Br. 50;
godinu fior. 4, na po godine fior. 2; Za Austro-Ug 9
je predbrojen i za došasto polugodište.
Otvoramo pretplatu na drugo polugodište.
Naš rad i postignuti uspjesi najbolje nas
preporučuju, a do rodoljuba Hrvata je, di
nas predbrojbom i tačnom pretplatom podu -
pre. To nam je jedina potpora, naprama ko-
joj mi se obvezujeino i nadalje savjesno vrši-
ti dužnost svoju.
Oljena lista naznačena je pod naslovom.
— mamainana —— — sm —— <. mA
Ta jedinstvo stranke i naroda.
Na naš članak ,Programi i jedinstvo“ odgo-
vorio je ,Obzor“ u dva broja u punijeh 8 stupa-
ca, gdje nam na dugo i na široko dokazuje, da je
program stranke prava bio od vajkada program
njegove stranke. Da mu se na sve potanko odgo-
vori, trebalo bi nam ispuniti nekoliko brojeva ma-
loga našega lista, što mi nikako ne možemo, a što
bi donekle i dodijalo našijem čitateljima. Zato će-
mo gledati, da što moguće u kraće uhvatimo ,Ob-
zorove“ misli, ne obaziruć se na njeke doškočice
vrlo sumnjive duhovitosti, kao na pr. na onu, gdje
Obzor“ našu tvrdnju, da ona beskrajna, učena i
zapućena razlaganja programa ne shvaća ni deseti
dio pašijeh (t. j. hrvatskijeh) polit. čitatelja, uzi-
mlje kao da smo mi rekli čitatelja “Crvene Hr-
vatske“, i koja mu je doskočica toliko omilila, da
se s njome neprestano igra. Progjimo ragje na stvar.
Obzor“ uporno tvrdi, da je ideja cjeloku-
spnosti i neodvisnosti ideja njegove stranke, za ko-
ju on, kaže da je nešto starija od pravaške, te se
ponovno poživlje na razne zaključke, izreke, govo-
re itd. od g. 1861 i dalje. Ali mi smo već prošli
put rekli: ,Dapuštamo da su ljudi neodvisne stran-
ke pisali i takođe programe, ali se njih držali ni-
jesu“, pak gem j& mučno ovaj jodgovor ponoviti.
Ma kako lijepi i patrijotični bili članci 42, renun-
ciji i izjave g. 1861, mi vidjesmo, da se iza. toga
sklopila nagodba, koja djelomice iii sve niječe, što
se u onim prvašnjim izjavama spominje, te ako i
ima koju dobru stranu, ta je jipak tako postavlje-
na, da se je mogla uporaviti onako, kako se to
danas zbiva..
Neka nam ,Obzor“ sada ne dobacuje svoju
običnu ispriku: To nijesmo mi bili! Istina je nije
bila. neodvisna stranka,.kdfa je učinila što rekosmo,
jer nema no desetak godina, da se ona preustrojila
pod ovim imenom, ali to su bili ljudi od 1861, na
koje se ,Obzor“ malo prije naslanjao, kad je ka-
zao da je njegova stranka starija od pravaške, to
su ljudi čije dobre strane neodvišnjaci rado prisvaja-
ju svojoj stranci i ovu zovu njihovom baštinicom.
Počam od 1835, od Gaja, ova je baštinila od onih
pogreškama tih ljudi, onda umiju dlaku na četve-
ro rascijepati, pak se fino od njih razlikuju. Ali
da mi s pravom možemo kazati, da i ako je u
prvo doba. ideja samostalnosti i cjelokupnosti bila i
čini, koji su tu ideju ostavili isključivo u krilu
stranke prava, Kad je iza zlosretne revizije zasio
na vladu Mažuranić, uz njega, člana one stranke
po kojoj je današnja
od pravaškoj zasić je na vladu i barun Živ
mu jeiunaprijed za Dubrovnik: na cijelu |
« Bosnu i Hercegovinu: na cije-
lu godinu fior. 4: 50, na po godine fior. 2: 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi. |
Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da
rodoljuba sve što je dobro, dok kad se radi i 0
to ne može biti, Jedna stranka valja da na se
primi i političke pogreške onih, te za se prisvaja
političke stečevine. Tih pogrešaka pak ima toliko,
od njih ako i nejasno istaknuta, da su poslje nastupili
»Obzorova“ nješto starija
U DUBROVNIKU 28. Jula 189
šalju se Uredništvu.
tiskaju po pogodbi.
Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku a dopisi
Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta
Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.
koji je sve do juče bio uplivan član neodvišnjaka. Uz
Mažuranića nalazimo i jednoga od današnjih vo-
gja neodvisne stranke gosp. Dra. Marijana Deren-
čina, koji je bio prestojnik (što u nas odgovara
činu ministra) pravosugja, te je takav ostao njeko
vrijeme i iza pada Mažuranićeva, pod Pejačevi-
ćem. Mažuranićeva, a osobito Pejačevićeva vlada
bijahu strogo nagodbene, dapače ovaj zadnji pri-
pravio je terrain grofu Khuenu. Ljudi ,Obzorovi“
bili su duša tih vlada, ,Obzor“ je uregjivao Mi-
škatović, koji je onda podupirao sistem i pobijao
pravaše i pravaške ideje. Ovo su fakta koja se ne
dadu nikako pobiti, i koja nam kažu, da, ma i bi-
lo prije lijepijeh državopravnijeh ideja, poslije se
sve napustilo, dapaće indirektno radilo se pro-
tiv njima.
Istina je, poslije je nastala secesija boljeg,
ako i ne većeg, dijela vladinih nagodbenjaka, koji
su zajedno sa njekim_ pojedincima — te su nezado-
voljni stali u prikrajku i na koje se ,Obzor“ gdje-
kad pozivlje kao na stranku, kad mu se govori o
ovoj dobi — skalupili t. zv. neodvisnu narodnu
stranku poznatu radi svoje adrese g. 1884, koja
je ujedno bila nj njezin.»
pak svelo najzadnjeg remena ovi su se uvijek
i uvijek oslanjali na nagodbu i ne prestupali
granice dualizma. Za dokaz tomu mogli bi mno-
go toga navesti, ali jer smo obećali ne otezati,
to ćemo spomenuti samo Draškovićev centrum,
koji je tražio čistoću i vršenje nagodbe. ,Obzo-
rovi“ ljudi borili su se dakle proti povrjeda-
ma nagodbe, spravni uvijek, da je oni sami na
vladi vrše i tumače. Tako se pisalo i misljelo do
Makarske. Otkriće Kačićeva spomenika bio je onaj
čin, koji je izmamio ,Obzoru“ priznanje sile pra-
vaških načela, te ga sklonio da krene malo sa sta-
roga stanovišta. Od onda datira fikcijozno njegovo
pravaštvo, koje je najprvo počelo lučiti ,pravaše“
od ,Starćevićanaca,“ a kad to nije pomoglo, za-
gadila se nova pjesma, koju evo danas slušamo
i na koju moramo da odgovaramo.
Kako rekosmo, prizajemo da je bilo članova
današnje neodvisne stranke, koji ni pod Mažura-
nićem nijesu odobravali ovaj ili onaj čin vlade, a-
li to nije dosta, da stranku možemo postaviti na
ono stanovište, na kojem se nalazi strauka prava,
koja je sustavu i svim nagodbenim vladama od
1868 do danas u ime neodvisnosti i cjelokupnosti
Hrvatske pravila i pravi neumoljivu opoziciju.
Obzor“ tvrdi da je ideja neodvisnosti i cje-
lokupnosti Hrvata opstojala i prije stranke prava.
To je živa istina, te bi žalosno bilo, da tako nije.
Ideja slobode Hrvatske vodila već Ljudevita Po-
savskoga, kao što je njezin mučenik bio zadnji
kralj narodne dinastije, Petar Svačić, Ova ista i-
sta ideja izmamila je iz hrvatskih sinova na po-
toke krvi u ljutim borbama protiv Turaka, ona je
nadahnula neumrle Petra Zrinjskoga i Frana Kr-
sta Frankopana, Hrvatski narod ćutio je instik-
tivno: kroz sve vjekove dah i potrebe slobode.
