Kod nas u opće nijesu autonomne općine, da bi i kakovu malu stvar riješiti ili odrediti mogle bez uticaja političke oblasti. SN ko najviše tim stvarima ravna? Načelnik $€ Oni daju prednost inostrancem, bilo trgovcim i zakupnicim ili inim drugim poslom bavećim se ljudima, to je bogme nama domaćim jako zazorno. Domaći nesmje pre- koračiti niti jota oli piknjicu, a što će stranski preko cijele noći halabučiti, to se smatra za ve- selje što danjašne doba zahtijeva, a ipak domaće- mu se za najneviniju stvar uzimlje globa. Gospo- do moja tako se narod ne pridobiva. Ako je ipak naš narod na niskom stepenu prosvjete, ali ima zdrav sud i zdrav razum. Mi bi imali još mnogo iznositi na_ javnost, ali ćemo se sad na ovo ograničiti. Nego ćemo sa- mo još predbaciti načelniku, kojim pravom on oduzima rad domaćim ljudem? S kojim pravom on, meće u tako zvani ,crni tefter nevinu mladež ? — A možda zato ih meće što njeki ga kontroliraju? — Mi slobodno — ako oni misle, da im kle- vetu nanosimo — pozivljemo ih, da se javno 0- D. K. pravdaju. Pogled po svijetu. tragičnom smrću inspektor svega topničtva nad- vojvoda Vilim, bačen od svoga konja u mjestancu Badenu kod Beča. Konj se je bio preplašio od električnog tramvay te ga bacio, potezajuć ga ne- koliko po kamenitu zemljištu. Ova žalosna vijest izazvala je veliko saučešće koliko u monarhiji to- liko vani. Nadvojvoda Vilim je brat maršala i nadvojvode Albrechta. — Ovih dana svršila je glasovita parnica protiv Tanlonga i drugih okrivljenika Rimske Ban- ke. Svi su proglašeni nevinim. Talijansko javno mnijenje najrazličnije ko- mentira ovaj pravorijek. Općenito se drži da bi u novoj velikoj parnici, koja bi nastala revelacija- ma osugjenika bilo upleteno polovina političara Italije, dočim...sada.. je. stvar. završena. Činovnici koji su bili optuženi radi podmitljivosti vraćaju se fa svoja mjesta. p Najbolje je reasumirao situaciju talijanski list ,Messaggero“ koji piše: ,Prekojuče osugjen je 16 godišnji dječak, što ukrao jednoj ženi iz novčar- ke 40 centezima na 6 mjeseca tamnice; jučer je riješen muž, u čijim se rukama poput snijega ra- stopilo 24 milij Bezbožnije anarhije nego što je ta ne + može \Wiše biti. Za gragjansku državu to je naprotiv red, sloboda i ćudorednost.“ Domaće _viesti. Za Starčevićev Dom. — Na 30 prošlog mje- seca započela je gradnja Starčevićevog doma u Zagrebu, a najkasnije dne 15 avgusta došaste go- dine dom će biti predan dru. Anti. Nisu nego dvie godine — piše Hrvatska“ — da su se počeli sakupljati prinosi za ovaj spo- menik harnosti, za ovo. djelo kulture, Hrvatski se je narod odazvao pozivu na način, koji je nadkri- lio svako očekivanje: u dvie godine polučio se je najsajniji uspjeh. I tako je narod dao nov dokaz svoje zahvalnosti prama Starcu, koji posobljuje njegove kulturne težnje i njegove domovinske ideale. Ali ono što se sakupilo, nije dostatno, da spomenik bude onakav, kakav mora biti dostojan naroda, koji ga diže; muža, komu je namienjen ; simbola, koji predstavlja, i uzvišenoga svoga za- datka u potomstvu. Treba sakupiti još dćaput toliko — a to u jednu samu godinu, jer je dozvola za sakupljanje na godinu produžena. Tim na neki način svršava prva faza u sakupljanju, a počima. nova, Pri :na- stupu te nove faze, mi molimo i pozivamo narod na novi djelotvorni iskaz svoje ljubavi i harnosti prama velikom našem Starcu. Pošto će se dne 15 kolovoza dojduće godine predati dom našem vogji — to nek se već ovim danom počme izdašnije.ra- diti, .nek se na neki način dne 15 kolovoza :ove godine anticipira slavlje onoga dana : neka se lje- tos već posveti onaj dan, koji će biti