O dvorani.na.ime mjesnog odbora pozdravi sa kratkim ali ganutljivim govorom (zast. Bianki- ni-a doktorand Mato Staničić, te istakne cilj i namjeru zašto je došao megju nas. Nakon toga zauzme riječ zast, te gromkim njegovim glasom, i poznatom rječitošću pozdravi svoje birače, istaknuvši svoj rad u Bečkom par- lamentu. Kroz cijeli govor koji je trajao dva sa- ta bio je češće prekinut sa živio! dobro je! eva- la Ti! itd Nakon dovršena govora bi mu prika- zan jedan bouquet od dične gospogjice Milke Pa- skijević-Čikara, koja ga pozdravi sa kratkim ali ganutljivim riječima na ime Šibenskih pravašica, kojoj on lijepim govorom zahvali. Drugi boupuet bi prikazan veleuč. Prodanu od_gospogjice Zorić, ko- ja ga pozdravi na ime Šibenskih pravašica ističu- ći njegov rad za cijelo hrvatstvo a na osobiti na- čin za Šibenik, kojoj se zahvali krasnim ali krat- kim govorom. Nakon ovog ganutljivog čina zastupnik Bian- kini pozove svoje birače odabravaju li ili ne nje- gov rad, koji mu jednoglasno odgovoriše : »Tako i unaprijed! živio!“ Po ovom bjehu stavljena dva upita jedan od čas. Škarpe glede čitanaka, u kojim je pritajano hrvatsko ime, a drugi od čas. Gjik-a glede progona hrvats. trobojnica sa grbom, na ove upite on je odgovorio onako..... Na ovom bi dovršena skup- ština te cijela povorka kremu preko grada kroz široku ulicu do Čitaonice pred kojom se ustavi,.a narod zapjeva hrvatsku himnu: ,L'jepa naša do- movina!“ sa klicanjem: ,Živio. Biankini, Prodam, Starčević i Strossmayer !“ Mnogi rodoljubi uljegoše u hrvatsku čitaoni- cu gdje bi pripravljen gospodski objed. Na pečeno- mu ustade dični starina Andrija Bogdan, koji za- nosnim pučkijem govorom napije najprije Biankini-u pak veleuč. Prodanu, koji se zahvališe dičnomu starini a po tom se počeše redati druge napitnice sve u pravaškom duhu. Sa objeda brzojavom bija- bu pozdravljeni . Dr. Starčević i biskup Strossma- ver; te se sjetiše Starčevićeva doma i mile nam braće u Istriji. Sobet dovrši u 44 sata; u 53 bi otpraćen.sa. ogromnom povorkom do kalodvora naš |. zastupnik sa pjevanjem rodoljubnih pjesama, od- klen pogje put Spljeta sa vlakom, a mi se povra- tismo na trag u grad. 4 Sva ova svečanost tekla je polpunim mirom i redom, to valja zahvaliti pravašima koji su zna- li uzdržati red. Ovakova svečanost bit će za mno- go usagjena u srčima šSibenskih pravaša, te bi bilo željet da opet čim prije dodje zastup. Bian- kini, ali :u boljim okolnostima, što ufam da će ta- ko i biti. Uz to Šibenski pravaši .kliču mu; Živio i sretan ti i tvoj pobratim don Ivo Prodan!“ Glas sa Prukljana. S Pelješca, 11 septembra. Bijasmo u postelji, kad je u vašem cijenje- nom listu izašo onaj dopis, u kojem se ono na- padalo na nas, pa ne mogosmo, ko što je bila na- ša dužnost, da odmah na isti odgovorimo. Čim se nešto oporavismo, prifatismo se pera — i evo nas na biljezi. Najprije ćemo na prigovore. Ili ste lijeni, ili ste napustili dosadašnje vaše osvjedočenje — ka- žu nam. Jedno ili drugo!... Da nam se je ovo nazad koje vrijeme predbacilo, ja li i danas, ma sa protivničke strane, — bilo bi graha zaisto. O- vako ćemo trijezno i mirno. Na prvo, — Još jednom smo mi u ovom li- stu rekli, kako neka pitanja nije. moguće na ja- vnosti raspravljat. Ne možemo ni ovo naše. No i- pak ćemo malo riječi — a dobru razumjevaču ma- lo riječi i treba... U politići ne smije da bude nikakvijeh obzira, Priznijemo, Al ima iznimaka, slučajeva, kad su ti obziri potrebni, kad. bi te obsire i- isti časni dopisnici , Čist pravac, pa Bog!