OR koe izlazi ;,Mearif“, okupila te turila u svijet neki kalendarčić ,Barjaktar.“ Ne bi trebalo ovdje ra- zjasnjivati tu njihovu hitnju — jer i onako li bi- la pogrda za ,Mearif“ ići ga usporegjivati s ,Ba- jaktarom,“ već bi dovoljno bilo istaknuti samo to, da je jedva jedvice nakon hvalospjeva ,Bajrakta- ru“ napokon izišla mala vijest o ,Mearifu,“ ko- jom se ovaj niti hvali niti odsugjuje. Još da spomenemo, da je ,Vatan“ lijepo pi- sao o ,Mearifu“ — i time li jedna stvar bila go- tova. A sad na drugu. Bit će i mjesec dana i više prošlo, kako je izišla knjiga ,Islam i kultura,“ što ju je u Zagre- moglo očekivati. Mislimo, da nema Muhamedanca, koji je-tu znanstvenu knjigu pročitao; a da nije ostao najzadovoljniji, kad vidi, kako se lijepo tu brani Islam tako, da će ta knjiga svakomu kle- vetniku na Islam za uvijek zatvoriti usta. Koliko čusmo i vidismo, o toj knjizi pisaše sve gotovo hrvatske novine, ocijeniv ju najlaskavije, ocijeniše ju slovenske pa češke i njemačke novine, koliko nam kažu, a sve pako nemaju dovoljno riječi da knjigu pohvale, radosni, što su im tom knjigom razpršane sve i zadnje presude o Islamu. Svaka- ko je to knjiga od važnosti a na ponos nama Mu- hamedovcima, te će k tomu mnoga stara i kriva mnijenja o Islamu sama ispraviti. Kako rekosmo, prošao je mjesec dana i vi- še, kako je ta važna knjiga izišla, koju su tolike novine ocijenile za najbolju, a znate li, koje ju novine ni spomenule nijesu ? Samo ju dvije novine niti riječju ne spome- nuše, dvije novine, koje se nameću, da štite inte- rese nas Muhamedanaca; ne spomenuše ju a još manje ocijeniše — ,Vatan“ i ,Bošnjak !“ Dok ,Vatan“ puni svoje stnpce člancima o an&xhizmu i nekima vlastitim slavospjevima tobože iz Bugarske, ,Bošnjak“ se živ pretrže, noseći u- vodne člafke na kilometre o utrki konjskoj na I- lidži, a_i o etanovićevu ,dopunjku“ Avdije. Zar se anarhizmorn* i konjskom utrkom na Ilidži brane interesi nas Multamedanaca, zar se takovim i sličnim stvađima pomaže narodu te brani Islam od napadaja? Ta dya ,muhamedanska“ lista ne spominju jedne knjige, koje se tiče Islama!!! Hajde da mirno raspravimo tu stvar. Novi- narska je dužnost objaviti knjigu, koju dotična novina dobije na prikaz. Sva je prilika da su i ,Vatan“ i ,Bošnjak“ dobili po jedan komad knji- ga ,Islam i kultura.“ Nu oni to ne učiniše. A o- ni — kao tobože organi nas Muhamedovaca — morali su to učiniti tim prije, što ta knjiga govori o Islamu. Morali su i opet to učiniti za dva ra- zloga: ako je dobra za Islam i prava, preporučiti je narođu, a ako je kriva it zla te proti Islamu, osuditi je, da ju narod ne kupuje i ne čita. Mi se dobro sjećamo, kako je ,Bošnjak“ pre- šutio stolhčku madu i travanjski dogagjaj, ali da će toliko pasti, koliko sada, to nijesmo nikada vje- rovali. Za sada oyo neka je dosta, a Muhamedanci- ma prikričujemo: U pamet i oprez, pa gledajte ljudi, ko je prijatelj vaš i Islama! Naši Dopisi. Iz grada, 27 Jula. Juče mi je uredništvo ,Crvene Hrvatske“ u- kazalo ispravak, što ga je dobilo ob onom poslu, 0 komu sam se zadnji put bavio i koji glasi: »Nije istina, što piše dopisnik Rešeto u svom dopisu iz grada od 19 tek. uvrštenom u Br. 29 »Urvene Hrvatske,“ da sam ja, momak Lončarev, pozdravio sa: ,dobar veče naši Hrvati,“ dva straž- meštra, biva g. Andra Horvata od 16 pukovnije u Trebinju i jednog stražmeštra: mjesne posade i g. Medunića ključara tamnica sudbenijeh, kad su na 7 0, m. ušli u dućan mog gospodara Gjura Lončara. Po tome nije istina da mi je stražme- štar Horvat od prilike odgovorio: ,Sjegurno da smo Hwati i t. d. U Dubrovniku 25 Jula 1804. Gjuro Drašković mos Mišni Sapat. M ', | ! ni Vigji ti vraga! Da što ću ja sad? Ništa dru- go nego do očevidnijeh svjedoka, baš do g. Me- dunića ključara tamnica, koji mi daje svoju po- | štenu rijeć i ovlašćuje me da u njegovo ime _izja- vim, da je istina da kad su on i ona dva straž- meštra stupili u dućan Lončarev bijahu pozdrav ljeni sa: ,Dobar veče naši Hrvati.