znamenit u povjesti nbšega kulturnoga razvitka i preporoda, i Dan 15 kolovoza 1894 mora pripraviti dan 15 ko- lovoza 1895. Tko je proniknut našom hrvatskom idejom, tko je uvjeren da prava prosvjeta vodi k slobodi, neka dne 15 kolovoza položi jednu krunu za Starčevićev dom; a gdje je to pojedincu težko neka položi obitelj. Da stvar bude lakša i jedno- stavnija, najbolje bi bilo, da prinosnici u svakom mjestu zamole jednoga ili dva otačbenika, da oni odprave novac. Narod, koji se je tako uzhitno i požrtvovno odazvao prvome pozivu, odazvati će se i ovom. Ako tolikom izvjestnosti izričemo ovakovu ne nadu, ne- go tvrdnju, to je, jer imamo jamstvo u vrlinam i krepostim hrvatskoga naroda, koji kad je tako li- epo zapoćeo i toliko dotjerao, hoće da dostojno dovrši i okruni djelo, koje će i dalnjim pokolje- njim kazati pf&menitost čuvstava, što su nas vodi- la i poticati njih takodjer na onaj kulturni rad, bez kojega se nemogu ostvariti, a kad se ostvare, neće se moći učvrstiti sami politički ideali Dr. Ante Starčevića: jedinstvo i sloboda Hrvatske. Na posao, dakle, dne 15 kolovoza! Zove nas čuvstvo. harnosti, zove nas vjera u kulturni zada- | tak naroda, zove nas misao, da se prosvjetom ide k slobodi, zove nas ponos, zove nas privrženost k svemu što je liepo i uzvišeno, svemu što svaki v _ i marod_mora držati plemenitim i svetim! + Nadvojvoda Vilim. — U nedjelju um:o je ; Molimo sve naše listove, da ovaj poziv pre- tiskaju i da misao što toplije zagovaraju. Prinosi se šalju izključivo D.ru Josipu Fran- ku u Zagrebu. Prosvjedi. — ,Katolička Dalmacija“ počela je donositi nebrojene prosvjede protiv galnim de- monstracijama nadbiskupu. Spomenik Mihaloviću. — ,Posavska Hrvat- ska“ predložila je da se podigne spomenik pjesni- ku Antunu Mihanoviću, koji je spjevao hrvatsku himnu ,Lijepa naša domovina.“ Predlog je našao odziva. Novica k zakonu o štampi. — , Wiener Zei- tung“ priobćuje novicu k zakonu o štampi. Novica se sastoji od šest paragrafa, a izme- gju glavnijih propisa navagjamo slijedeće: Za pe- rijodična objelodanjivanja dignuta je jamčevina, te su postavljene van krieposti sve prijašnje naredbe i propisi, koji se na isto odnose. Novčane se globe ili naknade troškova mo- raju isplatiti u roku od osam dana; kad se ispla- tile nebi, vlast će obustaviti list. Ako bi uzprkos tomu izlaziti slijedio, taj bi se prekršaj kaznio po $ 15. — zakona o štampi. Samo pokrajinska vlast može da udijeli do- zvolu za prodaju novina, koje izlaze u državi, i- pak ista ne može zanijekati dozvole onima, koji se po obrtnom zakonu, mogu da bave tim poslom. Ta dozvola vrijedi za stanoviti dućan gdje se novine predavaju i za sve tuzemske novine, ko- je su vlasti dojavljene bile. Dozvola može > gnuta bude samo ako je povrijegjena koja u - va obrtnoga zakona. Ostaje u krijeposti $ 491. kaznenog postupni- ka, koji se samo u toliko mijenja, da kad se ulo- ži utok proti zapljeni izvedenoj na osnovu objek- tivnog postupnika, i da kad je zapljena pronagje- na kao ne temeljita, list biva po državnim blagaj- nama nadoknagjen. Vlast mora da naznači zaplijenjenu stavku ili članak, pače i pojedine riječi, koje su prouzroko- vale zapljenu. — Odieljeni + djelovi lista+ (dodatci itd.) ne pod- padaju pod zapljenu, i da je slučajno cijeli tisko- pis zaplijenjen bio. Tamburaši. — Ove se je godine porodila megju našim hrvatskim sveučilišnim gragjanima u Zegrebu lijepa i domoljubna misao, da se naime pogju diljem naše mile domovine priregjivati kon- certe. Svrha je tih koncerata plemenita i rodolju- bna, jer je sav čisti dohodak namjenjen družbi 8. Čirila i metoda u Istri, Ovaj se