“ preporučili. Pregjimo na: primjer,, Mlad, ,nadobudan čo- vjek u-takim je odnošajima, e ne smije da čini sve ono, te bi on htio. Uzvlada li se, kako mu ti odnošaji dopuštaju, posto bi s vremenom štogod i mogo dobro da koristi narodnoj stvari. Pogje li, ko što bi on htio, koristio bi štogod čakovito, i- stina, — 4&l propala mu biidućnost, — Što misli- te, gospodo, — u ovom slučaju. treba. li Pa sko uprav ti obsiri nameću komu dužnost muči, može li se taj ko radi toga muka da okrsti lijenim? 'Tim više, kad se ne zna, da li taj isti ko ipak skrovito što radi, da li radi možda više, no dok je potpisom izložen bio?... Prepuštamo vam odgovor. Na drugo. — Da ne rekosmo prije, da ćemo bit mirni i trijezni, šćasmo ovdje planut. Tako nećemo. Al nećemo se ni upuštat u raspravljanje o ovomu. Tek ćemo da primjetimo, e smo stalni, da je gosp. urednik bio u Dubrovniku, da ne bi ova uvreda u njegovu listu bila pečatana. On nas jedini pozna u glavu. Pisasmo, istina, i u ostale naše novine po našoj pokrajini, a u neke i u Ba- novini, al nigdje se pravo ne potpisasmo, nit pre- stavismo. Tek za uredništva pozvasmo se na na- šu poznatu šifru — koja u tom slučaju sveisto nije smjela bit pečatana. Da ko ne posumnja u tu našu šifru, uputismo ga unaprijed na slav. u- redništvo ,Crvene.“ Jedino je dakle ovo kompe- tentno da nas prosudi. Pozivljemo s toga na isto, neka ono izjavi, zaslužujemo li mi onaj prigovor... o političkoj evoluciji. — (Ne zacijelo. Ur) Drugo ne kažemo. A sad na ostalo. Istina je da se kod nas i- ma i što da šiba i što da fali. I gospoda dopisni- ci imaće gradiva za podulji niz dopisa. Sudeći po prvome dopisu, ta gospoda će znat to gradivo da predobro obrade. No ipak se uslobogjujemo, da im u nečem savjetujemo. Napomenuše ono naše odstranjivanje pljesniva od zdrava. Progjite se to- ga za sad gospodo !.. To je sve lijepo, to je sve dobro — al nije još za nas ovamo. Za što — po- mislite trijezno na naše odnošaje, pa ćete znat za sto. Nije još još vrijeme. Kad dogje to vrije- me, mi ćemo bit prvi, koji ćemo vas potajno na- gonit na to. Do tad ... ustrpljenje, pazienza frate! Toliko. za odgovor časnijem dopisnicima, a vama g. uredniče, šaka ruke i prijateljski pozdrav od vašijeh Mi, pa mi. Pogled po svijetu. — Naš kralj nalazi se u Galiciji, gdje je pošao da posjeti lavovsku izložbu. Poljaci su ga na svom njegovom putovanju najoduševljenije do- čekali. I narod i plemstvo upravo se natjecahu ko će mu iskazati više počasti. Tom zgodom pjevahu poljski listovi hvalospjeve svojcj mudroj politici. I imali su pravo. Kralj je posjetio više puta izlož- bu, te razne zavode i svud ostavio bogatih daro- va, a siromasima gradskim dao je 4000 fior. — Urednik ,N. Fr. Presse“ razgovarao se je sa ruskim ministrom financija gosp. Witte-om, koji se sad nalazi u Opatiji. Tom prilikom ruski ministar napao je Magjare, koji da su najviše kri- vi današnjem odnošaju Austrije prama Rusiji. Oni hoće sve da pomagjare. — U Bugarskoj vlada velika uzrujanost. O- nomadne su Stambulova zvali pred sud, da odgo- vara za razgovor što ga je držao sa dopisnikom ,Fr. Ziga,“ u kome je napanuo na kneza. Stam- bulov je odgovorio, da on neće odgovoriti za ono što pišu novine van Bugarske. Ako je pak ,Swo- boda“ pretiskala onaj članak, ona ima svog odg. urednika. Stambulov je pušten uz kauciju od 35.000 franaka. — Njemački car držao je na banketu u Ko- nigsbergu vrlo oštar govor protiv opoziciji agrar- ne stranke. Ovo je najoštriji od svih govora ovo- ga otvorenoga vladara, koji je izazvao veliku sen- zaciju i veliko komentiranje, tim više što je car govorio u oči svojim oponentima, jer su na ban- ketu bili gotovo sami agrarci. . — Svršili su se izbori u Španjolskoj veli- kom pobjedom vladine stranke. — Umro je pariški grof. On je bio čovjek veoma dobar i veoma umjeren, tako da sami re- publikanči o žijemu. govore s ii počitanjem. Ali njegov našljednik, sin inu vojvoda Orleanski jest žestoke naravi i čovjek akcije. Od njega se franceski monarhiste mnogo nadaju. 