muzike, mnoštvo naroda. — Zuka. Dobro; ma kaži ti meni, a što je najljepše bilo? — Piero. Za mene je sve lijepo bilo, a ono što je za te najljepše bilo, kaži mi. — Zuka. Najljepše je bilo vigjeti ,srpsku gardu“ gdje maršira pod starim hrvackim barjakom a pred njom udara muzi- ka koračnice: ,£l Si i“ ,P Inno della lega.“ Ta- bleau! — Piero. Imaš pravo. — Nego na dugo smo se razgovarali; . učinimo mi sada našu solitu briškulu ,chi paga el caffč e el virgima.“ — Lu- ka. ,Femola pur, mio buon Piero.“ mu. n& vratima bočicu ulja od ričina; a djeca, ko vragulići, stali vikati: ,Šior David: el cioghi 7 ojo che ghe ze nella bocetta sulle porte.“ David »prav pomamio se; zgrabio bočicu i odma u Nika u spičariju. Tu ti je bio pravi bulikan, a djeca vika- li: -,El cioghi V-ojo; el cioghi.Y ojo.“ Što ćeš, bio ti je pazar! — Piero. ,Che f...a“ u našega Davida; a dok ti se rimeti oće mu se barem po godine. — Tuka. Ne vjerujem; jer ti je on ,un' uomo robusto e piik che completo.“ — Ti znaš, pa mi kaži, je li istina, da ste primili iz Dubrovnika za izbore od kamare od komertia 1200 fiorina; ,la prima rimessa era di 500, e la secon- da di 700 fiorini.“ Znam da su bili plaćene karo-« Pogled po svijetu. «e i nadnice do Budye i barke i nadnice proz ko- nao. ,Che appettito.“!!!.. — Piero. Ja neznam. A reci mi, molim te, koji misliš, da je ti sansar? — Luka. Kako si inočenat!....... Oni isti, koji su primali pare, kad su agitavali za pokojnoga _Bajamonta. Ali sve uzalud, ,ad onta dei caranta- . ni“ ,ditta“ je falila. Razumiješ?.... Kad se dava 100 fiorina za jedan glas u pomorstvu ,ti capira ben che bezzi non mancava,“ ali im u ovom slu- čaju nije upalilo. — Piero. ,A proposito.“ Ti ćeš znat što ono po Dobroti djeca viču: Dobio je bar- ba Andrija. — Luka. Ono ti viču starome kape- tanu mladoženji, komu je lijepa giornata ispala u lokandi kod Leona. Bio je dao nama škedu, pa su ga vaši nagovorili, podlojili i poslali u Dubrovnik da protestira, ali je učinio .,fiasco.“ Rek bi, da se je barba Andrija sramio, er kad se je vratio nije se iskrco u Kotor već na Prčanj. Strašio se, da mu ne zviždu. — Piero. Sad mi reci, jesi li bio na rivu, kad je došla autcnomaška muzika iz Dubrovnika, koja je pošla u MRisan? — Zuka. Pardon, srpska muzika. Bio sam, pa što? — Pie- ro. Jesi li ti čuo, da je David sramotio anzi uvri- jedio Hrvate i hrvatski narod i još nešto ,de piu goda... — Muka. Čuo sam 1 ja nešto od toga govorit, ali pustimo to, nek sud izreče svoju pošto se stvar već nalazi kod lržavnog odvjetni- štva. — Piero. Žo mi je; jer će on prije oli po- slije naći meštra. — Luka. Neće; za njega je la- -ko.-— Piero. Kako? — Luka. Jer ima ,una fac- cia illustrata.“ — Piero. To nerazumijem. — Luka. Zna se, da su mu ilustrali u Roberta D. D. S. G.; u kafi Dojmi A. C.; u Tomazina M. M.; a u neki portun P. P. — Piero. Ostavi; to se zaboravilo. — Luka. E moj Piero, dosta je vi- še od njegovog vražjeg jezika. Za mučat dosta bi mu bilo izmegju ostaloga promisliti ,alla fuga in America;“ kako je zadnji put pobjego iz Viene ninsalutato ospite.“ — Piero. Što ćeš, kad ga Bog trpi, trpimo i mi. — Zuka. Nije tako. Bolje mu je da muči, jer mislim da je i Bogu više do- dijo. — Piero. Čini mi se, da režite na nj pora- di ,leghe.“ — Zuka. Ja mislim, da je to ludo govoriti ,dal momento“ što je legu otvorio jedan Mandel, a držao govor jedan Zanuttini, koji mu je bio sastavljen u Zadru. Biće mu žo, da se ovo zna, ma mu ja nijesam kriv. — Piero. I tega vraga ste doznali. — Luka. A znaš li štogod od nove akademije ? — Piero. Znam, a! ,gih“ što te toliko čini. ćikat šior Piero, umijem ti rijet da će ovog drugog puta držati govor: ,Sulla necessita di istituire una scuola italiana in Oraovac.“ A na koncerat ,poi si espora con un a solo per trom- ba istrumento che ha imparato da suo padre co- nosciuto concertista in questo istrumento.