Giovanni; Tre Šrkinić koji dolaze iz.P...... 2
Španića, Slavi koji dolaze iz Albanije i Jeričević,
Geričić i Cviličević (Šargira). -— Carletto. Oni su
Taljani kao sve stare familje od Korčule i perfin
Arneri; tako je zakanto Smrkinić. — Giovanni.
Muči čuo sam toliko racontare da dolaze iz  Bo-
sne i iz Stagna pod imenom  Piruševići da ima-
ju dokumenata. Influenza veneta kako na druga mi-
sta. tako i ovdje učinila je da se ime uzme za
prezime mentre p. e. Smrkinić P..... bijahu o-
stali esenti anzi-su se rivoluzionali .contro  Vene-
gia, altrimenti alla taljana kiamali bi Smr..... ne
znam. Al Dutur Stefo apunto neće da znade, da Lega
ima intrat u politiku, jer da Lega nije za pulitiku ali
samo question o jeziku pak neznam come se la ka-
vara sa colegima Trentinima, Gorizianima, Triešti-
nima i Zaratinima. — Carleto. Lako, bogati! kao
njegov otac nel 1849, 1861 e 1864. — Baldo.
Come? — Giovanni: Nel 1849..u &societat koju su
imali na Korčuli cosi ditta dei Ljubodomci u kući
Ortolania om je kupio, per una gagzetta za multu
per ogni parola, koju bi kogod izustio talijanski
i nel 1861 bio je nominan deputat kao  annes-
sionist u Hrvatskoj a u Splitu Bajamonti ga obu-
če svom kožom. Nel 1864 nije bio više, nego sa
Roznerom. — (Curletto. Basta di questi brutti di-
scorsi. Ali rečite mi vi šta je od telegrama što
od adoba? — Giovanni. Med telegrama pjažali
su mi mnogo dva; prvi od 2 marinera ratna u
Puli a drugi iz Blata koji je classicamente kia-
mao elassico la lingua italiana. — Nell adobbo
najljepše su bile štafue i sve ostalo šta je bilo u
Magusi ili u Kotoru impreštano. — Baldo. Koje
štatue? Forse Checco s jedne parte a Božo alievo
Španić s druge parte? — (Giovanni. Oni djavli
od Hrvata per altro sostenjaju che la storia cl
Stefano ga avudo la braura di cambiarla tutta de
capotto. —  Carletto. Ma lascemo perche danas
nisam guadagnao mezza para sa bagaljima alme-
no u ova dva pasana dana ja i Nj. smo guada-
njali prodavajuć el Dalmata. Adesso che non gh
ač piu bordelli ho paura da mi niko neće više
ništa dati. — Antun. Infin alla pit: lisperata ako
nećemo imati skule imati ćemo dinara za 1895 č
1896. — Baldo. Što vuol dite ci&? — Antun.
Arqua in bocca!! svi tvrdi ma. svi pella Lega e
non secchč troppo Hrvate, jer ako će biti kakve
bettule hrvatske na Korčuli addio baracca.

 

Pogled po svijetu.

— Razvio se veliki rat izmegju Japana i
Kine. Sreća je izmjenična, jer dok suna moru po-
tučeni Kinezi na kraju su pobijedili. Najnovije
vijesti javljaju velike priprave Kineza na ozbi-
ljni boj,

— Ubojica Carnotov osugjen je na smrt. Na !
raspravi držao se kao bedasti poseur. Biće smaknut |
na 16 0, mj. Mnoštvo franceskih anarhista zatvo-
reno je te se nalazi pod istragom koja se ne smi-
je publičirati. — Anarhist Lucchesi priznao se je
ubojicom novinara Bandi, te je otkrio više sukri-
vaca. Izaći će senzacionalna parnica. — ltalija
traži u Eritreji zgđtino injesto za prisilno boravi-
šte svojih anarhista. ,Reghi. da ga; je našla kod
Massaue, te će do brzo iz Napulja krenuti prva
partija : od 300 ovih razbojnika, — Mnogi su a-
narhiste počeli bježati u Ameriku. Amerikanske
novine na to viču jer da i oni imadu toga smeta
došta, te pozivlju vladu da im zabrani useljavanje.

sku izložbu u Lavovu, gdje su bili veoma srdačno
primljeni.

— U Srbiji opet vragovi kašu metu. Došao
je tamo Pašić i preuzeo vodstvo radikalne stran-
ke. Ona će svim srestvima oponirati vladi, te će
zahtijevati uspostavu staroga ustava. Radikalne i
mlade liberalne novine na najžešći način napada-
ju ministre osobito onog financija, te su nepresta-
no sekvestrirane.

— Dok Karavelov, Zankov i drugi politički
vogje raznih opozicijonih stranaka u Bugarskoj
priznavaju sadašnjega kneza, Stančev je izjavio da
ni on ni njegovi sumišljenjaci bugarski emigranti
ne mogu ga nikada priznati za vladare. — Stam-
bulov uvjerava da on ima pisama koja bi mogla
kneza jako kompromitovati.