1100 Mitiistut Nikolajević rekao je da je Če- ibinčeva stvar ipolicajski završena, te da je sud i pozvan da rekne svoju... (i Brzojavi. — Beč, 14 Septembra. Otvoriše se delegacije. Ministar rata zapitaće delegatima povišenje ratnog kredita za 4 milijuna. Domaće viesti. Sastanak neodvisne stvanke. — Čitamo da ,A. Ztg.“ piše, da će na 19, ov. mj. biti sastanak obzoraške stranke. U nje da vladaju dvije struje: jedna bi htjela da se spoje na temelju uglavljenog programa sa strankom prava, a druga, na čelu joj Dr. Derenčin, hoće da se stranka organizuje sa jednim umjerenim programom. Ružice u Primorju. — Urednik goričkog ,ll Rinovamento“ gosp. Ivan Kušar osugjen je na 15 dana strogog zatvora, radi toga što je lani u listu štampao osudu suda. Mladočesi u Bosni. — Ovih dana putovao je po Bosni mladočeški zastupnik dr. Slama, koji je pozvan da u delegacijama govori o bosanskom pitanju. Kako nas privatno obaviješćuju, Slama se obraćao ponajviše Srbima, kojim je bio i prepo- ručen, te će valjda govoriti na temelju informaci- ja, koje mu dadoše ovi protežirani elementi. Čut ćemo i odgovorićemo ! Uceellini u Boki. — ,Nar. Listu“ pišu iz Boke, da su Bokelji svoga novoga pastira najodu- ševljenije dočekali. Mlada Hrvatska. — Upozorujemo naše či- tatelje na važne članke, koji izlaze u ovoj zagre- bačkoj smotri pod maslovom , Politički položaj u Dalmaciji.“ Oni zaslužuju velika pažnje, jer u- prav vijerno slikaju razvitak naših odnošaja. »Mlada Hrvatska“ ima osvem toga i drugih lijepih sastavaka, koji joj vrijednost dižu. Tako u zadnjem broju čitamo kritiku o ,Teuti“ i ra- spravu o Leihnitzovu determinizmu Dra, Tresić- Pavičića. Izjava. — U br. 36 t. zv. ,Dubrovnika“ o- pazih gdje se neko bavi sastankom pravaša, te me nedužna pretresuje, da sam ja na tom sastanku zastupao hrvatsku Boku, pa bilo i žicom, jer da je moj glas mjerodavan za svu Boku. Ja ne znam što su htjeli stim da kažu, ako ne ciljaju na to, što su u više prigoda vidjeli iz Budve brzojava od mene potpisanih na ime Bu- dvanskih Hrvata. Brzojavi koji su od mene potpisani ne pro- ističu od mene sama, već su rečeni brzojavi izra- zom mišljenja svih katoličkih Hrvata u ovom gra- du, isključiv jednog Indijanca i tri Japaneza, koje : i ne želimo imati u našem kolu, jer nijesu dostoj- ni našeg imena. Mi ćemo i odsele uvijek čestitati svakoj hrvatskoj slavi, a protivnici neka pucaju od ijeda. s U Budvi, 10 Septembra 1894 Gjuro Medin. Pišu nam iz Imotskoga: — Naše streljačko društvo rasposlalo je ovaj poziv: Hrvati! Na dan 30 t. m. novo ustrojeno ,Imotsko streljačko Dru- štvo“ blagosovit će svoj društveni trobojni barjak i tom prigodom priredit će raznih svečanosti i za- bava. Od nekoliko vremena bijaše nastala neka apatija u onom najzabitnijem kutu hrvatskog za- . gorja, usljed koje dušmani naši počeše aprofitirati, ali mladež hrvatska prenu se na vrijeme iz spava- nja, ter se na svoje junačke noge podiže za da učuva ono što joj njezini stariji, sa ne malim tru- dom i rodoljubnom požrtvovnosti izvojevaše i do- hraniše. Geslo streljačkom društvu jest; ,Svi za kra- lja i Domovinu,“ Dakle vijerni i odani svom _hrvat- skom kralju, branit ćemo njega i našu milu hr- vatsku otačbinu. U to ime neka svemogući" požive našeg hr- vatskog kralja našu milu hrvatsku otačbinu i naše mlado društvo! Za ,Imotsko streljačko društvo“ predsjednik Josip Jerković ki Klon. Malić jela, Jolique suo OVU; : PoV A6D