“ — Lu- ka. Neluduj bogati ;ghe de tanta importanza a un seribacin de avvocato.“ — Piero. ,El serivan el lo fa nelle ore libere, ma el ga altre due cariche, che non xe de butar via: segretario - cassiere e... sdp itejia “ — Iula. A što je Brunialti-u, čini mi se che el xe anda x0.“ — Piero. Ne može spa- vat. ,El patisse d' insontiia poveretto,“ — Zuka. A, sad razumijem. Jedne noći signntid nije mogo spavat, vidio sam ga na prozor i kad je čuo or- kestru u Roberta izišo je iz kuće tri puta u jed- nu uru i polako otvarao vrata od;kuće da ga že- Mise ne čuje ,e tutto agitato“ sto je skri- ven i virio u Roberta, da vidi je li — ..... za kad vidio da nije, vratio se kući ;pjevajači ,tutto coutento“ poznatu staru pjesmu: ,Mia Virginia sei tu sola“ ..... bee sro sgzAE ye6— (Piero, Ti si bogami ,un spirito foletto,“ sve znaš. — A sad da“ te pitam; Sto tise paru od -feste od trojčina+ dana, čNoćeš rijok; da nije dilo: lijepo, veselo, dvije — Danas je cijela Europa zabrinuta radi neprestanih anarhističnih pokreta. Kako već javi- smo Franceska i Italija poprimiše protiv njih veo- ma strogih zakona. Ali usprkos tome ovi kao da iz zemlje niču. Dokazano je da je Engleska sjelo anarhizma, otkle potjeću razni komploti. Onoma- dne bijahu odlučili, da će u jedan dan baciti u zrak pet najglavnih javnih zgrada Pariza. Bombe su imale doći iz Engleske, ali je policija pomnji- vo pazila. U Toulonu pak htjeli su počinit krvoproliće za porinuća oklopnjače ,Luzare Carnot.“ Bijahu već zapalili drva ispod nje. Da se nije vatra na vrijeme ugasila, bili bi zapalili čitavu skelu. Brod bi tako bio zakopao pod sobom više stotina ljudi. — Veliki američki štrajk posvema je pre- stao. Iznimno stanje proglašeno od Clevelanda ne- očekivano je djelovalo. Šteta je ogromna, ali opet bolje kad se promet malo po malo vraća. — U Carigradu bilo je prošle sedmice više potresa. Tom prigodom zaglavilo je preko 150 ljudi, razoreno je mnoštvo kuća i minareta. Euro- pa za dva dana, nije ništa znala jer su sve brzo- javne linije bile popucale. Novije vijesti javljaju, da je bilo još potresa, ali bez velike štete. — Bugarska je uvijek izvorom senzacijonal- nih političkih vijesti. Sada se iz Sofije neprestano telegrafiše proti Stambuiovu, koji je, slušajući novu vladu, najgori čovjek na svijetu. Predbaca mu se da je pronevjerio ništa manje nego 30 milijuna. Zacijelo da će bugarski Bizmarčić doći još pod istragu. Domaće viesti. Hrvatski sabor. — Otvoren je hrvatski sa- bor. Na dnevnom su redu rasprave o proračuni- ma prošlih godina i zakonska osnova preustroje- nju gradskih zastupstva. Zast. dr. Frank interpelirao je vladu zašto je dala izvjesiti uz hrvatsku i magjarsku rastavu na banskim dvorima, prigodom ustoličenja zagreb. Nadbiskupa. Tom prigodom razvila se izmegju bana i opozicije žestoka rasprava. pJedinstvo.“ — Primili smo prvi broj spljet- skog ,Jedinstva,“ koji je zamijenio prestali ,Na- rod.“ ,Jedinstvo“ je organ hrvatskog oportunizma u Dalmaciji, velika je formata i vrijedi 10 fior. Velika trka u Ilidžam. — Kako na drugom mjestu govorimo, u nedjelju na 15 bila je u Ilid- žam velika trka na konjima, na koju su se prija- vili jahači sa raznih strana Europe. Ministar Kal- lay isposlovao je, da su ovaj put Bosnu posjetili mnogi franceski i engleski novinari i franceski od- ličnjaci. Na banketu podanu od gradskog zastup- stva slavili su ovi napredak Bosne, osobito Blo- witz, glasoviti dopisnik ,Timesa“ iz Pariza. Na velikoj trci bilo je više nagrada. Na 4 trci (velika bosanska trka) prvu nagradu (4000 kr.) dobije Abdi beg Salibegović, drugu Feriz aga Ma- tarević, treću Aleksa Simić, Na VIloj trci (za do- maće pasmine) prvu nagradu (8000 kr.) dobije Be- go Pjanić, drugu Stevo Milošić, a treću Ibrahim beg Bašagić. Na III trku (carska nagrada: od 40.000 kr.) kako je već poznato nijesu htjeli “isprva puštati domaće konje. U zadnji čas pripustili su ih ipak četiri pod