Herz osugjen je u Parizu in contumaciam na 5

— Na 7 ov. mj. kod palače; presjednika ; republi- |.

ke franceske nagjen je naboj |pun dinamitskog
priba s

,  — Ugarski ministar, presjednik držao. je u
Nagy-bany pred svojim izbornicima znamenit go-
vor. Dotaknuvši se civilnog braka izjavi da je on
jeda liberalizma proti natražnjaštvu i da će vla-
svim silama. provagjati “žakon: Što se tiče na-
nog

 
 
   
 

On-ne_pozna rumunjskog pitanja niti ma-
cije. Ministar pozivlje neka ko izjuvi da je

bio silom magjariziran. (Ministar se lijepo brani!
Ko je magjariziran taj je već Magjar, a Magjar

neće izjaviti da je to: od sile :nego iz: uvje«
Ur.) i Lil:

“uGoOgq j GG 8: Č
rle i Lukač i,

i

atski ministar Josipović pošli su da posjete polj- | pričekaše |

 

opstanka, a mlado Sokol“
pokazalo u e e ac

to je po mnijenju Wekerla, već ri- |!
!kolaša.“ Došli su i zastupnici češko;

Hrvati i Slovenci bijahu nadalinuti onom krasnom |

i

godina tamnice i 3000 franaka globe.

Domaće viesti.

Preradovićev Spomenik. — Gosp. Rendić
svršio je veći stalak (piedestal) Preradovićeva spo-
menika, na kojem će biti uz emblemu pjesničke i
vojničke časti natpis: Petar pl. Preradović hrvat-
ski pjesnik, a s druge strane: .,Zora puca biće
dana!“ Misljelo se da će se spomenik otkriti na
8 došastog mjeseca, ali se od toga odustalo, jer
je načelnik priopćio darovatelju gosp. Dru Stje-
panu pl. Miletiću, da sad nema raspoloživa mjesta.

Po predlogu gradskoga poglavarstva zaklju-
čio je gospodarski odbor, da se spomenik stavi na
južnoj strani akademijskog trga iza kemičkog la-
boratorija. Spomenik će se otkriti po svoj prilici
u proljeće.

Vodopad Gubavica. — Nekoliko stranih fir-
ma rade o tom, kako će za električnu silu iscrpi-
ti vodopad Gubavicu kod Omiša, sa kojom bi se
moglo tjerati nekoliko obrtničkih tvornica i dove-
sti električnu rasvjetu u Spljet.

. Za 15 Augusta. — U prošlom broju  doni-
jeli smo poziv za sakupljanje prinosa za Starčevi-
ćev dom na 15 avgusta, u koji dan slijediće do
godine svečano otvorenje doma. Ne treba spomi-
njati da je 15 avgusta Velika Gospa i da pada u
srijedu. Opoštenimo se!

Ugledajmo se u Rumunje. — Zaludu je mi-
nistar presjednik izjavio da u Ugarskoj narodno
pitanje više ne opstoji. Rumunji se na sve načine
muče da pokažu protivno. U to ime oni ne samo
da trpe i kao mučenici leže po tamnicama, ne sa- |
mo da dosta žrtvuju da uzdrže agitaciju megju na-
rodom i da mu probude narodnu svijest, nego su
se latili i drugog uspješnog srestva, za koji se u
nas malo haje: oni naittle nastoje da u vanjskom
svijetu probude zanimanje za svoju stvar. Nijedne
prigode neće propustiti, Ovih dana poslaše pogla-
vice rumunjski talijanskom zastupniku Imbriani-u,
koji se za njih zauzeo, krasno pismo, u kojem mu
zahvaljuju za zagovaranje rumunjske stvari, Pismo
je bilo priopćeno te je dosta učinilo, da se u Ita-
liji ohladi simpatija za ,viteški“. magjarski narod, !
S druge strane rade oni u Rumunjskoj u kojoj se
pojavlja velika stranka, koja traži da se država
proti_Magjarima sdruži s Rusijom. U Beču su ra-
di toga zabrinuti, jer je pozicija Rumunjske vrlo
važna, ali šta će kad su u Pešti slijepi!

Narodna svečanost u Postojni. — U nedje-
lju u Postojni koja je poznata radi svoje glasovi-
te špilje bila je velika svečanost. Toga dana sla-
vila je: postojnska čitaonica 26 godišnjicu svoga
prvi se put
došli su ,So-
kolaši“ sa svih strana Slovenije, da kumuju svo-
me najmlagjen bratu, a takogjer iz Hrvatske pri-
spjelo je okolo 200 duša izmed kojih do, 50 ,So-
»Sokola, “

Svečanost je sjajno uspjela u duhu hrvat-
sko-slovenačke sloge. Hrvate su na svim stacijama
najusrdnije dočekali. Svi govori što ih izrekoše (

— Glasoviti panamista ,bolesnik“ Cornelius
|

idejom sloge, koja. kod. nas; tako divno uspjeva.