Stranka prava nije dakle otkrila ništa movo, ona
je samo zakonika nasljednica ovih ljudi i načela.
Jest, jedino ona, jer u mutno ono doba, kad se.
kad su hr
narodni pojmovi ne bijahu
izmegju
— i Budim.
u onoj konfuziji — ovu smo riječ navlaš pocrta- +.
rogramom. Ali_ i, tada.
kad usprkos lijepim izjavama koje nam danas
,Obzor“ citira i koje su ostale prikovane na pa-
piru, u Hrvatskoj nijesu znali upotrebiti zgodu, i
dati odlučne direktive svojoj politici, — onda je
stranka prava kroz svoje začetnike razvila zasta- -
vu hrvatske slobode. Dapače kad se u Hrvatskoj
li — bilo dotole došlo, da se počelo listom odri-
cati imena svoga i svomu narodu i jeziku nadje-
vati kojekakve slovinske, jugoslavenske, srbohr-
vatske i narodnjačke nazive — onda je došao
Dr. Ante Starčević i kao pravi narodni pro-
rok bacio u narod riječ prošlosti i budućnosti na-
še, riječ čistoga .hrvatstva. Ovo je veliko djelo.
Danas kad smo se trgli sa stramputice, kad smo
ovako intenzivno proniknuti našim plemenskim in-
dividualitetom, činiće se ovo komugod od malene
važnosti. Ali to je nepravda, jer i sve ovo hrvat-
stvo, koje je danas toliko moralno jako, da mu se
zasluga Staroga i njegove stranke. Bilo je i prije
iskrenih rodoljuba hrvatskih koji su narod ljubili,
ali većina njih bila je svaki čas spravna, da se
če hrvatstva“ na korist novoskovanih naziva.
o bi to danas predlagao smatrali bi ga izdaji-
com. Stari je svojim neumoljivim, tvrdokornim,
dosta puta preoštrim postupanjem istjerao iz Hr-
vatske sve nametnice. Stranka prava učinila je
da se u nama duboko uvriježi ljubav napram
našem narodnom imenu i naprama ideji nargo-
dne slobode, na čemu se naslanja sva današnja
politika naša. To mi, amo iz daljeg, bolje opaža-
mo, Neka se ,Obzor“ sam konfrontira, ne _ dalje
nego edicije od 4-5 godine nazad sa ovogodišnjom
i lanjskom, pak će vidjeti razliku. Od god. 1884
do danas neodvisna stranka, koja nije drugo
nego odlomak boljeg dijela vladine stranke, živi u
neprestanoj evoluciji i baš zato što se ova razvi-
jala postepeno i polako, ne opaža da se je u i-
čem promijenila.
Mi mislimo da smo ovim, koliko smo kraće,
mogli, odgovorili na ,Obzorove“ primjetbe glede
ideje neodvisnosti i cjelokupnosti Hrvatske. A sad
da opet posegnemo za djelomično neuspjelim spo-
razumkom. ,Obzor“ -piše da nije istina, što smo
mi pisali, da je lani jeseni njegova stranka _ izja-
vila, da se u slučaju sporazuma, na stoj program
ne veže. Mi smo prisustvovali sastanku u Zagre-
bu i spominjemo se vrlo dobro riječi d.ra Franka, *
što ih je ob ovom poslu rekio i koga pozivljemo
za svjedoka. Mi se sjećamo da je dr. Frank onom
prilikom, ispred 800 lica kazao i to, da je on u
oči rekao delegatima neodvisne stranke: ,U o-
vom sporazumku stranka prava mora vašu progu-
tati, a vi imate biti toliko patrijotični, da se da-
dete progutati“. ,Obzorova“ stranka znala je da-
kle šta pravaši misle. Zašto je'. jedan_ nje-
zin dio u zadnji čas tražio, da se pag
U. izvještaju pododbora neodvisne .
donosi razloge radi kojih ova ne može
pravaško ime, ima i tačka 4, za koju se veli,
je drugotna. prže: RE
Iz one tačke, koja sadrži
a
krgrrderajita
sa