“ Po duši avje- rava Medunić, da se ne bi mogao zakleti, da ih je tako baš momak pozdravio, al drži -da ni- je niko drugi nego on. Na to da je odgovori Hor- vat, kako sam već pisao u prošlom broju, a onaj crevljar nepozvani skočio je i počeo vrijegjati. Ovoliko imam da javim Sl. Uredništvu od- bu izdao naš zemljak Osman Nuri Hadžić. To je nosno ispravka, koji mi je priopćilo. Nadodajem knjiga, kojom Hadžić od napadaja brani Islam o- | još, da je po mom mnijenjn stražmeštar Horvat nako lijepo, pametno i savjesno, kako se nije ni | bio dužan reagirati, jer cijenim da jedan podča- snik ne smije dopustit, da ga se vrijegja i provo- cira. Rešeto. Pogled po svijetu. — U dalekom Istoku prijeti žestoki rat. Za- vadile su se dvije od najstarijih država na svijetu, Kina i Japan radi tutorstva nad kraljevinom Ko- rejom. Kina i Japan vindiciraju za se ovo tutor- stvo, koje je doista nužno, jer tamo radi domaćih sekta vladaju veliki nemiri. Na strani Kine je Ru- sija, a za Japan je Engleska. Rat nije još for- malno navješten, al već je bilo kreševa izmed ki- neške i japanske vojske. Europa sa znatiželjnošću prati ovaj boj, koji ako ispane pobjedom Kine, biće pobjeda Rusije i ovoj će osjegurati istočnu obalu Sibirije i najvažniju luku Wladirostok. — U Africi izvojevali su talijani novu po- bjedu. Zauzeli su grad Kassalu, glavno sjelo ra- tobornih Derviša. Ali Kassala spada u zonu egi- patske influence, dakle otmanskog carstva. Radi toga dok mnogi prećerani talijani slave slavlje, ozbiljni se ljudi pitaju, da li pobjeda Kassale ne nosi za sobom ozbiljnih komplikacija. — U Franceskoj komiori raspravlja se i na- dalje zakon proti anarhistima. Socijaliti i radikal- ci nagnuli su oponirati svim mogućim sredstvima, ali biće im zaludu sab obstrucijonizam, jer zem- lja hoće energičnih mjera. — U Lavovu je zemaljska izložba. Posjetili su je Nijemci zastupnici koalicije, koje su Poljaci lijepo pričekali. Ali taj doček ne može se uspore- dit sa dočekom kojim su pozdravili češke spisa- telje koji su došli, da prisustvuju publicističnom poljskom sastanku. Na taj sastanak došlo je Po- ljaka iz Pruske, koji su se hvalili da je tamo uza sve napore Nijemaca narodna svijest veoma raši- rena. U Pruskoj nema Poljaka koji ne bi znao čitati i pisati. Dapače ovi pruski Poljaci prekorili su austrijske, da se malo zauzimlju za svoju bra- ću u austr. Šleskoj. To je ubolo austrijske Polja- ke i danas se svi bave šlezkim poljačkim pitanjem Budućeg zasijedanja car. vijeća poljski klub uči- niće štogod za šlezke Poljake. Sai Domaće viesti. Hrvatski sabor. — Ovih dana uz užasnu vrućinu hrvatski sabor zaključio važnih stvari. Vo- tirao je 100.000 za zaučešće kod izlož Sita će Magjari proslaviti hiljadugodišnjicu sv seljenja. Zatim je zaključio da se hrvatska i. zija sa Rijeke prenese na Šušak itd. Zastupnici opozicije navlastito gg. Dr. Frank, Dr. Amruš, Dr. Ružić, Kumičić, Dr. Banjavčić, Barčić i ostali u sjajnim govorima pobijali su ni- jemu većinu koja je jedino glasovala. Istaknut nam je dva govora u proračunskoj osnovi, koja se mogu potpuna maći u zagrebačkim dnevnicima : Frankov i Amrušev. Hedervari odlazi? — Ovih dana spao se pronosi glas, da se ban Hedervari za sa Wekerlom i da otstupa. Makar da ,Narodne No- Srbin.