mladi zbor gsasto- ji od šesnaestorice sveučilištaga, samih mladih i gorljivih Hrvata, koji su u našem dičnom hrvat- | skom sveučilištnom društvu , Zastava“ u Zagrebu | ponajbolje sile kao pjevačke tako i-tamburaške. | To nam pak potvrgjuje njihov repertolf, koji je veoma opsežan, te sadržaje komposicije hrvatske; tako imadu i do 68 kompt« najbolje i najljepše | zielja tamburaških, a 88 pjevačkih. Sam zbor je vrlo dobro izvježban, te je u izvagjanju svih ta- čaka stalan, upravo vrstan i što više može biti precizan. Tamburaškim zborom ravna poznati i vr« sni zborovogja učenik prava gospodin Marko Do- gan, a pjevačkim učenik filozofije gospodin Franjo Dugan. Taj mladi zbor prirediti će u mjesecu Av- gustu niz koncerata po našoj kršnoj Dalmaciji u ovećim mjestima. Za to gledom na požrtvovnost tog mladog zbora i na plemenitu svrhu čitavog poduzeća, koje je skopčano sa mnogo muke i tru- da, preporučujemo najtoplije našu mladež, tu na- šu uzdanicu, svuda i svakomu, kamogod došli, da ih što ljepše dočekamo i primimo onako, kako mo- že samo da dočeka i primi brat brata. Gradska Kronika. Lične vijesti. — U ponedjelnik prispio je a- mo pokr. nadzornik srednjih skola gosp. Glavinić, — U utornik otputovao je put Zadra pokr. nad- zornik gosp. Peričić. U petak je bio na prolasku put Lopuda no- voimenovani kot. administrator presvj. biskup Fra- no Uccellini. Ispiti. — U subotu i ponedjelnik pod pre- sjedništvom pokr. nadzornika viteza Peričića oba- vili su se usmeni ispiti zrelosti na mjesnoj učite- ljskoj školi. Sve kandidatkinje položiše ispit s u- spjehom. Bijahu proglašene zrelim s odlikom gji.ce Anka Asanović, Anka Miloš i Olga Rakić; a zre- lim gji.ce Tonka Aljinović, Anka Alfirov, Marija Antunović, Milka Brajda, Marica Dulčić, Karmela Gargašević, Marica Gujina, Marica Supilo, Edvigja Škarica, Frane Šutić, Anka Trumer i privatista g. Nikola Gjukić. U srijedu, četvrtak i petak obavili su se u- smeni ispiti zrelosti na mjesnoj c. k. gimnaziji pod presjedništvom pokr. nadzornika za srednje škole vit. Glavinića. Bijahu proglašeni zrelim sa odli- kom: DeGiulli Ivo, Gjivanović Niko, Korsan Fra- no, Vladimir Taljeran i Vladislav Vranjican, a zre- lijem: Stijepo Fortunić, Melko pl. Gozze, Jerko Kovačević, Kristo Krile, Bogoslav Medini, - Dušan Mičić, Tomo Radovanović, Antun Santica, Miho Jerinić, Miljenko Šeršić i Antun Zore. — Radu- jemo se, tim više što su svi, osvem dvojice - troji- ce, vatreni Hrvati. Živjeli! Na dopustu. — Upravitelj finance. ureda g. Tacconi otišao je za mjesec dana na dopust. Za- mjenik mu,je gosp. komisar Welzek. Hrvatski izletnici. — U srijedu prispio je pred Dubrovnik yacht hrvatske vlade ,Margita“ - pod zapovjedništvom kapetana g. B. Urpani. Na njem putuje sedam hrvatskih profesora u znan- stvene svrhe izmegju kojik vidjesmo sveuč. prof. i glasovitog zoologa Brusinu, prof. Mišu Kišpatića prof. Hoića i druge. Razgledaše grad, Lokrum i o- kolicu. te krenuše put Boke. Teatar. — Posjednici loža držali su u ne- djelju sjednicu, na kojoj je bilo zaključeno, da će dati 4 o/o za koje operetno društvo za jesensku saisonu. Izlet. — Sutra na 38 ure po podne parobrod »Epidauro“ poduzimlje izlet u Cavtat gdje je sve- čanost Gospe od snijega (Gospe od Cavtata). Ci- jena tamo i amo 1 for. j Novi savjetnik. — Naš susjed gosp. Kostan sudac u Cavtatu bi imenovan savjetnikom. Radu- jemo se! Svršetak školske godine. — U utornik zavr- šila se je školska godina 1898-94 na mjesnoj puč- | koj i gragjanskoj školi. ujedine u pjevački i tamburaški zbor, te da tako | siitietie o 14% Diskoras na Poljani. Ivo. — Luj 0. emi | Ivo. — Kad će? | i