uvjetom da ih jokey jašu, ali se poka- zalo da zaostaju za engleskom rasom. Ovu nagra- du dobila je kobila ,Dornrčschen“ grofa Testetića. > Drugi je dan bila mala trka, < Zajalni ljudi" Čitamo u" , Hrvatskoj": Bečka poluslušbena ,Presag“ pravim zadovoljstvom ' neki mladići u: piše, da 6 u Bosni i Hetčegovini diže pokret pro« ti hrvatstvu, a znakom lojalnosti, da se smatta ,Srpstvo“ svih trijuh vjera? Otkuda je ,Pressa“ saznala za taj ,pokret“ proti hrvatstvu, mi ne zna- mo, ali znamo, da su rečene dvije zemlje hrvat- ske pokrajine i da se u njima budi hrvatska svi- jest — hvala stranki prava — svakim danom, te da ju neće zaustaviti ni srpska ,lojalnost“, ni sav bečki poluslužbeni svijet, komu su od vajkada o- pravdane zakonite hrvatske težnje trn u oku. Opet nova njemškutarska petljanija proti hrvatskomu narodu ! Magjarizacija. — Iza kako je Magjarima u- spjelo, da s Rijeke maknu hrvatsku gimnaziju sad misle ne bi li se dala Rijeka pomagjariti. U to i- me oni kane da tamo podignu veliku magjarsku obrtnu školu. Talijanaško gradsko zastupstvo pre- palo se s tih plemenitih namjera svojih saveznika. Školski odbor nije htio prihvatiti dotične novčane ponude Magjarske vlade, već će stvar prije ,izvi- diti.“ Radi toga ljute se u Budimpešti na riječke talijanaše. Nadbisknp Posilović. — Novi nadbiskup po- čeo je već sloviti kao dobrotvor naroda. Odmah iza svoga ustolićenja darovao je zagrebačkim si- romasima 3.000 fior. Pišu nam iz Vrlike: — Kažite tomu vašemu lažljivomu listu ,Dubrovniku“, da presjednik naše hrvatske čitaonice nije čestiti i pošteni kovač To- šic, koji takogjer pripada našoj stranci, već gla- vom gospodin I. Plazonić junački krajišnik i per- janica naša. Ispravak. — Na neki dopisić iz Drniša, pri- mismo ovaj ispravak, koji uvršćujemo i ako ne bi bili dužni, očekujuć razjašnjenja našeg dopis- nika : Nije istiia, da sam ja bud kakvu tužbu sa- stavio protiv jednog popa koje mu drago vjere, kako je to javljeno u Br. 28 Vašega lista izdanog dne 14 Jula 1894, u kojem, ako se i ne spomrinje izričito moje ime, ipak se isto može naslućivati. U Druišu dne 18 jula 1894 Kosto Petrović Njegoš C. K. Sudbeni Kancelist. — Radi obilja materijala bijasmo ovaj put prisiljeni izostavit neke naše članke i dopise. Gradska Kronika. Ispiti. — U srijedu svršili su ispiti zrelosti na c. k. pomorskoj školi. Bijaše proglašen zrelim s odlikom: Vidović Niko iz Dubrovnika, a zrelim: Buić Antun iz Staroga grada, Kosović Simo iz Kućišta, Lederer Artur iz Dubrovnika, Lisičar Ma- to iz Dubrovnika, Medin Ugjo iz Zadra i Šimac Pavo iz Kotora. Osmerici bi odgogjen ispit na 2 mjeseca, a jednomu na jednu godinu. U petak počinju ispiti na c, k. ženskoj / uči- teljskoj školi, — Ispiti u poljodjeljskom zavodu u Gružu. U prošli ponedjelnik držali su se u gruškoj ratar- nici pitomcima obaju razreda javni ispiti. kojima su prisustvovali s dvora presvijetli g. Dr. Marče- lić, biskup Dubrovački, zatim sa strane vlade dal- matinske g. kotarski poglavar barun Marojčić i kotar. škol, nadzornik g. Luko Zore, a sa strane Odbora zemaljska gosp. prof. Marcel Kušar, ls- L obavljeni su kako čujemo s najboljim VN om i potpunim zadovoljstvom svih nazočnih. Če- stitamo vrijednim učiteljima. p Od Ravnateljstva istog Zavoda primamo sli- jedeću Objavu : Na Zemalj. poljodjel. zavodu u Gružu zapo- činje školska godina 1894-95.danom 1 rujna. Traž- bice imadu biti prikazane kod potpisanoga do dana 20 kolovoza te u biti snabdjevene : iš krštenicom na dokaz dovršenih 15 godina; b) liječničkom svjedočbom, dokazujućom zdrav i čvrst tjelesni ustroj ; kom i župničkom svi doka Mio jeti ee Kad pona oci d) učionskim svjedočbam, k do do- E a Za hranu do prigode za enje (malih bo- , lesti) imade svaki pitomac ravni za-, voda. doprinosak 180 fior,, a. v. i to u dva pre- dujmena obroka. e jebo li Za Društ. Čirila i Metoda. — : Primili smo'/! 3 fior, 70 novć, 1 a ŠIME