeća, da će činjt dovetti jedne=tve=zite,
Aa A dA pl NNJARAO ć oligs 8 ons