Živjela__braća. Slovenci, _koji_našu_braću__ ovako.

Visoki gosti. — Juče u jutro brzijem paro-

brodom stignuše Njeg. Preuzv. presv
podin Grgur vit. Rajčević mitropolita dalmatinski,
presvijetli pragospodin Filip Nakić biskup spljet-
ski i prečasni kan. Dvornik. Naš presvijetli biskup
pragospodin Dr. Josip Marcelić zajedno sa novoi-
menovanim biskupom presvijetlim pragosp. Franom
Uceellini i ostalim svećenstvom izišli su na
odličnim gostima. U Gružu ih je takogjer dol
zamjenik kot. poglavara gosp. Ivo grof Vojnović,
a u gradu im se pridružio i općinski načelnik.

Kako doznajemo sadržaće se u Dubrovniku
sve do utornika.

Posvećenje. — Sutra će biti u stolnoj crkvi
posvećenje novoga biskupa presvj. Uccellini uz a-
sistenciju gore -imenovanih biskupa i našega bi-
skupa presvj. Dr. Marcelića. Svečanost počinje
na 9 sati.

Od srca se radujemo sutrašnjem velikom da-
nu za našega dn. Frana i za onaj hrvatski narod,
koji on toliko ljubi. I ne samo mi nego svi pravi
Dubrovčani u novomu biskupu pozdravljaju svoga
sugragjanina, koji će im biti od dike na pastijer-
skoj stolici u Kotoru, kao što je bio na katedri
zadarske bogoslovije.

Riječi nijesu dovoljne da izraze čuvstva što-
vanja, ljubavi i radosti naprama novomu biskupu,
tim više što je on uaš, naš po rodu, naš po jezi-
ku i po osjećaju. Sretnih li starih roditelja koji
su dočekali onakoga sina! Sretne li Boke koja ga
dobija za svoga biskupa!

 
 
  

Za Starčevićev Dom. — Gosp. S. B. pripo-
slao nam je 1 krunu. Na večeri maturanta saku-
pljeno je 25 kr.

Za Društvo Ćirila i Metoda u Istri. — Od
gosp. dra. B. Bibice primili smo 21 fior, 70 novč.
sakupljenih za pira odličnog Hrvata gosp. Mata Or-
hanovića na Oskorušnu. Darovaše slijedeća gospoda:
Mato Orhanović 1 for. Mare Miloslav-Orhanović 1,
M. Miloslav 2, Dr. B. Bibica 2, M. Šestanović 1,
P. S. N. 1, A. Cibilić 1, M. Kobojević 1, M. Ci-
bilić 1, B. Sinković 1, S. Orhanović 1, Mato Vi-
doš 1, Ivo Bibica 1, I. L. Orhanović 1, B. A. Or-
hanović 1, A. I. Bogojević 1, M. Violić 1, B. Še-
stanović 20 novč, N. Orhbanović 50, A. S. Orha-
nović 50, N. Jurić 50, St. M. Orhanović 50, A.
St. Orhanović 50. Ukupno 21 for, 70 novč.

U istu svrhu istom prigodom poslano je pre-
ko gosp. Dr. B. Bibice a sakupljeno od kap. M.
Bijelića 12 kruna. Imenik prinosnika  nijesmo
primili. :

Od gosp. Miha S. Bijelića iz Kučišta primi-
smo u istu svrhu 15 for. mješte vijenca na grob
nezaboravnog mu prijatelja kap. Iva Grgurevića.*)

Od gosp. A. Carevića primismo u istu svrhu
for. 9. 50 novčć, sakupljenih u Briesti na Sv. Li-
berana za stolom u kući gosp, Antuna Perića pri-
godom nazdravice za ujedinjenje i samostalnost
mile nam hrvatske domovine, Darovaše gg. Antun
Perić Zelo for. 1, dn. Antun Tvrdeić 1, Andro
Ragić 1, Anica Radić 1, Ivo Kalafatović 1, Antun
Carević 1, N. Ivančević 50 novč, Kate Carević 50,
Donko Tvrdeić 50, Klare i Kate Kalafatović po
50, Frane Čućuković 20, Marija Bogović 20, Vje-
koslav Bazanin 10, Ivo Antičević 50, Ukup. f. 9. 50;

Dok se mi sa prinosima za Dom  Starčevi-
ćev ne možemo na žalost mnogo pohvaliti, za Druš-
tvo Ćirila i Metoda prispjelo nam je do danas za
II. obrok (jedan smo poslali lani) u sve 412 kru-
na, od kojih je veći dio sakupljen na rodoljulinom
pelješkom poluostrvu, koju svotu šaljemo na ruke
blagajnika Društva veleuč, gosp. dra. A. Stangera
u Volovskom u Istri.

Na dopustu. — U subotu. otputovao je iput.
Ischl-a kot. poglavar gosp. barun Maroičić, osta-