“ Ako nije ovo ovako spomenite stao veoria hladan. Ovo je sve priznata istine. On- da bi lako bilo da izmegju njih pukne svaki do- ticaj. Novine magjarske već su govorile o novomu banu u osobi Slavonca grofa Theodora Pejačevića. Čini se da je ta vijest prerana. Zadarski izgredi. — Kardinal Rampolla br- zojavio je nadbiskupu svoje sažaljenje. ,Fremden- blatt“ oštro piše protiv izgrednika, dočim bečki »Vaterland“ najoštrije osugjuje ponašanje vlade, koja je pustila, da se demonstracije cijelu uru protežu po Zadru. Spljetsko , Jedinstvo“ donaša naše predloge. Milo nam je. Ali to nije dosta, trebalo bi da se započne akcija i to energična akcija. Niko prije od Spljeta nije pozvan da joj se stavi na čelo. Neka pokuša. Biće mu u pomoći sve hrvatske da- matinske općine. Osvem toga neka naši zastupnici nešto odluče. Do njih je najviše. Na rad za čast i obraz hrvatski! Rumunji su patrijote. — Bez mučeništva nema slobode. Kad su Rumunji pisali članke, Ma- gjari su im se smijali. Ali danas najbolji sinovi rumunjski radi energične obrane svojih narodnih prava leže u tamnicama. To je učinilo da su Ru- munji ustali za narodnost takom žilavošću, da su se i sami zaslijepljeni Magjari zabrinuli. Ministar nutarnjih posala Hieronimy bio je ovih dana u Er- delju, da ,prouči pitanje“, jer kad je već dogorje- lo, vladini su krugovi počeli uvigjati, da valja mhešto učiniti.“ Ali Rumunji nijesu se dali na li- jepak slatkim riječima magjarskog ministra. Njiho- va rana odveć krvari. Oni ne pristaju na njegove ponude, da će se i u Erdelju uvesti izborni red kao u Ugarskoj, jer znadu kako je tamo. Magjari im prijete da će ih suzbijati svim silama, jer da su protiv jedinstva i ustava Ugarske. Neka neka; čekajte malo! Folnegorić u Bosni. — Kod zadnje utrke u Ilidži bio je tamo i naš zastupnik gosp. Folnego- vić, koji je pošao u Bosnu, da se na licu mjesta imformira o bosanskih prilikama. Tom prigodom posjetio je ministra Kallay, te je ostao kod njega jedan sat i po. Iza toga posjetio je gosp. Folne- govića dopisnik ,N. Fr. Presse,“ te se je s njime razgovarao. Kako ,N. Fr. Presse“ piše, gosp. Fol- negović pohvalno se je izrazio o vladi bosanskoj, da radi velikom energijom oko napretka zemlje, ako bi joj se, što se tiče narodnog pitanja moglo i predbacivati. On priznaje da se je ona umjela uzdržati nad strankama i nad vjerama i t. d. Iz- jave g. Folnegovića veoma su se ugodno dojmile vladajućih krugova u Bosni. Okružni sud u Šibeniku. — Vlada se napo- kon odlučila da podigne okružni sud u Šibeniku. Općina je bila ponudila za gradnju kuće 20.000 fior., ali vlada pita 30.000 fior. Općina će na to pristati. Zgodna misao. — Čitamo u drugom broju lijepe ,Mlade Hrvatske“: ,Mlada Hrv.“ mora o- sobitu ljubav gojiti prama umjetnostima, koje se u nas uopće zapostavljaju. U nas je sve erudikci- ja, dok nadali nuće i umjetnost zauzimlju osljed- nje mjesto. Zašto pokojni Šenoa nije mogao biti član akademije? Zašto nebi mogli biti člapovi akademije Kuhač ili Zajc?“ Pišu nam iz Kotora. — Molimo Vas veleuč. gosp. uredniče, da biste uvrstili ovaj dopis u cijenj. Vašem listu, ,Dubrovnik“ u 29 br. ima dopis iz Boke, u kojemu uz mnoge laži, kle- vete i himbene tobož opomene, na najnedostoj- niji način napada se na općelj. i općeštov, ma- še Franjevce. Nećemo braniti veleč. O, Fra- njevce od .,Dubrov.“ napadaja, jer bi ih tim uvri- jedili već ćemo ovim u kratko natuknuti nešto dopisniku i ispravit ga, premda znamo, da ni on sam ne vjeruje onome šta je napisao, ali eto ra- di štov, čitaoca, Nije istina, da je naša lozinka, da je ,katolik svaki Hovat....;“ jer na žalost iz- megju katolika ima i autonomaša i ,Srba,“ do- čim kod Vas hrišćana biva, da je svaki hrišćanin & Srbin. e